Skupštinski Ustavni odbor podržao je 21. novembra Predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povrijedio Ustav,
Predlog je podnijela i na Odboru izglasala parlamentarna većina prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i građanskog pokreta URA, koja imaju 41 od ukupno 81 poslaničkih mjesta.
Opozicija nije prisustvovala sjednici.
U obrazloženju predloga se navodi da Đukanović nije predložio Skupštini mandatara za sastav nove Vlade nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi premijera Dritana Abazovića 20. avgusta.
Vaš browser nepodržava HTML5
Pad Abazovićeve Vlade
Dodaje se da Đukanović takođe nije pozvao na razgovore o mandataru sve predstavnike parlamentarnih partija - Demos, Ujedinjenu Crnu Goru, Pravu Crnu Goru, Radničku partiju i Savez građana Civis.
Riječ je o partijama koje imaju po jednog poslanika, a konstituenti su koalicija predvođenih DF-om i URA.
Presjednica Odbora Simonida Kordić kazala je da je sastavni dio neustavnog postupanja činjenica da se predsjednik pozvao na potrebu da poslanici podnesu 41 potpis, a Ustav Crne Gore, kako kaže, ne poznaje takvu kategoriju.
Dodaju da nepozivanjem Demosa na razgovor Đukanović nije pozvao Miodraga Lekića iz te partije, koji je bio predlog parlamentarne većine za novog mandatara.
Podsjetimo, Lekić je za mandatara predložen bez potpisa 41. poslanika u zakonskom roku.
Oni su potpise dostavili dan nakon isteka roka, i nakon što je Đukanović odbio predlog uz ocjenu da bez potpisa nije pokazana jasna saglasnost partija o mandataru.
Đukanović je tada istovremeno predložio skraćenje mandata sadašnjem sazivu Skupštine, što je odbijeno.
O tome da li je Predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav odlučuje Ustavni sud koji, međutim, trenutno nema kvorum, jer nakon odlska četiri sudije u penziju, sada ima samo tri člana.
Pročitajte i ovo: Predsjednik Crne Gore odbio Lekića za mandatara, traži nove izboreParlamentarna većina pokušava da Đukanovića ograniči u ustavnim nadležnostima i izmjenom Zakon o predsjedniku koji su usvojili 1. novembra, čime se procedura izbora mandatara za sastav Vlade prenosi na skupštinsku većinu.
Đukanović je taj Zakon vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, uz ocjenu da bi takav akt izazvao konfuziju ustavnih nadležnosti najvažnijih državnih organa, uništio princip podjele vlasti i urušio državnopravni poredak.
Pročitajte i ovo: Đukanović odbio da proglasi zakon o 'prenosu' svojih nadležnosti na SkupštinuPotom je 9. novembra zatražio od Venecijanske komisija hitno mišljenje na izmjene Zakona o predsjedniku, navodeći da bi ponovnim izglasavanjem spornog Zakona o došlo do urušavanja ustavnog poretka Crne Gore.
Milan Knežević iz DF-a je na sjednici Odbora kazao da su "spremni" da razgovaraju o Zakonu o predsjedniku, ako Đukanović dodijeli mandat Miodragu Lekiću.
"Neka daju mandat Lekiću, a mi smo spremni zaustaviti izglasavanje Zakona o predsjedniku", rekao je Knežević.
Većina stručne javnosti je ocijenila da su izmjene Zakona o predsjedniku suprotne Ustavu, a zabrinutost su povodom usvajanja izmjena Zakona iskazale i Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i ambasadori više evropskih država.
Pročitajte i ovo: Međunarodna zajednica zabrinuta zbog kršenja Ustava u Crnoj Gori