Budžetima entiteta u Bosni i Hercegovini nedostaje novac. Planirana sredstva od oko milijardu maraka za budžete od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) će kasniti, tako da zaduživanjem i prodajom vrijednosnih papira entitetske vlasti pokušavaju da saniraju stanje. To im sve teže ide, a približavaju se lokalni izbori, što na svojoj koži najbolje mogu osjetiti građani.
Vlada Republike Srpske (RS) velike nade polaže u kupovinu njenih obveznica od Vlade Srbije. Šta ko dobija a šta gubi eventualnom kupovinom?
Kase bh. entiteta su u ozbiljnoj krizi i traže se svi načini kako prevazići ozbiljne budžetske nedostatke. Oba bh. entiteta su u budžetu za 2016. godinu planirala sredstva od MMF-a. Federaciji Bosne i Hercegovine u budžetu nedostaje više od 700 miliona maraka (350 miliona evra) što je nedavno potvrdio i Fadil Novalić, predsjednik Vlade Federacije BiH.
"Kompletno zaduživanje Federacije BiH na principu ovogodišnjeg budžeta je 312 miliona maraka iz stranih izvora. Imamo još 400 miliona iz trezorskih zapisa i obveznica, koje Federacija vrti na domaćem tržištu", ističe Novalić.
Koliko stvarno nedostaje budžetu entiteta Republika Srpska, javnosti nije poznato, jer se ovi podaci kriju.
Zabrinjava i što ukupno zaduženje Bosne i Hercegovine, kako unutrašnje tako i vanjsko, svake godine raste, kaže Fuad Kasumović, ekonomista.
Fuad Kasumović
"Trideset i prvog decembra 2015. godine ukupan dug je bio 11.936.937.000. Znači, vanjski dug je 8.401.490.000 maraka. Unutarnji dug je 3.535.497.000 maraka", navodi Kasumović.
Kako konačni dogovor sa MMF-om još nije postignut, i Vlada Federacije i Vlada RS budžetske rupe krpe prodajom vrijednosnih papira i zaduženjima kod komercijalnih banaka.
Na domaćem finansijskom tržištu Vlada RS se zadužuje putem prodaje na berzi trezorskih zapisa i obveznica.
Od Nove godine Republika Srpska je emitovala sedam emisija trezorskih zapisa u ukupnom iznosu od 147.700.000 maraka, kaže Zoran Pavlović, ekomista.
"To je već prešlo preko predviđenog plana kratkoročnog zaduživanja po Zakonu o budžetu za ovu godinu. Što se tiče emisija obveznica dugoročnog zaduživanja, bile su tri emisije. Ukupno je bilo 87 miliona. Sa četvrtom emisijom koja je najavljena za 3. maj, sa još 40 miliona, dolazimo do iznosa od 127.640.000 maraka", ističe Pavlović.
Međutim ni ovo zaduženje, veće od 235 miliona maraka (oko 117,5 miliona evra), nije pomoglo da se isplate podsticaji poljoprivredi, borački dodaci i ostale obaveze prema korisnicima budžeta.
Kako prije jeseni, i da se postigne dogovor u maju, ne treba očekivati sredstva od MMF-a od milijardu i 50 miliona maraka, unutrašnja zaduženja će se nastaviti.
Nedavno se u javnosti pojavila informacija da bi i Srbija mogla kupiti obveznice u vrijednosti od 30 miliona evra, što je komentarisao i Mladen Ivanić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda.
"Imate prilike ovih dana da čujete da se spominje da će i Srbija da kupuje obveznice Republike Srpske, da će pare da se traže i od ovog klirinškog duga i čitavog niza stvari. Dakle, vidljivo je da novca nema", kaže Ivanić.
Priča da će Srbija kupiti obveznice vjerovatno je samo dio predizborne priče Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, smatra ekonomistica Svetlana Cenić.
Svetlana Cenić
"Jesu to važnija braća preko Drine nego vlastita deca u Srbiji, s obzirom na to da Srbija ne stoji uopšte dobro, šta god oni pričali i koliko god se junačili? Republika Srpska dođe Srbiji isto što i Dejton Republici Srpskoj – ono, za upotrebu, zloupotrebu i za izgovor. Ovo je samo dalje učvršćivanje vlasti Republike Srpske. Drugo, treba objasniti i onima južno od Beograda zašto 30 miliona Srbija daje, a njima, prosvjeti, se smanjivale plate, pa penzije i tako dalje", konstatuje Cenić.
Da li je moguće u skladu sa postojećim zakonima u BiH i Srbiji da dođe do kupovine obveznica, nije poznato ni ekonomistima.
"Pitanje je da li postoji zakonski osnov da Srbija može da kupi obveznice Republike Srpske, i drugo, iz kojih sredstava je to. Ako su budžetska sredstva, a nema drugih, naravno, pitanje je da li je u budžetu predviđen taj trošak. Da oni imaju nešto kao što je Investiciono-razvojna banka, onda bi to bilo lakše, onda bi praktično iz tog fonda koristili sredstva za kupovinu tih obveznica", zaključuje Zoran Pavlović.
U ovoj trci zaduživanja entiteta, Federacija BiH ipak nešto bolje stoji, smatra Fuad Kasumović.
"Federacija BiH je nekih sedam do deset mjeseci u prednosti nad RS. Hoću da kažem: RS je skoro već pred kolapsom, ako ne dođe do novih sredstava, a Federacija bi mogla negdje do desetog mjeseca izdržati. To su podaci kojima ja raspolažem", ističe Fuad Kasumović.
Vlast se zadužuje, a građani će na kraju sve to morati da plate, jer – na sva ova zaduženja idu i kamate koje se kreću od 0,8 do 4 posto. A kada se zna da će se ova sredstva iskoristiti samo za potrošnju, a ne i neke razvojne programe i zapošljavanje, građani će na kraju sigurno izvući deblji kraj.