BiH, uprkos dugogodišnjem insistiranju opozicije, nema zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine. Na osnovu izmjena Krivičnog zakona BiH, usvojenih u zadnji čas kako bi se ispunio posljednji uslov za liberalizaciju viznog režima, otvorena je mogućnost za oduzimanje kriminalom stečene imovine.
No, BiH nije dovoljno zrela da se uhvati u koštac s ovim problemom sa sadašnjom vladajućom garniturom - jer bi mnogima od njih bilo oduzeto barem pola imovine koju posjeduju, kažu u nevladinom sektoru.
Izmjene Krivičnog zakona BiH, koje su u zadnji čas usvojene kako bi se ispunio posljednji uslov za ukidanje viza bh. građanima, predviđaju ublažene pojedine odredbe ovog zakona, a koje se odnose na oduzimanje nelegalno stečene imovine. Kako su i te odredbe bile usvojene pod pritiskom Evropske komisije, parlamentarci su pronašli način kako da oni koji posjeduju nelegalno stečenu imovinu barem dobiju na vremenu.
Halid Genjac, predsjednik parlamentarne komisije za evropske integracije, kaže kako su postojeće odredbe zadovoljile EK, ali u praksi će teško zaživjeti:
„U prvoj verziji zakona koji je bio u proceduri obaveza dokazivanja da je imovina stečena nelegalnim radnjama je bila obaveza okrivljenog. Izmjene u ovom zakonu, koji je konačno usvojen u konačnoj verziji, su u smislu da je dokazivanje da je imovina stečena nelegalnim radnjama ovaj put na tužiocu.“
„Nije pitanje samo oduzimanja imovine. Vrlo delikatno je pitanje upravljanja tom imovinom. Mi smo do sada imali vrlo loša iskustva kad u nekom krivičnom djelu ustanovi se da je neka radnja krivična izvršena, i droga bude posrijedi, i zlato bude koje se oduzme, jer nemamo dovoljno precizirane mehanizme čuvanja te imovine, postupanja s njom do konačnih odluka pravosudnih organa, tako da se dešavalo da se, recimo, oduzme droga, a kasnije se zbog zakonski neuspostavljenih mehanizama na kraju ispostavi da je nejasno gdje je oduzeta materija, ili gdje su oduzeta sredstva završila.“
REVIZIJA
Poslanici SDP-a u državnom Parlamentu nekoliko puta pokušavali inicirati usvajanje posebnog zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine. Međutim, uvijek je prijedlog bio odbijen, često uz nevješte argumente kako pozicija neće podržati prijedlog opozicije i time joj davati političke poene.
Iz Transparency Internationala upozoravaju kako ova vladajuća garnitura nije spremna da se uhvati u koštac sa ovim problemom.
„Čini mi se da ta politička volja još uvijek ne postoji. Međutim, imajući u vidu situaciju sa procesuiranjem korupcije i ignorisanje posebno ovih velikih slučajeva korupcije gdje su involvirani najviši politički zvaničnici, ja izražavam jednu dozu skepse da će i sa ovim inoviranim zakonskim rješenjem doći do bitnijih pomaka u pravcu oduzimanja nelegalno stečene imovine,“ smatra Srđan Blagovčanin iz TI.
Državnog zakona nema, ali entiteti u BiH imaju obavezu usvojiti zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine kojim će biti precizirano formiranje agencije koja će oduzimati imovinu stečenu kriminalnim radnjama i način rapolaganja tom imovinom. Narodna skupština RS usvojila je nedavno ovaj zakon, ali je primjenu odložila do aprila. Opozicija je iznijela i niz primjedbi.
„Koji će to ministar unutrašnjih poslova služeći se svojim ingerencijama, jedinicama za istrage kojima on upravlja i koje vodi, kontrolisati eventualno nezakonitu imovinu nekog drugog ministra? Ja ne mogu da nagađam, ali mogu da pretpostavim da može biti i određenih zloupotreba,“ smatra Perica Bundalo, PDP-ov poslanik u Skupštini RS.
No, RS sada ima Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, dok je u Federaciji to još uvijek nemoguće.
„Sporo procesuiranje i uopšte otkrivanje kriminala neviđenih razmjera u ovoj zemlji je u direktnoj korelaciji sa vladajućom strukturom. Stoga nema nikakve sumnje da bi oni bili praktično obuhvaćeni jednom obimnom revizijom. A ta revizija šta bi sve otkrila, mi samo možemo da nagađamo,“ kaže Damir Mašić, zastupnik SDP-a u federalnom Parlamentu:
BiH propušta da na ovaj način budžet obogati za desetine miliona, kako predviđaju i sami parlamentarci, čime bi i deficit u budžetu bio manji, a time i manje zadužene mlađe generacije koje će morati vraćati kredite MMF-a i ostalih finansijskih institucija koje pomažu BiH.
No, BiH nije dovoljno zrela da se uhvati u koštac s ovim problemom sa sadašnjom vladajućom garniturom - jer bi mnogima od njih bilo oduzeto barem pola imovine koju posjeduju, kažu u nevladinom sektoru.
