Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt u četvrtak se (28. oktobar) prvi put zvanično, na vlastiti zahtjev, obratio poslanicima Predstavničkog doma Parlamenta BiH.
"Nisam mogao očekivati u avgustu da će se BiH suočiti sa najozbiljnijim osporavanjem svoga suvereniteta", rekao je na početku govora.
Kako je naglasio, međunarodna zajednica pomno prati to pitanje [osporavanje suvereniteta BiH].
"Ova zemlja se sastoji od entiteta i takva će ostati jer je to dio suvereniteta i teritorijalnog integriteta kako je formulisano u Dejtonskom sporazumu", riječi su Schmidta.
"Jasno da niko nema interesa da vrati sat unazad. Međunarodna zajednica neće samo stajati po strani", rekao je.
- SPECIJALI RSE: Sve karte Dejtona | Tajne Dejtona | U prvom redu dejtonske historije
Poručio je da je zajednički interes doprinos mirnom razvoju događaja na Zapadnom Balkanu.
Schmidt je stava da građani BiH zaslužuju mirnu i prosperitetnu budućnost.
"Ono što ne zaslužuju je strah. Atmosfera straha i podjela samo će ubrzati odlazak mladih ljudi", naveo je.
"Vaša zemlja zaslužuje da opstane i da živi. Ona jeste nešto kompleksnija i življa zbog istorije i tradicije koja se ne može porediti sa drugima. Bilo je boljih i loših vremena", kazao je Christian Schmidt.
O upotrebi bonskih ovlasti
Na pitanje poslanika šta treba da se desi u BiH da visoki predstavnik konačno počne koristiti bonske ovlasti, koje mu daju mogućnost da nametne zakone ili smijeni političare koji narušavaju Dejtonski mirovni sporazum, Schmidt je rekao kako ne planira vraćanje na ranije metode nametanja, jer postoji saglasnost o tome da je došlo do predaje odgovornosti domaćim vlastima.
Ne propustite pročitati Koja je uloga visokog predstavnika u BiHIpak, podsjetio je da ovlasti visokog predstavnika i dalje stoje, te da je sada najvažnije pitanje provođenje odluka u BiH.
Bojkot iz RS-a, državni budžet
Christian Schmidt je rekao da su "neki izabrani predstavnici potpuno otišli ili selektivno bojkotuju Parlament BiH".
"To bi moglo ugroziti povjerenje glasača. Svi oni koji pokušavaju pričati priče i ne fokusiraju se na stvarne izazove, u krajnjoj liniji - neće dobiti podršku. Riječ je o mladim generacijama, o ekonomiji", kazao je.
Kako je naveo, "poslanici su napustili institucije Bosne i Hercegovine, uključujući ovaj dom, upravo u vrijeme kada je prijeko potrebno kreirati reformsku alternativu". "Napuštanje nije opcija."
Sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH 28. oktobra nisu prisustvovali predstavnici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS), koji od kraja jula bojkotuju rad državnih institucija iz protesta zbog Odluke o dopuni Krivičnog zakona BiH, koju je nametnuo Schmidtov prethodnik, Valentin Inzko, i kojom se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina.
Sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH nisu prisustvovali predstavnici iz RS-a, Sarajevo (28. oktobar 2021.)
Prema riječima šefa Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR), "danas je 28. oktobar, a državni budžet još nije usvojen". "Privremeno finansiranje je samo do kraja decembra".
"Činjenica da nije usvojen prije jula, govori da moramo raditi na tome. Riječ je o finansiranju državnih institucija", kazao je Schmidt.
Prozvao je predstavnike RS-a koji bojkotuju Parlament BiH.
"Apsolutno ne razumijem da neko blokira Parlament koji je pravo mjesto za razgovore. Moram jasno reći da se to ne odnosi samo na jedan genocid, ratni zločin ili jedan narod. Ti amandmani služe žrtvama, porodicama žrtava, bez predrasuda. Ja sam Nijemac i znam o čemu je riječ", rekao je visoki predstavnik.
Christian Schmidt (krajnje lijevo) u razgovaru sa poslanicima Predstavničkog doma Parlamenta BiH, Sarajevo (28. oktobar 2021.)
Šta je Schmidt rekao o odlukama Ustavnog suda?
Visoki predstavnik u BiH je podsjetio da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće.
"Rješenje problema je tu - dođite u institucije i Parlament, te izradite zakone u skladu sa presudama Suda i gotovo", rekao je Schmidt.
"Neprihvatljivo je", naglasio je, "da institucije budu taoci i da se poništi svaka reforma postignuta u posljednjih 20 godina".
