Američki predsjednik Barack Obama, koji je sinoć doputovao u London, zvanične je susrete započeo sastankom s britanskim premijerom Gordonom Brownom. Pod opsadom jakih snaga sigurnosti glavni grad Velike Britanije očekuje samit industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta - G-20.
Dnevni red prvog radnog dana prve evropske turneje prvog bračnog para SAD vrlo je nabijen. Medju značajnijim obavezama svakako su prvi razgovori s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevim i kineskim Huom Jintaom, te nezaobilazna posjeta Buckinghamskoj palati i prijem kod kraljice Elizabethe II.
Svi su današnji razgovori, osim ovog posljednjeg, u sklopu priprema za sutrašnji samit Grupe 20 gdje bi lideri vodećih zemalja svijeta trebali dogovoriti kako izaći iz sadašnje ekonomske krize, kako spriječiti nadolazak slične u budućnosti, te može li se pomoći Afganistanu. Hože li samit uspjeti, koja će struja prevagnuti i da li bi demonstranti u Londonu mogli da izazovu nerede, pitanja su na koja odgovori stižu u četvrtak, ali o kojima se naveliko piše i nagadja. Jedno je unaprijed sigurno – jedni će skup ocijenit kao uspjeh, drugi kao potpuni neuspjeh.
Jedna od bitnih karakteristika ovog samita jeste da pogrešni ljudi govore ispravne stvari. Guardian danas navodi i primjere koji dokazuju ovu tvrdnju. Britanski premijer Brown zahtijeva stvaranje pravdenijeg i moralnijeg tržišta, što je pohvalno. Ali podliježe i sumnji jer dolazi od čovjeka koji se kao ministar finansija zalagao isključivo za površnu finansijsku kontrolu.
Barack Obama ima pravo što od Kine, Japana i Njemačke traži da izdvoje još novca za oživljavanje svjetske privrede, ali ostaje pitanje jesu li pozvane da daju savjete, s obzirom da su odgovorne za aktuelnu finansijsku kataklizmu, primjećuje "Guardian".
Iako bi se možda s ocjenama britanskog lista moglo polemizirati ostaje činjenica da i britanski i američki autoritet počiva na riječima, a ne na novcu. Obje zemlje naime imaju velike vanjskotrgovinske i budžetske deficite koji ograničavaju njihov manevarski prostor. Nasuprot njima stoje zemlje s vanjskotgovinskim suficitom koje neće ni čuti za američke i britanske prijedloge. Osim toga Francuska zahtijeva nadnacionalno tijelo koje bi regulisalo finansijski sektor, optužuje "anglosaksonce" za ekonomsku krizu, i prijeti da će napustiti samit ako se ne preuzmu prave obaveze.
Problem ovog samita leži upravo u izraženoj neravnoteži izmedju političkog utjecaja i finansijske moći, i po tome je prvi takve vrste uopšte.
Inače, London je pod opsadom, jer su uz najmoćnije političare na planeti u glavni britanski grad stigli i njihovi protivnici - pripadnici antiratnih, antikapitalistčkih, anarhističkih, ekoloških i drugih manje ili više radikalnih grupa koji namjeravaju izraziti nezadovoljstvo postojećim stanjem stvari u svijetu.
Snage reda su u punoj pripravnosti, a izlozi mnogih banaka, prodavnica i hotela u centru grada već od utorka su zabarikadirani.
Svi su današnji razgovori, osim ovog posljednjeg, u sklopu priprema za sutrašnji samit Grupe 20 gdje bi lideri vodećih zemalja svijeta trebali dogovoriti kako izaći iz sadašnje ekonomske krize, kako spriječiti nadolazak slične u budućnosti, te može li se pomoći Afganistanu. Hože li samit uspjeti, koja će struja prevagnuti i da li bi demonstranti u Londonu mogli da izazovu nerede, pitanja su na koja odgovori stižu u četvrtak, ali o kojima se naveliko piše i nagadja. Jedno je unaprijed sigurno – jedni će skup ocijenit kao uspjeh, drugi kao potpuni neuspjeh.
Jedna od bitnih karakteristika ovog samita jeste da pogrešni ljudi govore ispravne stvari. Guardian danas navodi i primjere koji dokazuju ovu tvrdnju. Britanski premijer Brown zahtijeva stvaranje pravdenijeg i moralnijeg tržišta, što je pohvalno. Ali podliježe i sumnji jer dolazi od čovjeka koji se kao ministar finansija zalagao isključivo za površnu finansijsku kontrolu.
Barack Obama ima pravo što od Kine, Japana i Njemačke traži da izdvoje još novca za oživljavanje svjetske privrede, ali ostaje pitanje jesu li pozvane da daju savjete, s obzirom da su odgovorne za aktuelnu finansijsku kataklizmu, primjećuje "Guardian".
Iako bi se možda s ocjenama britanskog lista moglo polemizirati ostaje činjenica da i britanski i američki autoritet počiva na riječima, a ne na novcu. Obje zemlje naime imaju velike vanjskotrgovinske i budžetske deficite koji ograničavaju njihov manevarski prostor. Nasuprot njima stoje zemlje s vanjskotgovinskim suficitom koje neće ni čuti za američke i britanske prijedloge. Osim toga Francuska zahtijeva nadnacionalno tijelo koje bi regulisalo finansijski sektor, optužuje "anglosaksonce" za ekonomsku krizu, i prijeti da će napustiti samit ako se ne preuzmu prave obaveze.
Problem ovog samita leži upravo u izraženoj neravnoteži izmedju političkog utjecaja i finansijske moći, i po tome je prvi takve vrste uopšte.
Inače, London je pod opsadom, jer su uz najmoćnije političare na planeti u glavni britanski grad stigli i njihovi protivnici - pripadnici antiratnih, antikapitalistčkih, anarhističkih, ekoloških i drugih manje ili više radikalnih grupa koji namjeravaju izraziti nezadovoljstvo postojećim stanjem stvari u svijetu.
Snage reda su u punoj pripravnosti, a izlozi mnogih banaka, prodavnica i hotela u centru grada već od utorka su zabarikadirani.