Regionalna donatorska konferencija „Trajna rješenja za izbjeglice i raseljene osobe“ biće održana 24. aprila u Sarajevu. Očekuje se da će se prikupiti 580 miliona eura kojom će se riješiti stambeno pitanje za 27 hiljada porodica ili 74 hiljade ljudi, koje su u najtežoj materijalnoj situaciji u četiri zemlje; BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.
BiH, kao domaćin donatorske konferencije, odnosno ministar za ljudska prava i izbjeglice Damir Ljubić, od konferencije očekuje:
’’Želim reći da je ova donatorska konferencija, mi je tako doživljavamo, ponovo jedan zamajac u rješavanju prograničko izbjegličkih pitanja.’’
Regionalni stambeni program predviđa trajna rješenja za oko 74 hiljade izbjeglih i raseljenih koji žive ispod granice siromaštva. Za to je potrebno najmanje 580 miliona eura. Planirano je da najviše novca dobije Srbija kako bi bio riješen problem za 45 hiljada osoba. Primjedbe u bh. javnosti i u nekim medijima, kako se na ovaj način potvrđuje tzv. humano preseljenje, jer je u Srbiji najviše izbjeglica iz Hrvatske i BiH, ambasador Hrvatske u BiH, Tonči Staničić, odlučno odbacuje.
’’UNHCR je postavio vrlo stroge kriterije ko će biti korisnici sredstava. Ova konferencija odnosno njeni ciljevi i rezultati koje će ona polučiti ne idu nikome na štetu. Nema nikakve veze, naravno, sa humanim preseljenjem, to je loša teza i mislim da je jedan veliki pomak u našim odnosima što su i političari i svi drugi sudionici ovih zbivanja posljednjeg desetljeća shvatili da treba gledati u budućnost’’, istakao je Staničić.
Ambadasor Srbije u BIH, Ninoslav Stojadinović poručuje da su takvi termini "relikti prošlosti.
’’Dobronameran savet svima nama pa i medijima koji su veoma važan faktor u procesu pomirenja da prestanemo sa tim terminima, jer to su relikti prošlosti, da se ne vraćamo u ’90-te godine kada su zaista i neki zvaničnici republika bivše SFRJ imali ideje o tom humanom preseljenju. Ovde se radi o kriterijumima UN-a. UNHCR je pravio neke procene, sama suma i razlike u sumama izazivaju neke sumnje i dodatna pitanja. Nije Srbija uticala na to ni na koji način’’, kazao je on.
Crnogorski ambasador u BiH, Dragan Đurović, navodi planove svoje zemlje.
’’Od onoga što se dobije, donatorskim sredstvima u Crnoj Gori otprilike 6 do 7 hiljada ljudi će iskoristiti ta sredstva kroz dobijanje stambenih jedinica u 13 crnogorskih opština, do građevinskog materijala i na kraju do jedne ustanove za smještaj starih osoba. Tako da mi, kroz ovu donatorsku konferenciju i učešće, vidimo dalji izuzetan iskorak ka rješavanju ovih pitanja’’, istakao je Đurović.
Izbjeglička udruženja u BiH nezadovoljna
BiH će dobiti 100 miliona eura i već su poznati najveći donatori, kaže ministar za ljudska prava i izbjeglice Damir Ljubić.
’’Mi smo pri kraju realizacije značajnih sredstava u cilju rješavanja kolektivnih centara putem Razvojne banke Vijeća Evrope, skoro u iznosu od 50 miliona eura kreditnih sredstava OPEC fonda, za osjetljivu populaciju interno raseljenih osoba unutar BiH negdje oko 20 miliona eura i isto tako pomoć Saudijske Arabije od 18 miliona dolara’’, navodi Ljubić.
Za razliku od visokih zvaničnika, od domaćih do međunarodnih, izbjeglička udruženja u BiH nisu zadovoljna ostvarenim povratkom. Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije, povratak i danas objašnjava kao fenomen.
’’Ljudi koji su bez prisustva države se vraćali i to masovno. Znači ’95-ta odnosno ’96-ta godina do 2000. godine bio je masovni povratak. Implementacija imovinskih zakona je 99,8 posto vraćene imovine. Među vraćenom imovinom imamo imovinu gdje su ljudi dobili samo papire, recimo u Mostaru Šantićeva ulica broj 13, zgrade nema ali oni su dobili papire da su ušli u posjed imovine, znači oni se broje kao povratnici’’, kaže Zukić.
Mato Grubišić, Udruga Hrvata povratnika u Posavinu, iznosi podatke za opštinu Derventa.
’’Neki podaci o povratku govore da je to negdje između 2-3 procenta, ovisno o kojoj se sredini radi. Ako su već riješene infrastrukturne potrebe i nekakvi preduvjeti tu je povratak bio nešto bolji, ali imamo i sad naselja i sela u kojima nema niti jednog povratnika’’, kazao je Grubišić.
Prema zvaničnim podacima, još uvijek je na prostoru bivše Jugoslavije, više od 330 hiljada izbjeglih i raseljenih osoba. Samo dio njihovih potreba riješiće regionalna donatorska konferencija. Na njoj će učešće uzeti veliki broj visokih zvaničnika. Osim iz zemalja regiona, predviđeno je sudjelovanje predstavnika Evropske komisije, SAD-a, UN-a odnosno UNHCR –a, te Vijeća Europe.
Mnogi od njih su uoči donatorske koferencije izrazili očekivanja da će ona biti uspješna. Tako je Dejvid Robinson, pomoćnik američke državne tajnice Hilari Klinton, istakao da se “ljudi nikada do kraja ne osjećaju sigurno ili ugodno tamo odakle su protjerani, zbog čega im treba vratiti osjećaj sigurnosti i dostojanstva".