"Zahvaljujući Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima, osnovana je Agencija za lijekove na državnom nivou u skladu sa standardima EU. Kakva je ovo politika - samo ukinuti, raspustiti takvu instituciju? Zbog čega? Zbog zdravlja ljudi? Nemojte potcijeniti situaciju. Moram vidjeti odgovornost", stav je Schmidta.
Podsjetite se Skupština entiteta RS glasala suprotno Ustavu BiH, oštre reakcije SAD i EUOružane snage, VSTV, 14 prioriteta
"U vezi formiranja Oružanih snaga BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV), Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA)... jednostrano poništavanje ovih, i bilo koje druge reforme, značilo bi ozbiljno nazadovanje BiH na putu ka Evropskoj uniji. Ko bi investirao u ovu zemlju?", upitao je Schmidt poslanike Predstavničkog doma Parlamenta BiH.
Prema njegovim riječima, "niti jedan od 14 prioriteta nije ispunjen i pozivam vas da radimo na tome i ovu zemlju vodimo naprijed". "Ja radim na tim pitanjima da ne ostanem ovdje cijeli život jer ova zemlja zaslužuje to."
Dodikova reakcija na Schmidtovo obraćanje u Parlamentu
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najveće stranke bosanskih Srba - koji je više puta izjavljivao da bh. entitet Republika Srpska ne prihvata imenovanje Christiana Schmidta za visokog predstavnika u BiH, niti bilo kakve njegove ovlasti - kazao je nakon Schmidtovog obraćanja da visoki predstavnik nema nikakav diplomatski status i da će zamoliti Vijeće sigunosti Ujedinjenih nacija (UN) da nikoga više ne imenuju na ovu poziciju.
Napomenuo je da se u posljednje vrijeme na razne načine pokušava dogovoriti sastanak Schmidta i nekoga iz Republike Srpske.
"Međutim, od toga nema ništa. Narodna skupština [RS-a] je rekla da to ne postoji. Visoki predstavnik ne postoji u BiH i to je samo doprinijelo opštoj konfuziji koja vlada u BiH", kazao je Dodik i dodao da se na nivou BiH ne može donijeti nijedan zaključak koji bi bio obavezujući za RS.
Osporavanje Schmidta nakon tzv. Inzkovog zakona
Milorad Dodik je u više navrata tražio zatvaranje OHR-a.
Ambasadori zemalja članica PIC-a službeno su 27. maja imenovali Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH, nakon što ga je za to mjesto kandidovala Njemačka. Funkciju je preuzeo 1. avgusta.
Narodna skupština RS-a donijela je i zaključke kojima se odbijaju rad u bh. institucijama dok se "pitanje nametnutog Inzkovog zakona ne razriješi", a upravo na te zaključke pozivaju se i politički predstavnici pozicije i opozicije u Predstavničkom domu.
Na sjednici Predstavničkog doma PSBiH, održanoj 26. oktobra, na kojoj se na Dodikov zahtjev glasalo o smjeni ministara odbrane BiH Sifeta Podžića, prisustvovali su predstavnici iz RS okupljeni oko koalicije predvođene Dodikovim SNSD-om, dok su opozicione stranke navele da će se držati zaključaka Narodne skupštine RS-a i neće učestvovati u radu zajedničkih institucija.
Ostale Dodikove prijetnje
Milorad Dodik je tokom oktobra već više puta ponovio kako će za šest mjeseci proglasiti nezavisnost RS-a, ako dotad ne budu vraćene nadležnosti ovom bh. entitetu.
Ovo podrazumijeva povlačenje saglasnosti za formiranje Oružanih snaga BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Pročitajte i ovo: Šest pravno nemogućih planova Milorada DodikaNajavio je i da će za mjesec dana ukinuti Obavještajnu agenciju BiH i formirati obavještajnu agenciju u entitetu RS, ali i da će povući saglasnost za osnivanje SIPA-e i formirati slično tijelo u Republici Srpskoj, čiju secesiju najavljuje godinama.
Osim ovih institucija, Narodna skupština RS-a donijela je 20. oktobra zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agenciju za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.
Osnivanje takve agencije nije u skladu s Ustavom BiH, koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995., kojim je definirano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo.
Željka Cvijanović, predsjednica RS-a, donijela je i Ukaz prema kojem u tom entitetu ne važe izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se kažnjava negiranje genocida i drugih zločina.
U Službenom glasniku RS-a je objavljen ukaz o proglašavanju ova dva zakona u RS-u. Prvi se odnosi na neprimjenjivanje zakona Valentina Inzka u RS-u, a drugi na zabranu "omalovažavanja i izrugivanja" RS-a.
Ovakav potez osudili su OHR, ambasada Sjedinjenih Država, kao i Delegacija EU u BiH.