U Sarajevu će 2. juna biti održan samit zemalja Zapadnog Balkana, evropskih i američkih zvaničnika, te predstavnika Turske i Rusije. Španija, kao organizator samita, najavljuje da se radi o sastanku neformalnog karaktera, koji pokazuje želju međunarodne zajednice da ovaj region pogleda u budućnost.
Predstavnici bh. vlasti podijeljeni su u mišljenjima o tome kakav ishod se može očekivati od samita.
Iako se o junskom samitu zemalja Zapadnog Balkana, evropskih i američkih zvaničnika, te predstavnika Turske i Rusije sve više govori, još niko u Bosni i Hercegovini ne zna koje teme će biti na dnevnom redu konferencije. Ono što priželjkuju i čemu se nadaju bosanskohercegovački političari, ali i prvi čovjek međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko, je da predstavnici Evropske unije u Sarajevo dođu sa pozitivnim vijestima o viznoj liberalizaciji:
„Nadam se da će 2. juna špansko predsjedništvo moći objaviti odluku o viznoj liberalizaciji, koja će doći, međutim, tek u drugoj polovini godine.“
Organizator samita u Sarajevu je Španija, kao predsjedavajuća Evropske unije, pa zbog toga čudi što ni španski ambasador u BiH Alejandro Alvargonzales San Martin u javnosti ne iznosi detalje:
„Radi se o sastanku neformalnog karaktera na kojem će biti prisutni predstavnici svih zemalja članica EU, zemalja zapadnog Balkana, SAD, Turske i Rusije, predstavnici OSCE-a, Vijeća Evrope i NATO saveza. Napori koje smo preduzeli i koji su urodili plodom, u svakom slučaju pokazuju želju međunarodne zajednice da ovaj region pogleda u budućnost.“
S obzirom da je Bosna i Hercegovina u izbornoj godini i da je predizborna kampanja počela, ne treba da čudi što bh. zvaničnici od junskog samita jedino očekuju dobru vijest iz Brisela - ukidanje viza za bh. građane.
Regionalnu saradnju podići na viši nivo
Za neke od njih, poput predsjedavajućeg Parlamenta BiH, Niku Lozančića, ohrabrujuća vijest je i što ovim samitom EU i američka administracija i dalje pokazuju interes, ne samo za bosanskohercegovačke, već i prilike zemalja Zapadnog Balkana.
On kaže da se radi i o svojevrsnom priznanju Bosni i Hercegovini:
„To su poruke da suradnju u regiji treba dići na viši nivo, na nivo partnera, dobrih susjeda, dobrih prijatelja koji više neće gledati poprijeko jedni druge, da tako kažem.“
Zamjenik predsjedavajućeg državnog Parlamenta Milorad Živković veća očekivanja ima od evropskih nego balkanskih zvaničnika. On vjeruje da će na samitu čelnici Evropske unije potvrditi bh. opredijeljenost na putu ka evropskim integracijama, dati podršku nastojanju BiH da bez pritisaka gradi društvo u skladu sa evropskim standardima, zadržavajući svoje specifičnosti.
Na naše pitanje postoji li jedinstven bosanskohercegovački stav kada su u pitanju evroatlantske integracije, Živković odgovara:
„Mislim da se taj stav ne može generalizovati, nego da se može okrenuti od pitanja do pitanja, znači u zavisnosti ako imate zajednički stav u vezi sa promjenama Ustava – toga nećete imati, ali ako ćete imati zajednički stav o, recimo, ispunjavanju uslova za liberalizaciju viznog režima, tu smo mogli da nađemo kompromis.“
Zamjenik predsjedavajućeg Parlamenta BiH, Beriz Belkić:
„Međunarodna zajednica je propustila i propušta uvijek priliku da kaže šta je to evropski standard, šta je to uslov, da ga jasno definiše, nego uvijek idu nekoj vrsti alibija, da kažu: „Evo vas, vi ste tri naroda, sve što se vi dogovorite, nama je prihvatljivo.“.“
Bez optimizma
Ako je suditi na osnovu izjava međunarodnih predstavnika u BiH kako je samit prilika za jaču regionalnu saradnju, onda zabrinjava činjenica da većina bh. zvaničnika ne pokazuje preveliku dozu optimizma da će konferencija u tom segmentu značajnije uticati na buduće odnose zemalja zapadnog Balkana.
