Američki predsjednik Barack Obama 6. srpnja započinje svoj prvi posjet Ruskoj Federaciji. Odnosi dvije zemlje u vrijeme administracije Georga Busha bili su toliko zahladili da ih se opisivalo kao povratak na Hladni rat, usprkos „prijateljskim odnosima“ Busha i Putina, tadašnjeg ruskog šefa države. Što se može očekivati od prvog samita na vrhu Obama - Medvedev?
Poruka Washingtona i nove administracije je „ vrijeme je za nove odnose“. Još je u februaru američki potpredsjednik Joe Bidan u Munchenu na konferenciji o sigurnosti kazao „odnosi moraju biti resetirani“.
Posjet predsjednika Obame Moskvi vidi se kao mogućnost preslagivanja odnosa, iako još nije jasno kojim smjerom će se ubuduće razvijati odnosi dvije zemalja. Razgovori bi trebali otvoriri mnoga pitanja, od ograničavanja nuklearnog naoružanja, stanja u Iranu, sjevernokorjeskih nukleranih testova, globalnoj ekonomiji, energetskim pitanjima.
U decembru se očekuje zaključivanje novog sporazuma koji bi trebao zamijeniti START, o čemu predstavnici dviju vlada već duže vrijeme pregovaraju.
Ipak ,dvije strane imju sasvim suprotne stavove o vojnim vježbama Moskve na Kavkazu, širenju NATO saveza i postavljanju proturaketnog štita u Češkoj i Poljskoj i mnogi analitičari smatraju da će o ovim pitanjima biti teško postići suglasnost, ali će se o njima razgovarati otvorenije i s nadom da će razlike biti manje.
Obama neće zatvoriti vrata proširenju NATO-a , a Medvedev je protiv širenja Alijanse, jer to smatra ugrožavanjem sigrunosti Rusije. Jača Alijansa i zajednički djelovanje saveznika je u američkom interesu, i oko toga se dvojica državnika neće složiti, procjenjuju stručnjaci.
Moskva posljednjim vojnim vježbama u separatističkim gruzijskim regijama Abkhaziji i Južnoj Osetiji otvoreno pokazuje da ne odustaje od politike „držanja na uzdi“ Kavkaza i da se protivi ideji proširenja NATO-a na Gruziju, ali i Ukrajinu. Nakon prošlogodišnje ruske intervencije u Gruziji, Moskva i Washington su zahladili odnose.
Mnogi analitičari tvrde „zaslugu za lošije odnose“ dviju država treba pripisati Vladimiru Putinu, sadašnjem premijeru, a bivšem predsjedniku, koji je osobno izabrao Medvedeva za svoga naslijednika, a moguća iznenadjenja nakon prvog mandata Medvedeva sveo je na minimum, izmjenom Ustava koji mu pruža mogućnost povratka na predsjedničku funkciju. Dobri poznavoci ruskih prilika ističu da logično ima razlike izmedju ruskih čelnih ljudi , no , Medvedev je nedvojbeno pod „ vodstvom Putinova autoriteta“ Aktualni predsjednik nema KGB-ovsku prošlost, mlađi je, nema razgranatu mrežu svojih ljudi u tajnim službama, i manje je iskusan političar, ali ima veću širinu političkog djelovanje , naprosto jer je u politiku ušao u post Gorbačovljevo vrijeme.
Barack Obama je u intreviewu za Associated press 3. jula prilično otvoreno progovorio upravo o tome.
„Razvio sam dobar odnos s predsjednikom Medvedovim. Ali, premijer Putin i dalje je vrlo utjecajan u Rusiji. Američko ruske odnose treba odmaknuti od “hladnoratovske pozicije” . Mislim da Medvedev to razumije. Mislim da je Putin jednom nogom u starom načinu razmišljanja, a drugom u novom. Želim pružiti uvjeravanja ruskom narodu da SAD ne želi neprijateljstvo, već suradnju u području nuklearnog razoružavnaja, borbi protiv terorizma, energetskima pitanja, i da ćemo u tim nastojanjima imati snažnije partnerske odnose”.
Američki predsjednik ističe kako želi pokazati da je Washington želi osnažiti veze, ne samo s Kremljom, već i s ruskim narodom.
Obama će se, po nekim najavama, već 7. srpnja sastati s predstavnicima civilnog sektora i oporbe, vjerojatno s Garryem Kasparovim, najžešćim oponentom aktualne vrhuške u Kremlju.
