Bosanskohercegovački poljoprivredni proizvođači uskoro će moći svoje proizvode zaštiti i brendirati. Na taj način ti proizvodi će biti konkurentni i na tržištu EU. Početkom godine Vijeće ministara BiH usvojilo je prvi put propise koji reguliraju ovo područje.
U posljednjih nekoliko godina na svjetskom tržištu hrane veliku prednost imaju zaštićeni i brendirani proizvodi sa oznakama geografskog porijekla, originalnosti i tradicionalnog ugleda.
Prema procjenama samih proizvođača, u BiH postoji više od 150 proizvoda koji bi se mogli zaštiti. Jedan od njih je i hercegovački sir iz mijeha. Proizvodači ovog sira iz nekoliko gradova organizirali su se u udruženje i ozbiljno radne na njegovoj zaštiti.
„U pitanju je punomasni sir iz mijeha, od nepasterizovanog mlijeka. Italijanski i naši stručnjaci sa poljoprivrednog instituta u Sarajevu i Banjaluci su ocijenili da bi se u narednom periodu isplatilo ulagati u tako kvalitetan proizvod. Radi se o jednom specifičnom načinu proizvodnje punomasnog sira, koji stari dva mjeseca, odnosno 60 dana, u specifičnim uslovima, koristeći ovčje mijehove,“ objašnjava Siniša Stanišić, iz Udruženja „Okusi Hercegovinu“ iz Mostara.
Jedan od proizvoda koje će sigurno biti brand Bosne i Hercegovine je sir trapist kojeg više od 120 godina proizvode redovnici - trapisti iz samostana „Marija Zvijezda“ kod Banjaluke. Na osnovu ovog sira svi polutvrdi sirevi dobili su naziv trapist. Sir se proizvodi u zemljoradničkoj zadruzi „Livač“ u Laktašima.
„Proizvodnja sira je počela još 1882. godine, sa dolaskom redovnika u Banjaluku. Receptura je donešena iz Francuske. Proizvodnja tog sira se odvijala do završetka II svjetskog rata, kada je, nažalost, veliki broj redovnika samostana „Marija Zvijezda“ protjeran. Tada je njima oduzeta i njihova imovina. Oni su tada prestali proizvoditi taj sir za tržište. Proizvodili su ga samo za vlastite potrebe, ali su tada državne mljekare, koje su nastale na područjima bivše Jugoslavije, neovlašteno preuzele taj naziv „sir trapist“, iako nikad nisu dobile ovlaštenje niti recepturu za proizvodnju originalnog sira trapista,“ rekao je Direktor zadruge, Draženko Budimir.
U konkurenciji i bosanski sudžuk
Jedan od proizvoda na čijoj se zaštiti već duže vrijeme radi je i grah poljak koji se uzgaja u istočnoj Hercegovini. Osim u Hercegovini, ima ga još u Dalmaciji, Italiji, Afganistanu i Etiopiji.
„On je poznat kao jedna autohtona biljka iz ovih predjela Hercegovine. Sve svjetske analize ove biljke kažu da je ova naša ovdje jedna od najboljih, najoriginalnijih, sa većim procentom proteina. Već treći put idemo na Terra Madre u Torino s tim proizvodom. Najvjerovatnije da će postati jedan od brendova našeg kraja,“ navodi Dragan Radovanović, direktor poljoprivredne zadruge Petrovo polje iz Trebinja.
Vijeće ministara BiH početkom godine usvojilo je tri pravilnika kojim su definirani propisi za zaštitu i brendiranje proizvoda. Procedura za zaštitu nekog proizvoda trajat će najmanje jednu godinu.
„Prvenstveni cilj registracije oznake je da će naši proizvođači biti konkurentni i ravnopravni sa proizvođačima iz, recimo, Francuske, Njemačke, Italije, jer će nositi oznaku. Biće brend koji će biti prepoznatljiv na međunarodnom tržištu. Mi znamo da je naša država, naša Bosna i Hercegovina, mala kao tržište, međutim, kada naši proizvođači budu ispoštovali sve ono što je propisano pomenutim pravilnicima, tada će oni biti u mogućnosti da budu ravnopravni sa svojim kolegama – proizvođačima iz brojnih evropskih zemalja,“ kaže Nijaz Bajramović, pomoćnik direktora Agencije za sigurnost hrane BiH.
Brojne zemlje Europske unije i svijeta do sada su zaštitile svoje proizvode, čime su povećale njihovu konkurentnost na svjetskom tržištu hrane. Od 2006. godine mogućnost zaštite hrane data je zemljama koje nisu članice Unije. Pomenuti propisi odnose se samo na prehrambene proizvode, dok vina i alkoholna pića imaju posebne propise zaštite.
„Agencija je zaključila da treba da uradimo jednu bazu podataka, da vidimo koji su to proizvodi u pojedinim regijama, gradovima, opštinama u BiH koji se razlikuju od drugih proizvoda i koji bi možda mogli ponijeti jednu od ovih navedenih oznaka. Poslali smo upitnike na adrese 144 opštine i grada, i do sada smo dobili odgovore od 55 opština i gradova. Iz jedne dublje analize vidimo da stvarno imamo neku raznolikost i da svaka regija ima neke svoje prehrambene proizvode koji su stvarno prepoznatljivi,“ rekao je Dragan Brenjo, šef Odsjeka za sigurnost proizvodnje Agencije za sigurnost hrane BiH.
U konkurenicji za brendiranje i zaštitu proizvoda iz Bosne i Hercegovine su još i bosanski sudžuk, livanjski i vlašički sir, šljiva sa Majevice, jabuka iz Podrinja, te pčelinji proizvodi.
