Udruge Franak, GONG, Kuća ljudskih prava i Centar za mirovne studije uputile su otvoreno pismo institucijama hrvatske države i Europske unije u kojem upozoravaju na nedopustive pritiske bankarskog lobija na hrvatsku javnost i sudbenu vlast, nakon prvostupanjske sudske presude u korist građana u 'slučaju Franak', a pritiscima se, kažu, nije oduprla ni hrvatska Vlada.
Umjesto da štiti gradjane, hrvatska država štiti banke, tako bi se moglo zaključiti nakon sastanka s bankarima u Vladi o čemu je javnost saznala, samo zahvaljujući medijima, kazao je na press konferenciji izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić.
„Naravno da nije sporno da se jedna Vlada, u jednoj zemlji, sastaje s bankama, ali ovdje je riječ o osjetljivom trenutku i bankama, koje nisu bile klasične banke nego strana u postupku", upozorava Zelić. "U isto vrijeme," dodaje ,"Vlada se nije sastala s drugom stranom u postupku, a to je udruga 'Franak'. Dakle," zaključuje izvršni direktor GONG- a, "Vlada mora sve napraviti kako bi otklonila tu percepciju da se 'petlja' u sudbenu vlast“.
A sudbena vlast je u Hrvatskoj, početkom srpnja, u sporu građana protiv banaka donijela presudu, zasad nepravomoćnu, ali u korist građana koji su naivno i ne čitajući sitna slova potpisali i pristali na kredite, koji su ih danas doveli u dužničko rospstvo, kazala je Sanja Sarnavka iz udruge BaBe. Situaciju je ilustrirala jednom od stotinu tisuća sličnih priča u kojima ljudi, zbog rasta švicarskog franka jednostavno više ne mogu otplaćivati tako uvećane rate kredita:
„Moj kredit, od 70 tisuća eura, nakon 4 godine redovite otplate, danas iznosi 95 tisuća eura", piše predsjedniku države, Vladi i Saboru, jedna od korisnica kredita. "Banka će prodati moj stan za, otprilike, 50-60 tisuća eura, utužit će me za preostali dug, naplatiti10 posto od ukupnog kredita i naplatiti, naravno, sve sudske troškove, što bi značilo da bi im opet bila dužna oko 60-70 tisuća eura! I, na kraju, po pozitivnim zakonima RH, čeka me ropstvo u Zagrebačkoj banci, do kraja mog života. Je li moguće da će Vlada RH i dalje dozvoljavati ovaj robovlasnički odnos koji su nam nametnule banke i da nas ničim neće zaštiti", piše čelnicima hrvatske države očajna Zagrepčanka.
Grubo kršenje temeljnih postulata
Svih 8 banaka uložilo je žalbu protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu kojom je dio odgovornosti, s građana prebačen i na banke, s naglaskom da je rizik koji je stavljen na leđa građana prevelik u odnosu na rizik koji podnose banke. Kakva će biti konačna presuda, treba pričekati, ali znakovito je, da je i potpredsjednik Vlade Branko Grčić izrazio zabrinutost zbog banaka.
Naime, ako se potvrdi prvostupanjska presuda banke će morati, 25 posto po klijentu, evidentirati manje glavnice, pretvoriti ih u kunske, prema početnom tečaju i odrediti fiksnu kamatu koja je ugovorena na početku kredita. U igri je velik novac i logično je, kaže Sandra Bencić iz Centra za mirovne, da su i pritisci jaki:
„Zapravo se isključivo govori o tome kako banke ne mogu podnijeti taj rizik, jer će banke kolabirati i onda će kolabirati i naš čitav ekonomski sustav. Dakle, poruka je da građani uvijek moraju podnositi teret, bez obzira koliki rizik bio na njima, i otplaćivati svoje dugove, dok određeni dijelovi financijskog sektora to ne moraju, jer je veći nacionalni interes zaštiti njih, nego li građane-pojedince“.
Ne radi se, kaže Benčić o 'spasu banaka' nego o spasu njihovog golemog ekstra profita.
„Ucjene koje proteklih dana banke upućuju hrvatskoj Vladi, a to je, da neće moći plasirati kredite prema Vladi ili da neće moći refinancirati dugovanje Vlade prema bankama, također smatramo deplasiranima“, kaže Benčić.
