Obrana najviše pozicioniranog osuđenika u prvom stupnju zatražila je njegovo oslobađanje prebacujući odgovornost za koordinaciju srpskih snaga na Kosovu na druge političke dužnosnike, a odgovornost za egzodus kosovskog stanovništva – na NATO snage.
Nakon više od četiri godine od izricanja prvostupanjske osuđujuće presude petorici političkih, vojnih i policijskih dužnosnika Srbije - zbog zločina nad kosovskim Albancima, na Haškom sudu je započela žalbena rasprava u slučaju poznatom kao Šainović i ostali.
U prvostupanjskom postupku bivši predsjednik Srbije Milan Milutinović je oslobođen svih optužbi, a nedavno je prvostupanjsku osuđujuću presudu od 15 godina zatvora prihvatio načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije - Dragoljub Ojdanić. Tako da od šestorice optuženika, nakon žalbene rasprave, konačne drugostupanjske presude očekuju još četvoricu bivših srbijanskih dužnosnika.
Žalbena rasprava koja će trajati cijeli ovaj tjedan otvorena je zahtjevom za oslobađanje bivšeg potpredsjednika savezne vlade Jugoslavije i šefa Zajedničke komande vojske i policije za Kosovo - Nikole Šainovića.
Branitelj Toma Fila je ustvrdio kako je kazna od 22 godine zatvora za njegovog klijenta - krivo utemeljena na nalazima prvostupanjskog sudskog vijeća – da je Šainović bio glavni koordinator policijskih i vojnih snaga, kao čovjek od povjerenje bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića.
„Milošević je u pregovorima u Rambujeu (fr. Rambouillet)i drugim prilikama, imao svog specijalnog izaslanika, također potpredsjednika Vlade. Ali taj se zove Vladan Kutlešić, a ne Nikola Šainović. Mi smo donijeli dokaz da je Šainović smijenjen s mjesta potpredsjednika Socijalističke partije Srbije 1997.godine. Milošević predlaže radnu grupu SPS-a i vođu te radne grupe (za Kosovo), a Šainović nije ni njezin član, a još manje njezin vođa“, naveo je branitelj Fila.
Vaš browser nepodržava HTML5
Obrana o odnosu Šainovića i Miloševića
Fila je naveo kako je posebne odnose s Miloševićem imao predsjednik Srbije Milutinović, s kojim je bio po cijeli dan, a ne Šainović kako je utvrđeno prvostupanjskom presudom.
Uz prebacivanje odgovornosti za koordinaciju srbijanske vojske i policije na Kosovu na druge, obrana preostalog najviše rangiranog osuđenika u prvom stupnju Šainovića – plasirala je i svoje teze o odlasku kosovskih Albanaca, različite od nalaza prvostupanjskog sudskog vijeća.
„Kakve su posljedice bombardiranja civilnog konvoja s kosovskim Albancima kod Đakovice u travnju 1999.godine, ili bombardiranje sela Korise u svibnju 1999.godine ili autubusa kod sela Luzere. Koliko je ljudi od tih 700000 otišlo iz straha od NATO bombradiranja?“, argumentirao je branitelj prebacujući odgovornost za masovni egzodus kosovskog stanovništva sa srpskih snaga.
Tijekom idućih dana žalbenu argumentaciju će iznijeti i obrane zapovjednika Treće armije Vojske Jugoslavije Nebojše Pavkovića te načelnika štaba MUP-a na Kosovu Sretena Lukića – osuđenih također na 22 godine zatvora, a nakon toga obrana bivšeg zapovjednika Prištinskog korpusa Vladimira Lazarevića, osuđenog na 15 godina.
Nakon replika strana u postupku – žalbeni suci će se povući kako bi donijeli konačnu, drugostupanjsku presudu.