Sulejman Tihić, predsjednik Doma naroda državnog Parlamenta, je među rijetkim političarima koji kaže da se, ipak, radi o dobroj prilici za poboljšanje postojećih odnosa unutar regije:
„Mi moramo ovdje da sjedimo i razgovaramo. I u Beogradu, i u Zagrebu, i u Sarajevu, i bez ikakvih prethodnih uvjeta rješavamo naše probleme, da napustimo politiku prošlosti. Ne možemo zaboraviti prošlost, a ne možemo stalno živjeti u njoj.“
Predsjednik Foruma građana Tuzla, Vehid Šehić:
„Sigurno je da treba pozdraviti napore - i predsjednika Hrvatske Ive Josipovića, i ono što radi predsjednik Srbije, Boris Tadić – ali, ono što nas treba da zabrine – to je ponašanje naših političara u Bosni i Hercegovini. Mi više imamo ljudi van granica ove države koji stvarno žele stabilizaciju situacije u BiH, nego što ih je u samoj državi. Bilo kakav vid normalizacije sa susjedima im ne odgovara jer su svjesni činjenice da će to imati posljedice i na smirivanje unutar BiH.“
Ostaje i dilema hoće li bh. zvaničnici na junskom samitu imati jedinstven stav kada je riječ o evroatlantskim integracijama, s obzirom na činjenicu da istupe vrlo često koriste za promovisanje stranačkih interesa. Ponovo navodimo riječi vodećih ljudi zakonodavne vlasti u BiH:
Živković: Nijedan čovjek u BiH ne bi sebi uzeo za pravo da garantuje da će to biti jedinstven stav, tako da nemojte svi od mene to tražiti.
Belkić: Može se očekivati i na toj konferenciji da će se ponoviti različiti stavovi.
Lozančić: Da me pitate hoće li popodne biti kišovito ili sunčano, čini mi se – lakše bih pogodio.
Predstavnici bh. vlasti podijeljeni su u mišljenjima o tome kakav ishod se može očekivati od samita.
Iako se o junskom samitu zemalja Zapadnog Balkana, evropskih i američkih zvaničnika, te predstavnika Turske i Rusije sve više govori, još niko u Bosni i Hercegovini ne zna koje teme će biti na dnevnom redu konferencije. Ono što priželjkuju i čemu se nadaju bosanskohercegovački političari, ali i prvi čovjek međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko, je da predstavnici Evropske unije u Sarajevo dođu sa pozitivnim vijestima o viznoj liberalizaciji:
„Nadam se da će 2. juna špansko predsjedništvo moći objaviti odluku o viznoj liberalizaciji, koja će doći, međutim, tek u drugoj polovini godine.“
Organizator samita u Sarajevu je Španija, kao predsjedavajuća Evropske unije, pa zbog toga čudi što ni španski ambasador u BiH Alejandro Alvargonzales San Martin u javnosti ne iznosi detalje:
„Radi se o sastanku neformalnog karaktera na kojem će biti prisutni predstavnici svih zemalja članica EU, zemalja zapadnog Balkana, SAD, Turske i Rusije, predstavnici OSCE-a, Vijeća Evrope i NATO saveza. Napori koje smo preduzeli i koji su urodili plodom, u svakom slučaju pokazuju želju međunarodne zajednice da ovaj region pogleda u budućnost.“
S obzirom da je Bosna i Hercegovina u izbornoj godini i da je predizborna kampanja počela, ne treba da čudi što bh. zvaničnici od junskog samita jedino očekuju dobru vijest iz Brisela - ukidanje viza za bh. građane.
Regionalnu saradnju podići na viši nivo
To su poruke da suradnju u regiji treba dići na viši nivo, na nivo partnera, dobrih susjeda, dobrih prijatelja koji više neće gledati poprijeko jedni druge.
