Petoročlano Žalbeno vijeće Haškog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) odbacilo je interlokutarnu žalbu zapovjednika Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića na odluku Raspravnog vijeća (prvostupanjskog) da ga na polovici suđenja ne oslobodi ni po jednoj od ukupno 11 točaka optužnice za dvostruki genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini (1992-1995).
Podsjetimo, obrana generala Mladića je nakon izvođenja dokaza zatražila oslobađanje njezinog klijenta, argumentirajući na raspravi po Pravilu 98 bis – zašto smatra da tužiteljstvo tijekom svog dokaznog procesa – nije izvelo dovoljno dokaza koji su dovoljno kvalitetni za rasuđivanje o odgovornosti optuženog. No tročlano Raspravno vijeće je zaključilo kako je tužiteljstvo izvelo dovoljno kvalitetnih dokaza, da svaka od 11 točaka optužnice ostane na snazi, odnosno da ih obrana mora osporavati u svom dokaznom postupku.
Mladićeva obrana je argumentirala u žalbi da Raspravno vijeće nije uzelo u obzir potencijalno oslobađajuće dokaze, poput iskaza svjedoka tužiteljstva koji su u oprečnosti s optužbama, kao i da je zadržalo optužbe za genocid u Srebrenici „samo na temelju djela počinjenih od strane Škorpiona“.
Žalbeno vijeće je u obrazloženju odbacivanja žalbe pojasnilo na desetak stranica – zašto smatra da je Raspravno vijeće ispravno odlučilo kad je odbilo osloboditi generala Mladića, odnosno utvrdilo tom odlukom – da obrana tijekom izvođenja svojih dokaza (što upravo traje) treba osporavati svih 11 točaka optužnice (progone koji su prerasli u genocid na početku rata u više općina 1992., teror nad Sarajlijama 1992-1995., uzimanje međunarodnih promatrača za taoce 1995.te genocid u Srebrenici 1995.)
Snimke iz Srebrenice, presretnuti razgovori i svjedoci tužiteljstva
Prema Žalbenom vijeću, kao i prethodnom mišljenju haškog tužiteljstva, Raspravno vijeće je ispravno primijenilo standarde procijene dokaza prema Pravilu 98 bis, prilikom zaključivanja „da postoje dokazi (ukoliko bi bili prihvaćeni) prema kojima se razumni prosuditelj može uvjeriti u krivnju optuženog u vezi pojedinih optužbi“.
Pri tom je podsjećeno na izvedene dokaze genocida 1992.godine u više općina – a koji uključuju iskaze o logorima i neljudskim uslovima kojima su Bošnjaci i Hrvati tamo izloženi „uključujući silovanje i drugo seksualno nasilje, koje je izazivalo psihičke i tjelesne pozljede, kao i uvjetima nametnutim kako bi se ih fizički uništilo“.
„Slično, odluka se odnosi i na dokaze razmatrane od Raspravnog vijeća u vezi genocida koji se dogodio u Srebrenici.“, stoji u odbijenici koju je potpisao predsjednik Žalbenog vijeća Theodor Meron.
Žalbeni suci su i podsjetili na ratne (presretnute) izjave generala Mladića u kojima se može iščitati njegova namjera da napada civile ukoliko se ne poslušaju njegovi ultimatumi, poput izjave da će „cijela Bosna gorjeti ako ja počnem „govoriti““.
VIDEO LINK: Izjava generala Mladića u Srebrenici
Snimke generala Mladića u Srebrenici u kojima navodi „da poklanja ovaj grad srpskom narodu“ te „da je došlo vrijeme da se osvetimo Turcima“, također su istaknute u odbijenici žalbe na neoslobađanje od točaka optužnice na polovici suđenja.
Suđenje generalu Mladiću nastavlja se nakon ljetne pauze 25.kolovoza ove godine, izvođenjem novih svjedoka obrane kojih je do sada izvedeno oko tridesetak.
VIDEO LINK: General Mladić u Srebrenici