Bosna i Hercegovina je postavila rok od deset godina da riješi probleme Roma u ovoj zemlji, no, uprkos tome, mnogo toga nije urađeno, pa je rok pomjeren za 2020. Ovakav odnos države prema romskoj populaciji najbolje ilustruje primjer da je tek 2009. u državnom budžetu obezbijeđeno 1,5 milion eura za rješavanje problema u oblasti stanovanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite, te evidentiranja potreba romske populacije.
O tome šta država namjerava uraditi u narednih pet godina kada je riječ o Romima, Saliha Đuderija iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH kaže:
Najveći problem sa kojim se susreće romska populacija u Bosni i Hercegovini je obrazovanje. Prema postojećim podacima, oko devet hiljada djece do 18 godina nije završilo ni osnovnu školu. Dervo Sejdić, ispred OSCE-a, navodi kako novca u evropskim fondovima za tu namjenu ima, ali da ovdašnje vlasti nisu sposobne da ih dobiju.
"Imamo povećanje broja djece u školskim klupama, ali u zadnje vrijeme imamo i povećan broj odliva te djece, što zbog odlaska porodica i napuštanja Bosne i Hercegovine, što zbog neprovedbe akcionog plana za obrazovne potrebe Roma", kaže Sejdić.
Osim problema sa obrazovanjem, Romi se svakodnevno susreću sa siromaštvom. Većina nema stalna primanja, a porodice se najčešće izdržavaju radom na crno, prikupljanjem sekundarnih sirovina ili prosjače na ulicama. Država ni za ove probleme nema adekvatan odgovor. Prema podacima UNICEF-a, njihove šanse za uspjeh su od rođenja neuporedivo manje od druge djece. Prema riječima Florens Bauer, predstavnice ove organizacije u BiH, ni kada odrastu nisu u jednakoj poziciji kao svi drugi građani.
"Romsko dijete ima tri puta veće šanse da ne doživi svoj treći rođendan. To je četiri posto u odnosu na 68 posto ostale djece. Isto tako, jedno od četvoro djece ima pristup srednjoškolskom obrazovanju. Ovo pokazuje koliko je važno da se od najranijeg doba radi sa romskom djecom", navodi Bauer.
Andrea Žeravčić, direktorica organizacije Save the Children konstatuje:
"Smatramo da jeste potrebno ukazivati na pitanje prosjačenja, jer na neki način u prethodnim strategijama koje su se bavile prevencijom trgovine ljudima i djece, pitanje radne eksploatacije nije bilo adekvatno tretirano. Novim akcionim planom Bosne i Hercegovine i ovo pitanje se tretira. Organizacije s kojima mi surađujemo i koje pružaju dnevnu, pa i dugoročniju podršku djece koja su uključena u život i rad na ulici, uključene su u regionalne akcione timove za borbu protiv trgovine ljudima, tako da s te strane zaista nastojimo da adresiramo i to pitanje, da se pitanje organiziranog prosjačenja i trgovine djecom u potrebu radne eksploatacije tretira na adekvatniji način. U proteklom periodu to zaista nije bilo činjeno."
"'Ja idem u školu i volim da učim, ali ne razumijem zbog čega me neka djeca izbjegavaju'. Također, jedan muškarac kaže: 'Ja sam ovu zemlju branio u ratu, a sada mi kažu da nisam trebao, jer to nije moja zemlja'. I dok Rome diskriminišu, jedan dječak je rekao: 'Ja se igram i ne gledam ko je koje nacije'. Zbog ovakvih i sličnih odgovora World Vision smatra da Romi treba da budu zastupljeni u svakom segmentu društva".
No, na koji način da budu zastupljeni u društvu ako im se ne dozvoljava da budu birani? Već godinama Bosna i Hercegovina nije u stanju da provede presudu Evropskog suda za ljudska prava i dozvoli im kandidovanje na izborima. I što je još gore, pitanje je koliko će još vremena proći da steknu to pravo, ali i sva druga koje imaju ostali bosanskohercegovački građani.