Hoće li Obama diplomatskim vještinama privući jedne i druge? Neki smatraju da će mekša politika koju vodi aktualni američki predsjednik samo dodatno osnažiti retrogradne elemente u Rusiji, dok su drugi skloniji tvrditi da će osmišljena sofisticirana politika dugoročno doprinjeti demokratskim promjenama i u samoj Rusiji.
Posjet predsjednika Obame Moskvi vidi se kao mogućnost preslagivanja odnosa, iako još nije jasno kojim smjerom će se ubuduće razvijati odnosi dvije zemalja. Razgovori bi trebali otvoriri mnoga pitanja, od ograničavanja nuklearnog naoružanja, stanja u Iranu, sjevernokorjeskih nukleranih testova, globalnoj ekonomiji, energetskim pitanjima.
U decembru se očekuje zaključivanje novog sporazuma koji bi trebao zamijeniti START, o čemu predstavnici dviju vlada već duže vrijeme pregovaraju.
Ipak ,dvije strane imju sasvim suprotne stavove o vojnim vježbama Moskve na Kavkazu, širenju NATO saveza i postavljanju proturaketnog štita u Češkoj i Poljskoj i mnogi analitičari smatraju da će o ovim pitanjima biti teško postići suglasnost, ali će se o njima razgovarati otvorenije i s nadom da će razlike biti manje.
Obama neće zatvoriti vrata proširenju NATO-a , a Medvedev je protiv širenja Alijanse, jer to smatra ugrožavanjem sigrunosti Rusije. Jača Alijansa i zajednički djelovanje saveznika je u američkom interesu, i oko toga se dvojica državnika neće složiti, procjenjuju stručnjaci.
Moskva posljednjim vojnim vježbama u separatističkim gruzijskim regijama Abkhaziji i Južnoj Osetiji otvoreno pokazuje da ne odustaje od politike „držanja na uzdi“ Kavkaza i da se protivi ideji proširenja NATO-a na Gruziju, ali i Ukrajinu. Nakon prošlogodišnje ruske intervencije u Gruziji, Moskva i Washington su zahladili odnose.
Mnogi analitičari tvrde „zaslugu za lošije odnose“ dviju država treba pripisati Vladimiru Putinu, sadašnjem premijeru, a bivšem predsjedniku, koji je osobno izabrao Medvedeva za svoga naslijednika, a moguća iznenadjenja nakon prvog mandata Medvedeva sveo je na minimum, izmjenom Ustava koji mu pruža mogućnost povratka na predsjedničku funkciju. Dobri poznavoci ruskih prilika ističu da logično ima razlike izmedju ruskih čelnih ljudi , no , Medvedev je nedvojbeno pod „ vodstvom Putinova autoriteta“ Aktualni predsjednik nema KGB-ovsku prošlost, mlađi je, nema razgranatu mrežu svojih ljudi u tajnim službama, i manje je iskusan političar, ali ima veću širinu političkog djelovanje , naprosto jer je u politiku ušao u post Gorbačovljevo vrijeme.
Barack Obama je u intreviewu za Associated press 3. jula prilično otvoreno progovorio upravo o tome.
„Razvio sam dobar odnos s predsjednikom Medvedovim. Ali, premijer Putin i dalje je vrlo utjecajan u Rusiji. Američko ruske odnose treba odmaknuti od “hladnoratovske pozicije” . Mislim da Medvedev to razumije. Mislim da je Putin jednom nogom u starom načinu razmišljanja, a drugom u novom. Želim pružiti uvjeravanja ruskom narodu da SAD ne želi neprijateljstvo, već suradnju u području nuklearnog razoružavnaja, borbi protiv terorizma, energetskima pitanja, i da ćemo u tim nastojanjima imati snažnije partnerske odnose”.
Američki predsjednik ističe kako želi pokazati da je Washington želi osnažiti veze, ne samo s Kremljom, već i s ruskim narodom.
Obama će se, po nekim najavama, već 7. srpnja sastati s predstavnicima civilnog sektora i oporbe, vjerojatno s Garryem Kasparovim, najžešćim oponentom aktualne vrhuške u Kremlju.
Hoće li Obama diplomatskim vještinama privući jedne i druge? Neki smatraju da će mekša politika koju vodi aktualni američki predsjednik samo dodatno osnažiti retrogradne elemente u Rusiji, dok su drugi skloniji tvrditi da će osmišljena sofisticirana politika dugoročno doprinjeti demokratskim promjenama i u samoj Rusiji.