Za desetak dana u rukama bh rediteljice Jasmile Žbanić naći će se prestižna njemačka filmska nagrada za mir - "Bernard Viki'' za 2010. godinu. U našu su seharu već spremljeni i Oskar, Zlatni medvjed, nominacija za Pulicerovu nagradu. Teško bi bilo pobrojati sve uspjehe na polju filma, teatra, savremene umjetnosti, fotografije, stripa, muzike.
Za razliku od onih koji su za to birani, bh. umjetnici svoje su razmišljanje i djelovanje odavno usmjerili u pravcu promocije zemlje u svijetu u najboljem svjetlu. Jesu li umjetnici iz BiH državu predstavili bolje nego ijedan političar, te koliko ih ona u tome podržava.
Svi uspjesi koji su do sada bosanskohercegovački umjetnici napravili na međunarodnoj sceni, postignuti su zahvaljujući njihovom vlastitom radu, a ne sistematskom odnosu države prema kulturi. Upravo su bh. umjetnici najzaslužniji da BiH ne bude poznata samo po ratu, već i po filmu, teatru, glazbi i drugim oblicima umjetnosti. Haris Pašović, redatelj i direktor teatarske kuće „East West Centar“:
„Ne treba imati iluziju da se radi o bilo kakvoj planskoj aktivnosti. Radi se o tome da jedan manji broj naših umjetnika, zahvaljujući svoj talentu i svom angažmanu, i svom radu na prvom mjestu, ima veliki uspjeh u svijetu i promovira BiH, i tretira BiH i smješta BiH u evropski kulturni okvir.“
Damir Šagolj, višestruko nagrađivani fotograf Reutersa, nominiran i za Pulicerovu nagradu, također se slaže s mišljenjem da je za uspjeh bh. umjetnika u svijetu isključivo zaslužno nekoliko individualaca:
„Koliko god mi je drago da smo prepoznati po ljudima kao što su Hemon ili Danis, ili fotografi, filmadžije, književnici, u isto vrijeme mi je i krivo jer to posredno znači da sva ostala polja po kojima bi trebali biti poznati ili snažni u Evropi i svijetu, ono što ustvari jeste život, ne funkcioniše.“
Specifična kultura
Bosna i Hercegovina i Sarajevo za četiri godine trebali bi dobiti Muzej suvremene umjetnosti, točno na stotu obljetnicu početka Prvog svjetskog rata. Ideja za muzej nastala je kroz projekat „Ars Aevi“ tj. kolekcije suvremenih umjetnina koje će biti izložene u muzeju. Na taj način Sarajevo će se profilirati i kao svjetsko središte suvremene umjetnosti, kaže Enver Hadžiomerspahić, direktor kolekcije „Ars Aevi“:
„Mi smo ostvarili jednu izuzetno moćnu, lijepu, veliku mrežu saradnje sa najznačajnijim muzejima savremene umjetnosti u prostorima južne Evrope, u Italiji, Sloveniji, Austriji, Turskoj i BiH, a u narednim godinama ostvarujemo zajedničke projekte sa Zagrebom, Beogradom, Sent Etjenom u Francuskoj, sa Atinom u Grčkoj, tako da uspjevamo da afirmiramo ove naše prostore kroz proces formiranja kolekcije „Ars Aevi“ za budući muzej savremene umjetnosti u Sarajevu koji projektuje čuveni arhitekta Renco Piano.“
Bosna i Hercegovina, prije nekoliko godina, imala je i nominaciju za najbolji animirani film Europske filmske akademije, zahvaljujući filmu „Tolerancija“. Kada bi bilo veće podrške za kulturu, i uspjesi bi bili veći, kaže autor ovog filma, Ivan Ramadan:
„Bosna svakako ima jednu kulturu koja je poprilično specifična, samo što ona još nije dovoljno promovisana. Ali, idemo u dobrom smjeru i imamo ljude koji stvarno znaju šta rade i koji bi mogli to izvesti na pravi put. Imamo jako dobrog potencijala.“
Svima koje vole strip, nije nepoznato ime mladog Sarajlije Filipa Andronika. On je za svoj strip-album „Amenzija“ osvojio brojne nagrade u BiH, a i šire. Umjetnici u BiH, unatoč ne tako pohvalnoj situaciji, ipak se uspijevaju izdići i zaintrigirati kako domaću, tako i međunarodnu publiku:
„To je dovoljan podatak da smo mi sposobna nacija, da imamo pravi talenat za intrigiranje publike, da autori iz BiH nisu samo ljudi koji vide nekog drugog slikara ili umjetnika u svijetu ili Evropi, i kažu: „I ja želim isto tako.“. Ne, nego mi imamo svoje ideje. Te ideje su veoma originalne, veoma kvalitetne. Uz veće priznanje domaće publike, znači da autori ne moraju reći: „Ja ovdje ne mogu doći do priznanja, idem vani“, nego da budu priznati u BiH, onda će još više da zabljesnu u inostranstvu.“
Bh. umjetnici dobili su, i još uvijek dobijaju prestižne međunarodne nagrade i priznanja, a pri tome imaju malu ili gotovo nikakvu pomoć države BiH.
