Usvajanje budžeta institucija Bosne i Hercegovine (BiH) je zakašnjeli pomak za državu, njene institucije i bosanskohercegovačke građane, poručio je 1. jula Ured visokog predstavnika u BiH (OHR).
Usvojeni Budžet BiH će doprinijeti sposobnosti državnih institucija da ispunjavaju svoje ustavne i zakonske obaveze, neveo je OHR komentarišući jučerašnje usvajanje Budžeta u Domu naroda BiH, čime je procedura usvajanja konačno okončana.
Ovogodišnji Budžet BiH je predviđen u iznosu od 1.07 milijardi maraka (510 miliona eura). Vijeće ministara BiH je nacrt Zakona o Budžetu institucija BiH usvojilo 6. juna, nakon čega je prošao proceduru u Predsjedništvu BiH i Predstavnikom domu.
Zbog neusvajanja budžeta BiH za 2022. godinu je bilo upitno održavanje Opštih izbora, raspisanih za 2. oktobar, na što su mjesecima upozoravali članovi Centralne izbore komisije BiH (CIK), kao i brojni domaći i međunarodni zvaničnici.
Problem je 7. juna riješio Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH), nametnuvši odluku da se CIK-u doznači 12,5 miliona maraka (oko 6,4 milion eura) nužnih za organizaciju izbora.
Schmidt je nametnuo i izmjene Zakona o financiranju institucija BiH i Izbornog zakona BiH koje u budućnosti, kako je rekao, "osiguravaju trajna i sistemska rješenja za automatsko i kontinuirano financiranje izbora kao i privremeno financiranje u situacijama kada budžet BiH ne bude usvojen".
Na Opštim izborima će građani BiH ove godine birati članove Predsjedništva BiH, zastupnike državnog parlamenta kao i entitetske zastupnike u Parlamentu Federacije BiH i Narodne skupštine Republike Srpske, te sastave skupština u deset kantona Federacije BiH.
Ovogodišnji Budžet BiH su, dok je još bio u formi prijedloga, kritikovali mnogi, među kojima i Branislav Borenović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine (BiH).
On je 23. juna izjavio da je prijedlogom budžeta planirano povećanje od oko 80 miliona maraka za institucija na državnom nivou, te zapošljavanje novih 1.270 službenika u institucijama BiH.
„Nova javna potrošnja. Novi bahati odnos prema privilegijama koje imaju. Istovremeno se ništa ne radi da se olakša život građanima u BiH“, rekao je tada Borenović – na konferenciji za medije.
Državne institucije su od početka 2021. godine funkcionisale na odlukama o privremenom finansiranju, kojima je omogućeno jedino finansiranje osnovnih budžetskih isplata i vanjskog duga, ali ne i realizacija važnih projekata.