Još 33 dana su ostala do raspisivanja izbora u Bosni i Hercegovini i roka do kada trebaju biti usvojene izmjene Izbornog zakona. U suprotnom, izbori u oktobru mogu biti održani, ali izborni rezultati se neće moći primjeniti.
Višemjesečni pregovori oko izmjena izbornih rezultata nisu urodili plodom, a u srijedu je, uz asistenciju američkih i evropskih diplomata, javnosti saopšten prvi prijedlog o načinu provođenja izmjena Izbornog zakona.
Sačinile su ga četiri stranke u Federaciji BiH - Stranka demokratske akcije (SDA), Socijaldemokratska partija (SDP), Demokratska fronta (DF) i Savez za bolju budućnost (SBB), a prijedlog je da se promijeni način izbora delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH i njegovog funkcionisanja, te da se izborni proces primjenjuje na osnovu popisa stanovništva iz 1991. godine.
Lideri ovih partija Bakir Izetbegović, Nermin Nikšić, Željko Komšić i Fahrudin Radončić su tom prilikom izjavili:
Bakir Izetbegović, Željko Komšić, Fahrudin Radončić i Nermin Nikšić
"Imamo jedinstven stav predstavnika četiri stranke i treba pokušati korigovati asimetrična rješenja Vijeća naroda u RS i Domu naroda u Federaciji", kazao je Izetbegović.
"Dogovor je da idemo na redefiniranje nadležnosti Doma naroda u smislu da otklonimo asimetričnost koju imamo kada je u pitanju Dom naroda u Federaciji", izjavio je Nikšić.
"U daljim razgovorima treba čuti stav i HDZ-a", rekao je Komšić.
"Nije samo do ove četiri stranke, nego i do naših partnera iz hrvatskog naroda", poručio je Radončić.
O ovom pitanju Hrvatski narodni sabor će se očitovati već u ponedjeljak, kada je zakazana sjednica Predsjedništva ovog tijela. No, kako je za Radio Slobodna Evropa izjavio predsjednik Glavnog odbora Sabora Božo Ljubić, prijedlog četiri stranke je neprihvatljiv, jer predviđa promjenu Ustava BiH, a ne ono na osnovu čega je ta pravosudna institucija donijela odluku po njegovoj apelaciji, a to je usklađivanje Izbornog zakona sa Ustavom.
"Ovdje, očito, sa jedne strane ne postoji volja da se provede odluka Ustavnog suda na način da se osigura legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u institucije BiH. I to je apsolutno loše za budućnost Bosne i Hercegovine", tvrdi Ljubić.
Ovakav stav ne iznenađuje profesora mostarskog Sveučilišta Slavu Kukića koji kaže kako Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) odgovara da rješenje oko izmjena Izbornog zakona ne bude. Objašnjava i zbog čega tako misli:
"HDZ taj prijedlog neće prihvatiti, jer mu ne osigurava apsolutnu vlast na onim prostorima Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati nominalno većinsko stanovništvo, a isključuje i sistem ucjena i ultimatuma koje HDZ koristio, posebice, u ovom tekućem izbornom periodu. HDZ-u odgovara i da rješenja ne bude, jer ja sam siguran da on pod planom B ima 'mostarizaciju' Bosne i Hercegovine", komentariše Kukić.
Američka ambasadorica računa na stranke da će preduzeti konkretne korake koji će dovesti do pozitivnog ishoda
U cijeli proces oko izmjena Izbornog zakona se uključila i međunarodna zajednica, na čelu sa američkom ambasadoricom u BiH Maureen Cormack.
Ona je i u srijedu ponovila, nakon susreta sa liderima četiri stranke, kako računa na stranke da će preduzeti konkretne korake koji će dovesti do pozitivnog ishoda.
Uplitanje međunarodnih predstavnika, koji, kako neki smatraju, jedini mogu dovesti do toga da se politički lideri dogovore, podržava i nekadašnji član Izborne komisije Vehid Šehić. On upozorava da se bez usvojenih izmjena nakon izbora neće moći provesti izborni rezultati.
"Upozoravam međunarodnu zajednicu da ovdje moraju gledati interese građana ove države, jer, poznavajući relativno dobro situaciju u BiH, kada su u pitanju 'obični' građani, mnogi očekuju oktobar sa nekom odlukom - da li ostati ili napustiti ovu zemlju. Ovim će se spriječiti novi egzodus. Međunarodna zajednica ima odgovornost prema BiH. Nažalost, postali smo ovisni o njihovom angažmanu, umjesto da institucije ove zemlje rade svoj posao", zaključuje Šehić.