„Cijela ova atmosfera u kojoj su, uglavnom, svi oni koji su na vlasti, 'izuzetno zabrinuti' zbog posljedica koje ovakva presuda, iako još nepravomoćna, nosi sa sobom, nama se čini kao grubo kršenje nekih od temeljnih postulata postavljenih od Republike Hrvatske“, zaključuje Sanja Sarnavka
Umjesto da štiti gradjane, hrvatska država štiti banke, tako bi se moglo zaključiti nakon sastanka s bankarima u Vladi o čemu je javnost saznala, samo zahvaljujući medijima, kazao je na press konferenciji izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić.
„Naravno da nije sporno da se jedna Vlada, u jednoj zemlji, sastaje s bankama, ali ovdje je riječ o osjetljivom trenutku i bankama, koje nisu bile klasične banke nego strana u postupku", upozorava Zelić. "U isto vrijeme," dodaje ,"Vlada se nije sastala s drugom stranom u postupku, a to je udruga 'Franak'. Dakle," zaključuje izvršni direktor GONG- a, "Vlada mora sve napraviti kako bi otklonila tu percepciju da se 'petlja' u sudbenu vlast“.
A sudbena vlast je u Hrvatskoj, početkom srpnja, u sporu građana protiv banaka donijela presudu, zasad nepravomoćnu, ali u korist građana koji su naivno i ne čitajući sitna slova potpisali i pristali na kredite, koji su ih danas doveli u dužničko rospstvo, kazala je Sanja Sarnavka iz udruge BaBe. Situaciju je ilustrirala jednom od stotinu tisuća sličnih priča u kojima ljudi, zbog rasta švicarskog franka jednostavno više ne mogu otplaćivati tako uvećane rate kredita:
„Moj kredit, od 70 tisuća eura, nakon 4 godine redovite otplate, danas iznosi 95 tisuća eura", piše predsjedniku države, Vladi i Saboru, jedna od korisnica kredita. "Banka će prodati moj stan za, otprilike, 50-60 tisuća eura, utužit će me za preostali dug, naplatiti10 posto od ukupnog kredita i naplatiti, naravno, sve sudske troškove, što bi značilo da bi im opet bila dužna oko 60-70 tisuća eura! I, na kraju, po pozitivnim zakonima RH, čeka me ropstvo u Zagrebačkoj banci, do kraja mog života. Je li moguće da će Vlada RH i dalje dozvoljavati ovaj robovlasnički odnos koji su nam nametnule banke i da nas ničim neće zaštiti", piše čelnicima hrvatske države očajna Zagrepčanka.
Grubo kršenje temeljnih postulata
Svih 8 banaka uložilo je žalbu protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu kojom je dio odgovornosti, s građana prebačen i na banke, s naglaskom da je rizik koji je stavljen na leđa građana prevelik u odnosu na rizik koji podnose banke. Kakva će biti konačna presuda, treba pričekati, ali znakovito je, da je i potpredsjednik Vlade Branko Grčić izrazio zabrinutost zbog banaka.
Ilustracija
Naime, ako se potvrdi prvostupanjska presuda banke će morati, 25 posto po klijentu, evidentirati manje glavnice, pretvoriti ih u kunske, prema početnom tečaju i odrediti fiksnu kamatu koja je ugovorena na početku kredita. U igri je velik novac i logično je, kaže Sandra Bencić iz Centra za mirovne, da su i pritisci jaki:
„Zapravo se isključivo govori o tome kako banke ne mogu podnijeti taj rizik, jer će banke kolabirati i onda će kolabirati i naš čitav ekonomski sustav. Dakle, poruka je da građani uvijek moraju podnositi teret, bez obzira koliki rizik bio na njima, i otplaćivati svoje dugove, dok određeni dijelovi financijskog sektora to ne moraju, jer je veći nacionalni interes zaštiti njih, nego li građane-pojedince“.
Ne radi se, kaže Benčić o 'spasu banaka' nego o spasu njihovog golemog ekstra profita.
„Ucjene koje proteklih dana banke upućuju hrvatskoj Vladi, a to je, da neće moći plasirati kredite prema Vladi ili da neće moći refinancirati dugovanje Vlade prema bankama, također smatramo deplasiranima“, kaže Benčić.
„Cijela ova atmosfera u kojoj su, uglavnom, svi oni koji su na vlasti, 'izuzetno zabrinuti' zbog posljedica koje ovakva presuda, iako još nepravomoćna, nosi sa sobom, nama se čini kao grubo kršenje nekih od temeljnih postulata postavljenih od Republike Hrvatske“, zaključuje Sanja Sarnavka