O tome šta država namjerava uraditi u narednih pet godina kada je riječ o Romima, Saliha Đuderija iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH kaže:
Saliha Đuderija
"Prije svega, mislimo na izgradnju još nekih dodatnih 1.100 socijalnih stambenih jedinica, kroz bolji program za zapošljavanje, koji je, naravno, izazov. Tu nećemo nikada postići adekvatne rezultate, ali je cilj da se oko 3.000 pojedinaca Roma zaposli, tako da se smanji broj od 4.500 porodica koje se nalaze u stanju izuzetne socijalne isključenosti, dakle, bar po jednoj porodici jednog zaposlenog. To su sve novi modeli, mehanizmi za koje ni mi nemamo iskustva. Tragamo za najboljim rješenjem."Najveći problem sa kojim se susreće romska populacija u Bosni i Hercegovini je obrazovanje. Prema postojećim podacima, oko devet hiljada djece do 18 godina nije završilo ni osnovnu školu. Dervo Sejdić, ispred OSCE-a, navodi kako novca u evropskim fondovima za tu namjenu ima, ali da ovdašnje vlasti nisu sposobne da ih dobiju.
"Imamo povećanje broja djece u školskim klupama, ali u zadnje vrijeme imamo i povećan broj odliva te djece, što zbog odlaska porodica i napuštanja Bosne i Hercegovine, što zbog neprovedbe akcionog plana za obrazovne potrebe Roma", kaže Sejdić.
Osim problema sa obrazovanjem, Romi se svakodnevno susreću sa siromaštvom. Većina nema stalna primanja, a porodice se najčešće izdržavaju radom na crno, prikupljanjem sekundarnih sirovina ili prosjače na ulicama. Država ni za ove probleme nema adekvatan odgovor. Prema podacima UNICEF-a, njihove šanse za uspjeh su od rođenja neuporedivo manje od druge djece. Prema riječima Florens Bauer, predstavnice ove organizacije u BiH, ni kada odrastu nisu u jednakoj poziciji kao svi drugi građani.
"Romsko dijete ima tri puta veće šanse da ne doživi svoj treći rođendan. To je četiri posto u odnosu na 68 posto ostale djece. Isto tako, jedno od četvoro djece ima pristup srednjoškolskom obrazovanju. Ovo pokazuje koliko je važno da se od najranijeg doba radi sa romskom djecom", navodi Bauer.
Andrea Žeravčić, direktorica organizacije Save the Children konstatuje:
"Smatramo da jeste potrebno ukazivati na pitanje prosjačenja, jer na neki način u prethodnim strategijama koje su se bavile prevencijom trgovine ljudima i djece, pitanje radne eksploatacije nije bilo adekvatno tretirano. Novim akcionim planom Bosne i Hercegovine i ovo pitanje se tretira. Organizacije s kojima mi surađujemo i koje pružaju dnevnu, pa i dugoročniju podršku djece koja su uključena u život i rad na ulici, uključene su u regionalne akcione timove za borbu protiv trgovine ljudima, tako da s te strane zaista nastojimo da adresiramo i to pitanje, da se pitanje organiziranog prosjačenja i trgovine djecom u potrebu radne eksploatacije tretira na adekvatniji način. U proteklom periodu to zaista nije bilo činjeno."
World Vision BiH: Lica bh. Roma
Jedna od nevladinih organizacija koje se bave pitanjem Roma u BiH je i World Vision. Sa željom da saznaju njihove stvarne probleme, tokom marta ove godine napravili su anketu sa dječacima, djevojčicama, odraslim muškarcima i ženama. Neke od odgovora daje Sarah Bearup, direktorica World Vision u BiH:"'Ja idem u školu i volim da učim, ali ne razumijem zbog čega me neka djeca izbjegavaju'. Također, jedan muškarac kaže: 'Ja sam ovu zemlju branio u ratu, a sada mi kažu da nisam trebao, jer to nije moja zemlja'. I dok Rome diskriminišu, jedan dječak je rekao: 'Ja se igram i ne gledam ko je koje nacije'. Zbog ovakvih i sličnih odgovora World Vision smatra da Romi treba da budu zastupljeni u svakom segmentu društva".
No, na koji način da budu zastupljeni u društvu ako im se ne dozvoljava da budu birani? Već godinama Bosna i Hercegovina nije u stanju da provede presudu Evropskog suda za ljudska prava i dozvoli im kandidovanje na izborima. I što je još gore, pitanje je koliko će još vremena proći da steknu to pravo, ali i sva druga koje imaju ostali bosanskohercegovački građani.