Postajući neodvojivi dio naše svakodnevice i alatka za uspješniju privatnu i poslovnu komunikaciju, internet je uporedo postao i prostor sve veće zloupotrebe, kriminalne djelatnosti i sajber terorizam. O tome razgovaraju predstavnici regionalnih i međunarodnih instanci na konferenciji u Budvi otvorenoj u srijedu, koja se bavi visoko-tehnološkim oblicima kriminala.
Prostor interneta je okruženje sa najbržim rastom kriminala. U izvještaju EUROPOL-a za 2015 sajber kriminal se pominje i kao tržište na kojem kriminalci prodaju svoja stručna znanja i tehničke sposobnosti, pri čemu se razvijaju sve sofisticiranije kriminogene šeme.
Najnoviji primjer su teroristički napadi u Parizu, kaže Goran Oparnica, stručnjak za borbu protiv sajber kriminala.
"Čitam u medijima da su teroristi u napadima u Parizu koristili plejstejšne za međusobnu komunikaciju da bi bili efikasniji u tim svojim nedjelima", navodi Oparnica.
Za borbu protiv terorizma i stranih boraca je suštinski važna uspješnost borbe protiv sajber kriminala, ocjenjuje šef Jedinice za strateška policijska pitanja pri Sekretarijatu OEBS-a Guy Vinet, koji ukazuje da za sajber kriminal ne postoje granice, što se vidi na umreženosti krijumčara migrantima, online propagandi i organizovanju terorističkih grupa.
"Društveni mediji kao što su Fejsbuk, Tviter, sve se više koriste od strane terorističkih organizacija za regrutovanje novih terorista. Internet se takođe koristi na podstrekavanje na terorizam i propagandne kampanje. Zato je odgovor na sajber kriminal od presudnog značaja za borbu protiv terorizma i pojavu stranih boraca", konstatuje Vinet.
Tehnička opremljenost i nivou stručnih znanja u borbi protiv sajber kriminala u zemljama regiona je dobra, ocjenjuje Goran Oparnica iz zagrebačkog INsig2, koji se bavi edukacijom policije i sudskih istražitelja o saber kriminalu; no, dodaje, problem je u legislativi koja nije detaljno precizirala gdje počinje i završava privatnost građana kada je riječ o borbi protiv sajber kriminala.
"Tehničke mogućnosti kojima vladaju naše law inforcement snage, policije, tajne službei slično, nimalo ne zaostaju za sličnim agencijama u zapadnoj Evropi ili Americi. Međutim, uvijek je problem pravni okvir. Da biste nekoga prisluškivali, morate imati sudski nalog. Znači, postoji nešto što je pravni okvir i zaštita privatnosti, i zakonodavstvo zemalja u Evropskoj uniji je u tom segmentu jasno. Tako da naše law inforcement agencije moraju vagati između zaštite nas od terorista i zločinaca u odnosu na zaštitu nas od njih samih. Jer i njih neko treba kontrolirati, kroz pravni okvir u kojem će funkcionirati", pojašnjava Oparnica.
Stoga sve karike u lancu borbe protiv sajber kriminala moraju biti ojačane edukacijom o digitalnoj forenzici - digitalnim dokazima, prije svega nadležni segmenti policije i sudskih instanci.
"Da bi neko ko nema nikakvo iskustvo u digitalnim forenzičkim istragama postao dobar forenzički istražitelj potrebno je do godinu i po dana. Kod tužitelja sene mora edukovati toliko o tehničkim detaljima, ali moraju znati koncepte, što je moguće, što nije moguće, kako protumačiti nalaz vještaka, i slično."
I svaki građanin mora uložiti trud da se edukuje o načinima zaštite i prevencije od sajber kriminala, upozorava Nikola Ivanović, član Direkcije za zaštitu od računarskih i bezbjednosnih incidenata na internetu.
"Nama korisnici najviše prijavljuju zloupotrebe profila na društvenim mrežama i trgovine na internetu. Ono što im uvijek savjetujemo je da se upoznaju sa osnovnim pravilima sajber-bezbjednosne kulture. To su na primjer pasvord politika, da ne prate linkove na mejlovima od nepoznatog pošiljaoca, itd. Time se sprječava najveći broj incidenata na individualnom nivou, ali naravno, ostaju i oni od kojih se ne mogu efikasno zaštiti ni sami stručnjaci", kaže Ivanović.