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
U Evropskom parlamentu vlada atmosfera podrške BiH
Voorst tot Voorst: Razmišljanje bh. političara mora se promijeniti
Milioni iz evropskih fondova za razvoj poljoprivrede ostaju neiskorišteni
Bh. umjetnici promovišu zemlju u najboljem svjetlu
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Za razliku od onih koji su za to birani, bh. umjetnici svoje su razmišljanje i djelovanje odavno usmjerili u pravcu promocije zemlje u svijetu u najboljem svjetlu. Jesu li umjetnici iz BiH državu predstavili bolje nego ijedan političar, te koliko ih ona u tome podržava.
Svi uspjesi koji su do sada bosanskohercegovački umjetnici napravili na međunarodnoj sceni, postignuti su zahvaljujući njihovom vlastitom radu, a ne sistematskom odnosu države prema kulturi. Upravo su bh. umjetnici najzaslužniji da BiH ne bude poznata samo po ratu, već i po filmu, teatru, glazbi i drugim oblicima umjetnosti. Haris Pašović, redatelj i direktor teatarske kuće „East West Centar“:
„Ne treba imati iluziju da se radi o bilo kakvoj planskoj aktivnosti. Radi se o tome da jedan manji broj naših umjetnika, zahvaljujući svoj talentu i svom angažmanu, i svom radu na prvom mjestu, ima veliki uspjeh u svijetu i promovira BiH, i tretira BiH i smješta BiH u evropski kulturni okvir.“
Damir Šagolj, višestruko nagrađivani fotograf Reutersa, nominiran i za Pulicerovu nagradu, također se slaže s mišljenjem da je za uspjeh bh. umjetnika u svijetu isključivo zaslužno nekoliko individualaca:
„Koliko god mi je drago da smo prepoznati po ljudima kao što su Hemon ili Danis, ili fotografi, filmadžije, književnici, u isto vrijeme mi je i krivo jer to posredno znači da sva ostala polja po kojima bi trebali biti poznati ili snažni u Evropi i svijetu, ono što ustvari jeste život, ne funkcioniše.“
Specifična kultura
Bosna i Hercegovina i Sarajevo za četiri godine trebali bi dobiti Muzej suvremene umjetnosti, točno na stotu obljetnicu početka Prvog svjetskog rata. Ideja za muzej nastala je kroz projekat „Ars Aevi“ tj. kolekcije suvremenih umjetnina koje će biti izložene u muzeju. Na taj način Sarajevo će se profilirati i kao svjetsko središte suvremene umjetnosti, kaže Enver Hadžiomerspahić, direktor kolekcije „Ars Aevi“:
„Mi smo ostvarili jednu izuzetno moćnu, lijepu, veliku mrežu saradnje sa najznačajnijim muzejima savremene umjetnosti u prostorima južne Evrope, u Italiji, Sloveniji, Austriji, Turskoj i BiH, a u narednim godinama ostvarujemo zajedničke projekte sa Zagrebom, Beogradom, Sent Etjenom u Francuskoj, sa Atinom u Grčkoj, tako da uspjevamo da afirmiramo ove naše prostore kroz proces formiranja kolekcije „Ars Aevi“ za budući muzej savremene umjetnosti u Sarajevu koji projektuje čuveni arhitekta Renco Piano.“
Bosna svakako ima jednu kulturu koja je poprilično specifična, samo što ona još nije dovoljno promovisana. Ali, idemo u dobrom smjeru i imamo ljude koji stvarno znaju šta rade i koji bi mogli to izvesti na pravi put. Imamo jako dobrog potencijala.
„Bosna svakako ima jednu kulturu koja je poprilično specifična, samo što ona još nije dovoljno promovisana. Ali, idemo u dobrom smjeru i imamo ljude koji stvarno znaju šta rade i koji bi mogli to izvesti na pravi put. Imamo jako dobrog potencijala.“
Svima koje vole strip, nije nepoznato ime mladog Sarajlije Filipa Andronika. On je za svoj strip-album „Amenzija“ osvojio brojne nagrade u BiH, a i šire. Umjetnici u BiH, unatoč ne tako pohvalnoj situaciji, ipak se uspijevaju izdići i zaintrigirati kako domaću, tako i međunarodnu publiku:
„To je dovoljan podatak da smo mi sposobna nacija, da imamo pravi talenat za intrigiranje publike, da autori iz BiH nisu samo ljudi koji vide nekog drugog slikara ili umjetnika u svijetu ili Evropi, i kažu: „I ja želim isto tako.“. Ne, nego mi imamo svoje ideje. Te ideje su veoma originalne, veoma kvalitetne. Uz veće priznanje domaće publike, znači da autori ne moraju reći: „Ja ovdje ne mogu doći do priznanja, idem vani“, nego da budu priznati u BiH, onda će još više da zabljesnu u inostranstvu.“
Bh. umjetnici dobili su, i još uvijek dobijaju prestižne međunarodne nagrade i priznanja, a pri tome imaju malu ili gotovo nikakvu pomoć države BiH.
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
U Evropskom parlamentu vlada atmosfera podrške BiH
Voorst tot Voorst: Razmišljanje bh. političara mora se promijeniti
Milioni iz evropskih fondova za razvoj poljoprivrede ostaju neiskorišteni
Bh. umjetnici promovišu zemlju u najboljem svjetlu
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici.