Članovi Centralne izborne komisije i pojedine stranke upozoravaju da izmjene Izbornog zakona RS-a direktno zadiru u nadležnosti CIK-a Bosne i Hercegovine na području RS-a, te da je ovim prekršen i Dejtonski mirovni sporazum.
Član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnatović upozorio je da bi stupanje na snagu izmjena Izbornog zakona RS, nedavno usvojenih u Narodnoj skupštini, moglo imati nezamislive posljedice u izbornom procesu BiH.
Prekršen je i Dejtonski sporazum kojim je jasno propisano da nadzor nad izbornim procesom u BiH vrši isključivo CIK BiH, što je usvojenim izmjenama i dopunama Izbornog zakona RS-a ugroženo, ocijenio je Arnautović.
Član Glavnog odbora Stranke za BiH Muharem Murselović smatra da se Izbornim zakonom RS radi o direktnom kršenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, pa je pozvao domaće i međunarodne političke aktere da zaustave još jedan pokušaj oduzimanja nadležnosti CIK-a kao državne institucije:
„I ono što Dodik ima običaj govoriti, da on priznaje slovo Dejtona, pada apsolutno u vodu i otkriva njegove namjere, odnosno namjere vladajućeg SNSD-a i onih koji su u većini ovdje u RS da totalno osamostale RS, da ogole Dejton i da rade sve protiv Dejtona“, tvrdi Murselović.
Predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH Vera Jovanović ocijenila je da bi visoki predstavnik trebao reagovati i staviti van snage izmjene Izbornog zakona RS jer su one, kako kaže, u suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom:
„Mislim da bi sada visoki predstavnik trebao biti na potezu, pa da reaguje što prije, jer davanje ovlaštenja entitetskoj izbornoj komisiji takođe dovodi do dislociranja i gubljenja ovlaštenja Izborne komisije BiH koja je jedina treba da bude odgovorna za izborni proces“, naglašava Vera Jovanović.
Poslanik SNSD-a Nikola Baštinac smatra da su izmjenama Izbornog zakona RS u skladu sa zakonima BiH.
„Naše je viđenje da tu nema nekih značajnijih kršenja jer je u dobrom dijelu Izborni zakon RS-a prepisivao odredbe iz Izbornog zakona BiH“, navodi Baštinac.
Politička prevara
Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić najavio je da će pokrenuti ocjenu ustavnosti ovog zakona:
„Ukoliko je to, a evo vidimo da jeste, u suprotnosti sa Ustavom BiH, ja ću kao jedan od ovlaštenih predlagača pokrenuti incijativu kod Ustavnog suda radi poništenja spornih odredbi.“
Izmjenama Izbornog zakona RS-a nije zadovoljna je ni opozicija uovom entitetu. Iako kažu da se nisu bavili da li je izmjenama Izbornog zakona povrijeđen Dejtonski sporazum, ističu da je posebno sporan način njegovog donošenja i činjenica da se izmjenama predviđa umjesto šest - devet izbornih jedinica u RS.
Predsjednik Srpske demokratske stranke Mladen Bosić kaže da je ovakva izmjena Izbornog zakona politička prevara aktuelne vlasti predvođene SNSD-om:
„Pitanje Izbornog zakona, kao i pitanje Ustava su stvari koje moraju biti donesene što širim konsenzusom, moraju biti pravljene u dogovoru sa raznim političkim akterima. A ovako je ispod žita, preko noći praktično promijenjena politička situacija u skladu sa očekivanjima vladajućih stranaka da će dobiti koje poslničko mjesto na sljedećim izborima više“, tvrdi Bosić.
„Za ovakvu stvar, u svakom demokratskom društvu u kome se ovako bitno mijenja izborni zakon se prvo obavi javna rasprava i konsultuju se svi politički akteri, ne samo oni parlamentarni nego i vanparlamentarni.
Pa nemojte da vas podsjećam kako je pokušaj nove teritorijalne preraspodjele u Hrvatskoj prošao neposredno pred izbore na inicijativu HDZ-a. Propao je odmah, jer je stavljen u kontekst politike te stranke. Nema nikakve dileme, ova teritorijalna podjela na devet novih izbornih jedinica nastala je kao rezultat političkih potreba SNSD-a“, decidan je predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić.
Prema mišljenju predsjednika PDP-a Mladena Ivanića, izmjenama Izbornog zakona smanjena je mogućnost izbora poslanika iz malih sredina.