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
U posljednjih nekoliko godina na svjetskom tržištu hrane veliku prednost imaju zaštićeni i brendirani proizvodi sa oznakama geografskog porijekla, originalnosti i tradicionalnog ugleda.
Prema procjenama samih proizvođača, u BiH postoji više od 150 proizvoda koji bi se mogli zaštiti. Jedan od njih je i hercegovački sir iz mijeha. Proizvodači ovog sira iz nekoliko gradova organizirali su se u udruženje i ozbiljno radne na njegovoj zaštiti.
„U pitanju je punomasni sir iz mijeha, od nepasterizovanog mlijeka. Italijanski i naši stručnjaci sa poljoprivrednog instituta u Sarajevu i Banjaluci su ocijenili da bi se u narednom periodu isplatilo ulagati u tako kvalitetan proizvod. Radi se o jednom specifičnom načinu proizvodnje punomasnog sira, koji stari dva mjeseca, odnosno 60 dana, u specifičnim uslovima, koristeći ovčje mijehove,“ objašnjava Siniša Stanišić, iz Udruženja „Okusi Hercegovinu“ iz Mostara.
Jedan od proizvoda koje će sigurno biti brand Bosne i Hercegovine je sir trapist kojeg više od 120 godina proizvode redovnici - trapisti iz samostana „Marija Zvijezda“ kod Banjaluke. Na osnovu ovog sira svi polutvrdi sirevi dobili su naziv trapist. Sir se proizvodi u zemljoradničkoj zadruzi „Livač“ u Laktašima.
„Proizvodnja sira je počela još 1882. godine, sa dolaskom redovnika u Banjaluku. Receptura je donešena iz Francuske. Proizvodnja tog sira se odvijala do završetka II svjetskog rata, kada je, nažalost, veliki broj redovnika samostana „Marija Zvijezda“ protjeran. Tada je njima oduzeta i njihova imovina. Oni su tada prestali proizvoditi taj sir za tržište. Proizvodili su ga samo za vlastite potrebe, ali su tada državne mljekare, koje su nastale na područjima bivše Jugoslavije, neovlašteno preuzele taj naziv „sir trapist“, iako nikad nisu dobile ovlaštenje niti recepturu za proizvodnju originalnog sira trapista,“ rekao je Direktor zadruge, Draženko Budimir.
U konkurenciji i bosanski sudžuk
Jedan od proizvoda na čijoj se zaštiti već duže vrijeme radi je i grah poljak koji se uzgaja u istočnoj Hercegovini. Osim u Hercegovini, ima ga još u Dalmaciji, Italiji, Afganistanu i Etiopiji.
„On je poznat kao jedna autohtona biljka iz ovih predjela Hercegovine. Sve svjetske analize ove biljke kažu da je ova naša ovdje jedna od najboljih, najoriginalnijih, sa većim procentom proteina. Već treći put idemo na Terra Madre u Torino s tim proizvodom. Najvjerovatnije da će postati jedan od brendova našeg kraja,“ navodi Dragan Radovanović, direktor poljoprivredne zadruge Petrovo polje iz Trebinja.
Vijeće ministara BiH početkom godine usvojilo je tri pravilnika kojim su definirani propisi za zaštitu i brendiranje proizvoda. Procedura za zaštitu nekog proizvoda trajat će najmanje jednu godinu.
Prvenstveni cilj registracije oznake je da će naši proizvođači biti konkurentni i ravnopravni sa proizvođačima iz, recimo, Francuske, Njemačke, Italije, jer će nositi oznaku. Biće brend koji će biti prepoznatljiv na međunarodnom tržištu, navode iz Agencije za sigurnost hrane.
„Prvenstveni cilj registracije oznake je da će naši proizvođači biti konkurentni i ravnopravni sa proizvođačima iz, recimo, Francuske, Njemačke, Italije, jer će nositi oznaku. Biće brend koji će biti prepoznatljiv na međunarodnom tržištu. Mi znamo da je naša država, naša Bosna i Hercegovina, mala kao tržište, međutim, kada naši proizvođači budu ispoštovali sve ono što je propisano pomenutim pravilnicima, tada će oni biti u mogućnosti da budu ravnopravni sa svojim kolegama – proizvođačima iz brojnih evropskih zemalja,“ kaže Nijaz Bajramović, pomoćnik direktora Agencije za sigurnost hrane BiH.
Brojne zemlje Europske unije i svijeta do sada su zaštitile svoje proizvode, čime su povećale njihovu konkurentnost na svjetskom tržištu hrane. Od 2006. godine mogućnost zaštite hrane data je zemljama koje nisu članice Unije. Pomenuti propisi odnose se samo na prehrambene proizvode, dok vina i alkoholna pića imaju posebne propise zaštite.
„Agencija je zaključila da treba da uradimo jednu bazu podataka, da vidimo koji su to proizvodi u pojedinim regijama, gradovima, opštinama u BiH koji se razlikuju od drugih proizvoda i koji bi možda mogli ponijeti jednu od ovih navedenih oznaka. Poslali smo upitnike na adrese 144 opštine i grada, i do sada smo dobili odgovore od 55 opština i gradova. Iz jedne dublje analize vidimo da stvarno imamo neku raznolikost i da svaka regija ima neke svoje prehrambene proizvode koji su stvarno prepoznatljivi,“ rekao je Dragan Brenjo, šef Odsjeka za sigurnost proizvodnje Agencije za sigurnost hrane BiH.
U konkurenicji za brendiranje i zaštitu proizvoda iz Bosne i Hercegovine su još i bosanski sudžuk, livanjski i vlašički sir, šljiva sa Majevice, jabuka iz Podrinja, te pčelinji proizvodi.
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)