On kaže da se radi i o svojevrsnom priznanju Bosni i Hercegovini:
„To su poruke da suradnju u regiji treba dići na viši nivo, na nivo partnera, dobrih susjeda, dobrih prijatelja koji više neće gledati poprijeko jedni druge, da tako kažem.“
Zamjenik predsjedavajućeg državnog Parlamenta Milorad Živković veća očekivanja ima od evropskih nego balkanskih zvaničnika. On vjeruje da će na samitu čelnici Evropske unije potvrditi bh. opredijeljenost na putu ka evropskim integracijama, dati podršku nastojanju BiH da bez pritisaka gradi društvo u skladu sa evropskim standardima, zadržavajući svoje specifičnosti.
Na naše pitanje postoji li jedinstven bosanskohercegovački stav kada su u pitanju evroatlantske integracije, Živković odgovara:
„Mislim da se taj stav ne može generalizovati, nego da se može okrenuti od pitanja do pitanja, znači u zavisnosti ako imate zajednički stav u vezi sa promjenama Ustava – toga nećete imati, ali ako ćete imati zajednički stav o, recimo, ispunjavanju uslova za liberalizaciju viznog režima, tu smo mogli da nađemo kompromis.“
Međunarodna zajednica je propustila i propušta uvijek priliku da kaže šta je to evropski standard, šta je to uslov, da ga jasno definiše, nego uvijek idu nekoj vrsti alibija.
Zamjenik predsjedavajućeg Parlamenta BiH, Beriz Belkić:
„Međunarodna zajednica je propustila i propušta uvijek priliku da kaže šta je to evropski standard, šta je to uslov, da ga jasno definiše, nego uvijek idu nekoj vrsti alibija, da kažu: „Evo vas, vi ste tri naroda, sve što se vi dogovorite, nama je prihvatljivo.“.“
Bez optimizma
Ako je suditi na osnovu izjava međunarodnih predstavnika u BiH kako je samit prilika za jaču regionalnu saradnju, onda zabrinjava činjenica da većina bh. zvaničnika ne pokazuje preveliku dozu optimizma da će konferencija u tom segmentu značajnije uticati na buduće odnose zemalja zapadnog Balkana.
Sulejman Tihić, predsjednik Doma naroda državnog Parlamenta, je među rijetkim političarima koji kaže da se, ipak, radi o dobroj prilici za poboljšanje postojećih odnosa unutar regije:
„Mi moramo ovdje da sjedimo i razgovaramo. I u Beogradu, i u Zagrebu, i u Sarajevu, i bez ikakvih prethodnih uvjeta rješavamo naše probleme, da napustimo politiku prošlosti. Ne možemo zaboraviti prošlost, a ne možemo stalno živjeti u njoj.“
Predsjednik Foruma građana Tuzla, Vehid Šehić:
„Sigurno je da treba pozdraviti napore - i predsjednika Hrvatske Ive Josipovića, i ono što radi predsjednik Srbije, Boris Tadić – ali, ono što nas treba da zabrine – to je ponašanje naših političara u Bosni i Hercegovini. Mi više imamo ljudi van granica ove države koji stvarno žele stabilizaciju situacije u BiH, nego što ih je u samoj državi. Bilo kakav vid normalizacije sa susjedima im ne odgovara jer su svjesni činjenice da će to imati posljedice i na smirivanje unutar BiH.“
Ostaje i dilema hoće li bh. zvaničnici na junskom samitu imati jedinstven stav kada je riječ o evroatlantskim integracijama, s obzirom na činjenicu da istupe vrlo često koriste za promovisanje stranačkih interesa. Ponovo navodimo riječi vodećih ljudi zakonodavne vlasti u BiH:
Živković: Nijedan čovjek u BiH ne bi sebi uzeo za pravo da garantuje da će to biti jedinstven stav, tako da nemojte svi od mene to tražiti.
Belkić: Može se očekivati i na toj konferenciji da će se ponoviti različiti stavovi.
Lozančić: Da me pitate hoće li popodne biti kišovito ili sunčano, čini mi se – lakše bih pogodio.