Mjesec dana od održanog referenduma u Republici Srpskoj, na kojem su se građani izjasnili da podržavaju da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske, Skupština je usvojila izmijenjeni zakon prema kojem će 9. januar biti sekularni praznik.
Time, zapravo, ne samo da je uzaludno potrošeno više od 700 hiljada eura da bi se referendum održao, koga je Ustavni sud BiH zabranio, već su građani i prevareni, kako ocjenjuje opozicija u tom bh. entitetu, s obzirom da su se izjasnili da slave taj dan, a ne da ga praznuju.
„Šta je bio cilj referenduma, da se dobije poluvrijeme ili utakmica? Da li je cilj bio da se zaustave neke istrage? Da li ćemo se ovakvim zakonom odreći 9. januara kao Dana Republike, kao što smo se odrekli grba, himne i slave? Mi u SDS vidimo da je ovo izdaja građana“, poručio je poslanik Nedeljko Glamočak.
Kao da nikad nismo ni imali referendum: Dragan Čavić
„Ne mogu da prihvatim, a sada ću vam citirati predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji je rekao uoči referenduma: 'Ovakav zakon može, ustvari, biti ozbiljan odgovor na ozbiljan izazov. Nakon referenduma pitaće neko šta dalje. Vratićemo se u Narodnu skupštinu i donijećemo zakon da je 9. januar Dan Republike i to je zakon sa najvećom snagom koji je ikad donijela ova Skupština, jer nikad nismo ni imali referendum'. Ako je to zakon od ova četiri člana sa ovakvom snagom, ja moram da se srušim u nesvijest od te silne snage“, poručio je poslanik Dragan Čavić iz Narodne demokratske partije.
Do sada je 9. januar bio krsna slava Republike Srpske, zbog čega je Ustavni sud BiH prošle godine naložio entitetskoj skupštini da promijeni Zakon o praznicima, ukazujući da je obilježavanje Dana RS neustavno i diskriminatorsko po građane koji nisu Srbi.
Za političke stranke sa bošnjačkom većinom 9. januar je oduvijek bio sporan, kao što je i 24. oktobar. Tog dana 1991. osnovana je Skupština srpskog naroda u BiH.
Dvije i po decenije kasnije, održana je svečana sjednica te zakonodavne institucije, a vlasti su otišle i korak dalje, uručivši priznanja osuđenima za ratni zločin - Radovanu Karadžiću, koji služi četrdesetogodišnju kaznu zatvora za ratne zločine i genocid, Biljani Plavšić, koja je odslužila jedanaestogodišnju kaznu za progon po nacionalnoj i vjerskoj osnovi, te zločin protiv čovječnosti, i Momčilu Krajišniku koji je osuđen za progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje stanovništva.
Krajišnik je došao po plaketu i tom prilikom je izjavio:
„Hvala vam, počašćen sam. Kako ima narodna pjesma - sve je isto, samo njega nema - sve je isto, samo smo 25 godina stariji. Također se zahvaljujem današnjem establišmentu Republike Srpske koji su sačuvali Republiku Srpsku“, poručio je Krajišnik.
Sve je isto, samo smo 25 godina stariji: Momčilo Krajišnik
Bosanskohercegovačka javnost je ogorčena činom u kojem se zahvalnice dodjeljuju ljudima koji su osuđeni u Haškom tribunalu za ono što su uradili početkom devedesetih, ali ne kriju iznenađenje.
Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske kaže kako se vlast u Republici Srpskoj nikada nije jasno distancirala, ogradila ili osudila ratne zločine.
„Treba imati u vidu da se politika socijaldemokrata posljendjih deset godina vrlo vješto i proračunato ugurala u nacionalistički politički prostor gdje je preuzela od SDS-a i birače, ali i ideje, tako da vidimo da ne postoji razlika u političkoj retorici između nečega što je govorio Karadžić, odnosno njegovi sljedbenici prije dvadesetak godina, i onoga što se u Republici Srpskoj govori danas“, zaključio je Todorović.