„I glavni smisao mislim da je kontrola. Očito da je predsjednik SNSD-a željan da kontroliše, i to je bio razlog zbog čega su išli na ovakvu vrstu promjena. Sa praktičnog stanovišta primjene tih na prošle izbore nema velikih promjena, ali jača uticaj šefova partija, i očito je potrebna veća kontrola, pa je zbog tog razloga SNSD u to ušao“, ocjenjuje Ivanić.
Stupanje na snagu izmjena Izbornog zakona moglo bi biti zaustavljeno i od Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS naredne sedmice.
Član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnatović upozorio je da bi stupanje na snagu izmjena Izbornog zakona RS, nedavno usvojenih u Narodnoj skupštini, moglo imati nezamislive posljedice u izbornom procesu BiH.
Prekršen je i Dejtonski sporazum kojim je jasno propisano da nadzor nad izbornim procesom u BiH vrši isključivo CIK BiH, što je usvojenim izmjenama i dopunama Izbornog zakona RS-a ugroženo, ocijenio je Arnautović.
Član Glavnog odbora Stranke za BiH Muharem Murselović smatra da se Izbornim zakonom RS radi o direktnom kršenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, pa je pozvao domaće i međunarodne političke aktere da zaustave još jedan pokušaj oduzimanja nadležnosti CIK-a kao državne institucije:
U Helsinškom komitetu navode da davanje ovlaštenja entitetskoj izbornoj komisiji dovodi do dislociranja i gubljenja ovlaštenja Izborne komisije BiH.
„I ono što Dodik ima običaj govoriti, da on priznaje slovo Dejtona, pada apsolutno u vodu i otkriva njegove namjere, odnosno namjere vladajućeg SNSD-a i onih koji su u većini ovdje u RS da totalno osamostale RS, da ogole Dejton i da rade sve protiv Dejtona“, tvrdi Murselović.
Predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH Vera Jovanović ocijenila je da bi visoki predstavnik trebao reagovati i staviti van snage izmjene Izbornog zakona RS jer su one, kako kaže, u suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom:
„Mislim da bi sada visoki predstavnik trebao biti na potezu, pa da reaguje što prije, jer davanje ovlaštenja entitetskoj izbornoj komisiji takođe dovodi do dislociranja i gubljenja ovlaštenja Izborne komisije BiH koja je jedina treba da bude odgovorna za izborni proces“, naglašava Vera Jovanović.
Poslanik SNSD-a Nikola Baštinac smatra da su izmjenama Izbornog zakona RS u skladu sa zakonima BiH.
„Naše je viđenje da tu nema nekih značajnijih kršenja jer je u dobrom dijelu Izborni zakon RS-a prepisivao odredbe iz Izbornog zakona BiH“, navodi Baštinac.
Politička prevara
Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić najavio je da će pokrenuti ocjenu ustavnosti ovog zakona:
„Ukoliko je to, a evo vidimo da jeste, u suprotnosti sa Ustavom BiH, ja ću kao jedan od ovlaštenih predlagača pokrenuti incijativu kod Ustavnog suda radi poništenja spornih odredbi.“
Predsjednik Srpske demokratske stranke Mladen Bosić kaže da je ovakva izmjena Izbornog zakona politička prevara aktuelne vlasti predvođene SNSD-om:
„Pitanje Izbornog zakona, kao i pitanje Ustava su stvari koje moraju biti donesene što širim konsenzusom, moraju biti pravljene u dogovoru sa raznim političkim akterima. A ovako je ispod žita, preko noći praktično promijenjena politička situacija u skladu sa očekivanjima vladajućih stranaka da će dobiti koje poslničko mjesto na sljedećim izborima više“, tvrdi Bosić.
„Za ovakvu stvar, u svakom demokratskom društvu u kome se ovako bitno mijenja izborni zakon se prvo obavi javna rasprava i konsultuju se svi politički akteri, ne samo oni parlamentarni nego i vanparlamentarni.
"Teritorijalna podjela na devet novih izbornih jedinica nastala je kao rezultat političkih potreba SNSD-a“, decidan je Dragan Čavić.
Prema mišljenju predsjednika PDP-a Mladena Ivanića, izmjenama Izbornog zakona smanjena je mogućnost izbora poslanika iz malih sredina.
„I glavni smisao mislim da je kontrola. Očito da je predsjednik SNSD-a željan da kontroliše, i to je bio razlog zbog čega su išli na ovakvu vrstu promjena. Sa praktičnog stanovišta primjene tih na prošle izbore nema velikih promjena, ali jača uticaj šefova partija, i očito je potrebna veća kontrola, pa je zbog tog razloga SNSD u to ušao“, ocjenjuje Ivanić.
Stupanje na snagu izmjena Izbornog zakona moglo bi biti zaustavljeno i od Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS naredne sedmice.