Od muzeja do džamije: Unutar Aje Sofije
Aja Sofija je izgrađena kao hrišćanska crkva prije gotovo 1.500 godina, kada je Istanbul – onda zvan Konstantinopolj – bio prestonica Vizantije, Istočnog rimskog carstva.
Slika iz 19. vijeka francuskog umjetnika Jeana-Josepha Benjamina-Constanta prikazuje sultana Mehmeda II kako osvaja Konstantinopolj.
Kada je vojska 21-godišnjeg sultana Mehmeda II osvojila i opljačkala Konstantinopolj 1453. godine, Aja Sofija je pretvorena u džamiju.
Ilustracija molitve muslimana u unutrašnjosti Aje Sofije iz vremena kada je bila džamija.
Gotovo 500 godina, Aja Sofija bila je u funkciji džamije, a hrišćanske ikone u unutrašnjosti bile su prefarbane ili uništene.
Ilustracija Aje Sofije iz 1857.
Na eksterijeru nekadašnje crkve dograđeni su minareti sa kojih su mujezini pozivali na molitvu vjernike muslimane.
Plava džamija (desno) i Aja Sofija na fotografiji iz 2004.
Aja Sofija je bila arhitektonska inspiracija za nekoliko džamija u Istanbulu, uključujući i Plavu džamiju izgrađenu početkom 1600-ih godina, ali i za crkve i sinagoge širom svijeta.
Prozori u unutrašnjosti Aje Sofije.
Godine 1934., pod vladavinom osnivača moderne Turske, Kemala Ataturka, Aja Sofija je postala muzej.
Hrišćanski mozaik (u sredini) okružen diskovima sa imenima islamskih vođa i poznatih muslimanskih izreka.
Od kada je Ataturk pretvorio građevinu u muzej ona je poslata simbol sekularne Turske i religijskog suživota.
Detalj mozaika koji predstavlja Isusa navodno datira iz 1261. godine.
Od 1934. nekoliko starih hrišćanskih mozaika je otkriveno u unutrašnjosti Aje Sofije.
Mozaik iz 9. ili 10. vijeka prikazuje Isusa koji sjedi dok drži knjigu sa riječima “Mir s tobom. Ja sam svijetlo svijeta.”
Stari isklesani stubovi stoje unutar Aje Sofije.
Od 2018. Turski predsjednig Redžep Tajip Erdoan javno je govorio o vraćanju građevine u funkciju džamije.
Pogled na unutrašnjost Aje Sofije danas.
Tokom izborne trke u Turskoj u martu 2019. Erdoan je rekao svojim pristalicama: “Nakon izbora promijenićemo ime Aje Sofije iz muzeja u džamiju”, nije razjasnio da li će se status ove ikoničke građevine promijeniti zajedno sa imenom.
Muslimani se okupljaju za večernju molitvu ispred Aje Sofije nakon sudske odluke da dozvoli vraćanje građevine u status džamije 10. jula, 2020.
Prva zvanična muslimanska molitva u unutrašnjosti Aje Sofije treba da se održi 24. jula.
Detalj iz unutrašnjosti Aje Sofije.
Nedavna anketa je pokazala da izmjenu statusa građevine podržava 73 posto Turaka.
Krst na zemljištu Aje Sofije.
Prema izvještajima turskih medija, hrišćanska ikonografija u Aja Sofiji najvjerovatnije će biti pokrivena kada se zgrada otvori za molitvu.
Žena ogrnuta turskom zastavom slavi ispred Aje Sofije nakon odluke suda 10. jula.
Potez da se vrati status džamije osuđivan je širom svijeta uključujući i papu Franju koji je rekao da ga ova odluka “boli”.
Aja Sofija (lijevo) ističe se u panorami Istanbula zajedno sa Plavom džamijom (desno).
Erdoan je pokušao da ublaži brojne kritike rekavši: "Kao i sve naše džamije, vrata (Aje Sofije) biće otvorena svima - muslimanima ili nemuslimanima." Ali Erdoan je takođe turskom novinaru rekao da "konačnu odluku o statusu Aje Sofije donosi turska nacija, a ne drugi. To je naša unutrašnja stvar".