Izmjene Krivičnog zakona BiH, koje su u zadnji čas usvojene kako bi se ispunio posljednji uslov za ukidanje viza bh. građanima, predviđaju ublažene pojedine odredbe ovog zakona, a koje se odnose na oduzimanje nelegalno stečene imovine. Kako su i te odredbe bile usvojene pod pritiskom Evropske komisije, parlamentarci su pronašli način kako da oni koji posjeduju nelegalno stečenu imovinu barem dobiju na vremenu.
Halid Genjac, predsjednik parlamentarne komisije za evropske integracije, kaže kako su postojeće odredbe zadovoljile EK, ali u praksi će teško zaživjeti:
„U prvoj verziji zakona koji je bio u proceduri obaveza dokazivanja da je imovina stečena nelegalnim radnjama je bila obaveza okrivljenog. Izmjene u ovom zakonu, koji je konačno usvojen u konačnoj verziji, su u smislu da je dokazivanje da je imovina stečena nelegalnim radnjama ovaj put na tužiocu.“
Halid Genjac: Izmjene u ovom zakonu, koji je konačno usvojen u konačnoj verziji, su u smislu da je dokazivanje da je imovina stečena nelegalnim radnjama ovaj put na tužiocu.
Istina, odredbe nekih drugih zakona do sada su omogućavale oduzimanje imovine stečene kriminalom, ali u praksi nisu postojali mehanizmi za sprovođenje tih odredbi, kaže Genjac: 
„Nije pitanje samo oduzimanja imovine. Vrlo delikatno je pitanje upravljanja tom imovinom. Mi smo do sada imali vrlo loša iskustva kad u nekom krivičnom djelu ustanovi se da je neka radnja krivična izvršena, i droga bude posrijedi, i zlato bude koje se oduzme, jer nemamo dovoljno precizirane mehanizme čuvanja te imovine, postupanja s njom do konačnih odluka pravosudnih organa, tako da se dešavalo da se, recimo, oduzme droga, a kasnije se zbog zakonski neuspostavljenih mehanizama na kraju ispostavi da je nejasno gdje je oduzeta materija, ili gdje su oduzeta sredstva završila.“
REVIZIJA
Poslanici SDP-a u državnom Parlamentu nekoliko puta pokušavali inicirati usvajanje posebnog zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine. Međutim, uvijek je prijedlog bio odbijen, često uz nevješte argumente kako pozicija neće podržati prijedlog opozicije i time joj davati političke poene.
Iz Transparency Internationala upozoravaju kako ova vladajuća garnitura nije spremna da se uhvati u koštac sa ovim problemom.
„Čini mi se da ta politička volja još uvijek ne postoji. Međutim, imajući u vidu situaciju sa procesuiranjem korupcije i ignorisanje posebno ovih velikih slučajeva korupcije gdje su involvirani najviši politički zvaničnici, ja izražavam jednu dozu skepse da će i sa ovim inoviranim zakonskim rješenjem doći do bitnijih pomaka u pravcu oduzimanja nelegalno stečene imovine,“ smatra Srđan Blagovčanin iz TI.
Srđan Blagovčanin: Imajući u vidu situaciju sa procesuiranjem korupcije i ignorisanje posebno ovih velikih slučajeva korupcije gdje su involvirani najviši politički zvaničnici, ja izražavam jednu dozu skepse da će i sa ovim inoviranim zakonskim rješenjem doći do bitnijih pomaka u pravcu oduzimanja nelegalno stečene imovine
Državnog zakona nema, ali entiteti u BiH imaju obavezu usvojiti zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine kojim će biti precizirano formiranje agencije koja će oduzimati imovinu stečenu kriminalnim radnjama i način rapolaganja tom imovinom. Narodna skupština RS usvojila je nedavno ovaj zakon, ali je primjenu odložila do aprila. Opozicija je iznijela i niz primjedbi.
„Koji će to ministar unutrašnjih poslova služeći se svojim ingerencijama, jedinicama za istrage kojima on upravlja i koje vodi, kontrolisati eventualno nezakonitu imovinu nekog drugog ministra? Ja ne mogu da nagađam, ali mogu da pretpostavim da može biti i određenih zloupotreba,“ smatra Perica Bundalo, PDP-ov poslanik u Skupštini RS.
No, RS sada ima Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, dok je u Federaciji to još uvijek nemoguće.
„Sporo procesuiranje i uopšte otkrivanje kriminala neviđenih razmjera u ovoj zemlji je u direktnoj korelaciji sa vladajućom strukturom. Stoga nema nikakve sumnje da bi oni bili praktično obuhvaćeni jednom obimnom revizijom. A ta revizija šta bi sve otkrila, mi samo možemo da nagađamo,“ kaže Damir Mašić, zastupnik SDP-a u federalnom Parlamentu:
BiH propušta da na ovaj način budžet obogati za desetine miliona, kako predviđaju i sami parlamentarci, čime bi i deficit u budžetu bio manji, a time i manje zadužene mlađe generacije koje će morati vraćati kredite MMF-a i ostalih finansijskih institucija koje pomažu BiH.