Nakon što su od štrajka odustali sindikati osnovnih škola i visokoškolskog obrazovanja, srednjoškolski sindikat odlučio je u petak, 2. listopada, da sa završetkom druge školske smjene, obustaviti štrajk prosvjetara u Hrvatskoj, koji je započeo prošlog petka 25. rujna, tako da će se nastava normalizirati od subote, odnosno od ponedjeljka.
Kako su obrazložili, glavni štrajkački odbor Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, donio je odluku o prekidu štrajka na temelju ankete među članstvom. Prosječna plaća od 6.000 kuna, što je oko 780 eura, i nije toliko sporna, koliko uslovi u kojima od tog iznosa nema dalje.
Katica Kosić, profesorica hrvatskog jezika u zagrebačkoj Trećoj gimnaziji sa preko 20 godina staža kaže kako je njena plaća preko 7.000 kuna, sa prekovremenima, razredništvom i dodatkom na staž.
Katica Kosić
„Nisam nezadovoljna u ovoj situaciji koja je u Hrvatskoj, ali oni, koji imaju isto obrazovanje kao i mi, imaju veću plaću. Uzrok štrajka nije samo pitanje plaća, već i odnos društva prema profesorima, gdje se uvijek misli kako se ovdje ne radi, a ovdje se radi i to jako gadno“, ističe Kosić.
„Nismo postigli cilj – povišenje plaće za četiri posto, ali smo štrajkom pokazali da imamo dostojanstvo,“ ocijenila je predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, Sanja Šprem. Prosječna plaća visoko obrazovanih učitelja ispod je prosjeka plaća u Hrvatskoj, a plaće u obrazovanju najniže su od 19 promatranih skupina. Po njenom mišljenju, plaće nastavnika u osnovnim školama nimalo nisu u skladu sa velikim radom i velikim trudom koji je uložen.
„Mislim da svaka Vlada, koja god dođe, pa i ova, treba znati cijeniti učitelje jer ulaganjem u obrazovanje zemlje, najbrže se izlaze iz krize. Na žalost u Republici Hrvatskoj je sve obrnuto proporcionalno i nikad se nema sluha i razumijevanja za obrazovanje. Ovakva situacija je postala konstantna, konstantno u sustavu učitelji nisu adekvatno plaćeni za svoj rad. Percepcija prema svim onima koji obrazuju mlade i stvaraju buduće generacije nije dobra“, navodi Šprem.
Umjesto da se štedi smanjenjem broja županija, gradova i općina, smanjenjem broja saborskih zastupnika ili lokalne i državne administracije, štedi se na nastavnicima, i to onima starije dobi i duljeg staža.
„Oni koji su stariji, u sustavu su na žalost i najviše izgubili. Oni koji imaju od dvadeset do četrdeset godina staža su izgubili prosječno 10%, to jeste od pet do 13% u odnosu na svoja primanja u protekle dvije godine“, kaže Sanja Šprem.
Srednjoškolski profesori ustrajali su u štrajku dulje nego njihovi kolege iz osnovnih škola. Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Branimir Mihalinec, podsjeća da je Hrvatska sa 4,2 posto GDP-a četvrta odostraga po izdvajanju za obrazovanje u Europskoj uniji. Kako promijeniti stanje u kojem je obrazovanje pastorka svakoj politici unazad četvrt stoljeća?
Škola, ilustrativna fotografija
„Moguće ga je promijeniti kada se jednom pojave u ovoj zemlji političari koji će razumjeti da se ulaganje u obrazovanje višestruko vraća, i to u relativno kratkom periodu. To znači da oni odluče da novac poreznih obveznika usmjere prema obrazovanju. Povećati izdvajanja za obrazovanje, povećati kontrolu rada učitelja, da se taj novac ne baca u bunar, povećati standard, i učeničkih i obrazovnih institucija, onda imamo šanse ići prema naprijed. Ovako, već 25 godina, se borimo za status obrazovanja, a za sada bezuspješno, bez obzira koja Vlada bila i koji predznak je imala“, kaže Mihalinec.
Novac, novac, novac! Vrlo je vjerojatno da mnogi prosvjetni radnici u Hrvatskoj ujutro odlaze na posao razmišljajući o tome da će – kada odu u mirovinu – njihova mirovina biti takva da će taman balansirati na rubu egzistencije.
„Početna plaća profesora možda jeste dobra za hrvatske prilike, oko 5.000 kuna. Ali, profesor jako teško može napredovati i dobiti veću plaću sa većim trudom. Može početi sa dobrom plaćom, ali on ne može napredovati do 10.000. On se jednostavno stopira negdje oko 7.000 i ne može napraviti jedan financijski iskorak naprijed. Zato profesori, kada odu u mirovinu, imaju jako male mirovine, teško preživljavaju i na marginama su društva, umjesto da imaju dostojna primanja sa kojima bi im se mogao vratiti ugled kakav su nekada imali u društvu“, navodi Marko Matijević, glavni urednik specijaliziranog portala srednja.hr.
Zašto je obrazovanje svakoj vlasti zadnja rupa na svirali, pitali smo i profesoricu Kosić. Koju to poruku šalje?
„Vjerojatno da društvu nije stalo do obrazovanja, što je jako čudno jer svi su prošli kroz školu. Nezamislivo je da toliko podcjenjuju jedan dio svog života i ljude koji su ih doveli do toga. Svi su morali proći kroz osnovnu i srednju školu, morali su proći kroz fakultet. To je nezamislivo i nedopustivo“, zaključuje Katica Kosić.