Direkcija za evropske integracije BiH u srijedu je poslala u Brisel Prijedlog dokumenta sa odgovorima na zahtjev Evropske komisije sa tehničkim informacijama u vezi sa strukturalnim dijalogom o reformi bh pravosuđa. Strukturalni dijalog o pravosuđu u BiH počeo je u junu u sklopu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, nakon dogovora predsjednika RS Milorada Dodika i visoke predstavnice za vanjsku politiku i sigurnost Ketrin Ešton.
Upitnik koji je u srijedu otišao u Brisel rezultat je odgovora koje su predstavnici bh. pravosuđa dostavili Ministarstvu pravde BiH. Iako je bilo najavljivano da će do drugog susreta sa predstavnicima Evropske unije u okviru strukturalnog dijaloga doći već u septembru, danas malo ko vjeruje u to. Naime, predstavnici EU sada će morati da prouče stotine stranica koje stižu iz BiH.
Glasnogovronica Direkcije za evropske integracije BiH Marina Kavaz Siručić objašnjava kakva su dokumenta otišla u Brisel.
"Odgovor na tehnička pitanja koji zahtijeva Evropska komisija, odnosno odgovor na upitnik o pravosuđu, kako je dokument u javnosti nazvan, upućen je danas u Evropsku komisiju. Riječ je o dokumentu koji, između ostalog, sadrži pitanja o zakonskim rješenjima u određenim oblastima pravosuđa, mehanizmima pravne zaštite, kapacitetima pravosudnih institucija u BiH", objašnjava Siručić.
Riječ je o obimnom materijalu koji je upućen u Brisel kaže predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milorad Novković.
"Počevši od organizacije sudova, nadležnosti sudova, žalbenog postupka dakle, jedan kompletan presjek rada i sudova i tužilaštava i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u BiH’’, navodi Novaković.
Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić vjeruje da će odgovor na upitnik koji je otišao iz BiH biti balansiran i uključiti sve stavove iz RS. Još jednom je ponovio zahtjeve koji stižu iz tog entiteta kada je riječ o reformi pravosuđa.
"Naši dugoročni zahtjevi su sistemsko restrukturiranje sistema pravosuđa na nivou BiH, kad je riječ o svim institucijama na nivou BiH; Ustavnom sudu, Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, VSTV, to je sigurno jedna duža priča, ali ono što je naše kratkoročno očekivanje je u vezi sa godišnjim izvještajem o progresu BiH u kojem bi EU trebala konstatovati neke stvari iz oblasti pravosuđa i u vezi sa narednim sastankom strukturisanog dijaloga’’, kaže Radojičić.
Dvije opcije
Strukturalni dijalog o reformi bosanskohercegovačkog pravosuđa počeo je u junu,
nakon dogovora Dodika i Ešton. Njime je direktno odgođen najavljivani referendum u RS o Sudu BiH i Tužilaštvu BiH. Mnogi analitičari vjeruju da je na ovaj način direktno napravljen ustupak Dodiku i njegovoj politici. Takođe nije poznato do kraja šta bi se ovim dijalogom bitnije moglo promijeniti u pravosuđu BiH budući da su i tokom dosadašnjih razgovora stavovi predstavnika RS i predstavnika Federacije, kada je riječ o funkcionsanju pravosudnih institucija na državnom nivou, bili dijametralno suprotni.
"Moguće je to posmatrati, a to je i moj utisak, kao ustupak EU, odnosno nadležnih organa EU Miloradu Dodiku odnosno toj politici koju on personificira da odustane od najavljenog referenduma, a da će se o funkcioniranju pravosuđa uopšte, pa i o funkcioniranju instititucija pravosuđa na nivou BiH sa kojima Milorad Dodik ili ta politika koju on zastupa nisu zadovoljni iz razloga koji oni navode’’, kaže profesor sa pravnog fakulteta u Mostaru Nurko Pobrić.
"Poznato je da je reforma strategije pravosuđa u toku i mi je već aktivno provodimo već duže vrijeme i ona se odvija po predviđenom planu. A što se tiče samog strukturalnog dijaloga on će samo ubrzati reformu’’, izjavio je sekretar Minsitarstva pravde BiH Jusuf Halilagić.
Milorad Novković podsjeća da su u BiH u velikom dijelu ostvareni principi nezavisnog stručnog i nepristrasnog pravosuđa, te da bi ovaj dijalog trebao da pomogne u rješavanju, po njemu jedinog problema, nedovoljne ažurnosti pravosudnih institucija. Na pitanje da li će nakon svega biti otklonjeni evidentni politički pritisci na pravosudne institucije Novković odgovara:
"Da li će poslije toga biti ili neće ja vam ne mogu odgovoriti na to pitanje, a mislim da je vrlo malo pravnih sistema, u okruženju pa i u Evropi, u kojima ne postoje određeni pritisci na rad pravosudnih institucija.’’
Profesor Nurko Pobrić kaže da već sada postoje dvije prepoznatljive opcije koje će pregovarati u okviru strukturalnog dijaloga.
"Jedna je koja uglavnom dolazi iz Republike Srpske, a to je da se kroz taj dijalog ili poslije tog dijaloga reformira pravosuđe, ali samo na nivou BiH što bio uključivalo reduciranje nadležnosti Suda BiH i Tužilaštva BiH. S druge strane, koliko ja razumijem, iz Federacije dolaze neke naznake da bi taj strukturalni dijalog, pored nekih pitanja iz oblasti pravosuđa, uključivao i problem postojanja Vrhovnog suda BiH što je po mom sudu legitiman zahtjev’’, kaže Pobrić.