BiH, kao domaćin donatorske konferencije, odnosno ministar za ljudska prava i izbjeglice Damir Ljubić, od konferencije očekuje:
’’Želim reći da je ova donatorska konferencija, mi je tako doživljavamo, ponovo jedan zamajac u rješavanju prograničko izbjegličkih pitanja.’’
Regionalni stambeni program predviđa trajna rješenja za oko 74 hiljade izbjeglih i raseljenih koji žive ispod granice siromaštva. Za to je potrebno najmanje 580 miliona eura. Planirano je da najviše novca dobije Srbija kako bi bio riješen problem za 45 hiljada osoba. Primjedbe u bh. javnosti i u nekim medijima, kako se na ovaj način potvrđuje tzv. humano preseljenje, jer je u Srbiji najviše izbjeglica iz Hrvatske i BiH, ambasador Hrvatske u BiH, Tonči Staničić, odlučno odbacuje.
’’UNHCR je postavio vrlo stroge kriterije ko će biti korisnici sredstava. Ova konferencija odnosno njeni ciljevi i rezultati koje će ona polučiti ne idu nikome na štetu. Nema nikakve veze, naravno, sa humanim preseljenjem, to je loša teza i mislim da je jedan veliki pomak u našim odnosima što su i političari i svi drugi sudionici ovih zbivanja posljednjeg desetljeća shvatili da treba gledati u budućnost’’, istakao je Staničić.
Ambadasor Srbije u BIH, Ninoslav Stojadinović poručuje da su takvi termini "relikti prošlosti.
’’Dobronameran savet svima nama pa i medijima koji su veoma važan faktor u procesu pomirenja da prestanemo sa tim terminima, jer to su relikti prošlosti, da se ne vraćamo u ’90-te godine kada su zaista i neki zvaničnici republika bivše SFRJ imali ideje o tom humanom preseljenju. Ovde se radi o kriterijumima UN-a. UNHCR je pravio neke procene, sama suma i razlike u sumama izazivaju neke sumnje i dodatna pitanja. Nije Srbija uticala na to ni na koji način’’, kazao je on.
Crnogorski ambasador u BiH, Dragan Đurović, navodi planove svoje zemlje.
’’Od onoga što se dobije, donatorskim sredstvima u Crnoj Gori otprilike 6 do 7 hiljada ljudi će iskoristiti ta sredstva kroz dobijanje stambenih jedinica u 13 crnogorskih opština, do građevinskog materijala i na kraju do jedne ustanove za smještaj starih osoba. Tako da mi, kroz ovu donatorsku konferenciju i učešće, vidimo dalji izuzetan iskorak ka rješavanju ovih pitanja’’, istakao je Đurović.
Izbjeglička udruženja u BiH nezadovoljna
BiH će dobiti 100 miliona eura i već su poznati najveći donatori, kaže ministar za ljudska prava i izbjeglice Damir Ljubić.
’’Mi smo pri kraju realizacije značajnih sredstava u cilju rješavanja kolektivnih centara putem Razvojne banke Vijeća Evrope, skoro u iznosu od 50 miliona eura kreditnih sredstava OPEC fonda, za osjetljivu populaciju interno raseljenih osoba unutar BiH negdje oko 20 miliona eura i isto tako pomoć Saudijske Arabije od 18 miliona dolara’’, navodi Ljubić.
Mirhunisa Zukić
Za razliku od visokih zvaničnika, od domaćih do međunarodnih, izbjeglička udruženja u BiH nisu zadovoljna ostvarenim povratkom. Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije, povratak i danas objašnjava kao fenomen.
’’Ljudi koji su bez prisustva države se vraćali i to masovno. Znači ’95-ta odnosno ’96-ta godina do 2000. godine bio je masovni povratak. Implementacija imovinskih zakona je 99,8 posto vraćene imovine. Među vraćenom imovinom imamo imovinu gdje su ljudi dobili samo papire, recimo u Mostaru Šantićeva ulica broj 13, zgrade nema ali oni su dobili papire da su ušli u posjed imovine, znači oni se broje kao povratnici’’, kaže Zukić.
Mato Grubišić, Udruga Hrvata povratnika u Posavinu, iznosi podatke za opštinu Derventa.
’’Neki podaci o povratku govore da je to negdje između 2-3 procenta, ovisno o kojoj se sredini radi. Ako su već riješene infrastrukturne potrebe i nekakvi preduvjeti tu je povratak bio nešto bolji, ali imamo i sad naselja i sela u kojima nema niti jednog povratnika’’, kazao je Grubišić.
Prema zvaničnim podacima, još uvijek je na prostoru bivše Jugoslavije, više od 330 hiljada izbjeglih i raseljenih osoba. Samo dio njihovih potreba riješiće regionalna donatorska konferencija. Na njoj će učešće uzeti veliki broj visokih zvaničnika. Osim iz zemalja regiona, predviđeno je sudjelovanje predstavnika Evropske komisije, SAD-a, UN-a odnosno UNHCR –a, te Vijeća Europe.
Mnogi od njih su uoči donatorske koferencije izrazili očekivanja da će ona biti uspješna. Tako je Dejvid Robinson, pomoćnik američke državne tajnice Hilari Klinton, istakao da se “ljudi nikada do kraja ne osjećaju sigurno ili ugodno tamo odakle su protjerani, zbog čega im treba vratiti osjećaj sigurnosti i dostojanstva".