Strukturalni dijalog o pravosuđu BiH je počeo u junu u Banja Luci i održava se u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja. Riječ je o mehanizmu koji se koristi za kontrolu zakonodavstva i funkcionisanje institucija u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima.
Upitnik koji je u srijedu otišao u Brisel rezultat je odgovora koje su predstavnici bh. pravosuđa dostavili Ministarstvu pravde BiH. Iako je bilo najavljivano da će do drugog susreta sa predstavnicima Evropske unije u okviru strukturalnog dijaloga doći već u septembru, danas malo ko vjeruje u to. Naime, predstavnici EU sada će morati da prouče stotine stranica koje stižu iz BiH.
Glasnogovronica Direkcije za evropske integracije BiH Marina Kavaz Siručić objašnjava kakva su dokumenta otišla u Brisel.
"Odgovor na tehnička pitanja koji zahtijeva Evropska komisija, odnosno odgovor na upitnik o pravosuđu, kako je dokument u javnosti nazvan, upućen je danas u Evropsku komisiju. Riječ je o dokumentu koji, između ostalog, sadrži pitanja o zakonskim rješenjima u određenim oblastima pravosuđa, mehanizmima pravne zaštite, kapacitetima pravosudnih institucija u BiH", objašnjava Siručić.
Riječ je o obimnom materijalu koji je upućen u Brisel kaže predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milorad Novković.
"Počevši od organizacije sudova, nadležnosti sudova, žalbenog postupka dakle, jedan kompletan presjek rada i sudova i tužilaštava i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u BiH’’, navodi Novaković.
Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić vjeruje da će odgovor na upitnik koji je otišao iz BiH biti balansiran i uključiti sve stavove iz RS. Još jednom je ponovio zahtjeve koji stižu iz tog entiteta kada je riječ o reformi pravosuđa.
"Naši dugoročni zahtjevi su sistemsko restrukturiranje sistema pravosuđa na nivou BiH, kad je riječ o svim institucijama na nivou BiH; Ustavnom sudu, Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, VSTV, to je sigurno jedna duža priča, ali ono što je naše kratkoročno očekivanje je u vezi sa godišnjim izvještajem o progresu BiH u kojem bi EU trebala konstatovati neke stvari iz oblasti pravosuđa i u vezi sa narednim sastankom strukturisanog dijaloga’’, kaže Radojičić.
Dvije opcije
Strukturalni dijalog o reformi bosanskohercegovačkog pravosuđa počeo je u junu,
nakon dogovora Dodika i Ešton. Njime je direktno odgođen najavljivani referendum u RS o Sudu BiH i Tužilaštvu BiH. Mnogi analitičari vjeruju da je na ovaj način direktno napravljen ustupak Dodiku i njegovoj politici. Takođe nije poznato do kraja šta bi se ovim dijalogom bitnije moglo promijeniti u pravosuđu BiH budući da su i tokom dosadašnjih razgovora stavovi predstavnika RS i predstavnika Federacije, kada je riječ o funkcionsanju pravosudnih institucija na državnom nivou, bili dijametralno suprotni.
"Moguće je to posmatrati, a to je i moj utisak, kao ustupak EU, odnosno nadležnih organa EU Miloradu Dodiku odnosno toj politici koju on personificira da odustane od najavljenog referenduma, a da će se o funkcioniranju pravosuđa uopšte, pa i o funkcioniranju instititucija pravosuđa na nivou BiH sa kojima Milorad Dodik ili ta politika koju on zastupa nisu zadovoljni iz razloga koji oni navode’’, kaže profesor sa pravnog fakulteta u Mostaru Nurko Pobrić.
"Poznato je da je reforma strategije pravosuđa u toku i mi je već aktivno provodimo već duže vrijeme i ona se odvija po predviđenom planu. A što se tiče samog strukturalnog dijaloga on će samo ubrzati reformu’’, izjavio je sekretar Minsitarstva pravde BiH Jusuf Halilagić.
Milorad Novković podsjeća da su u BiH u velikom dijelu ostvareni principi nezavisnog stručnog i nepristrasnog pravosuđa, te da bi ovaj dijalog trebao da pomogne u rješavanju, po njemu jedinog problema, nedovoljne ažurnosti pravosudnih institucija. Na pitanje da li će nakon svega biti otklonjeni evidentni politički pritisci na pravosudne institucije Novković odgovara:
"Da li će poslije toga biti ili neće ja vam ne mogu odgovoriti na to pitanje, a mislim da je vrlo malo pravnih sistema, u okruženju pa i u Evropi, u kojima ne postoje određeni pritisci na rad pravosudnih institucija.’’
Profesor Nurko Pobrić kaže da već sada postoje dvije prepoznatljive opcije koje će pregovarati u okviru strukturalnog dijaloga.
"Jedna je koja uglavnom dolazi iz Republike Srpske, a to je da se kroz taj dijalog ili poslije tog dijaloga reformira pravosuđe, ali samo na nivou BiH što bio uključivalo reduciranje nadležnosti Suda BiH i Tužilaštva BiH. S druge strane, koliko ja razumijem, iz Federacije dolaze neke naznake da bi taj strukturalni dijalog, pored nekih pitanja iz oblasti pravosuđa, uključivao i problem postojanja Vrhovnog suda BiH što je po mom sudu legitiman zahtjev’’, kaže Pobrić.
Strukturalni dijalog o pravosuđu BiH je počeo u junu u Banja Luci i održava se u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja. Riječ je o mehanizmu koji se koristi za kontrolu zakonodavstva i funkcionisanje institucija u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima.