Bosna i Hercegovina je na dobrom putu usaglašavanja domaćeg zakonodavstva sa zakonima Evropske unije, barem kada je u pitanju oblast sigurnosti hrane. To su ustvrdili međunarodni stručnjaci na nedavnoj konferenciji u Sarajevu na temu „Analiza rizika u procesu osiguranja visokog stepena sigurnosti hrane“.
Agencija za sigurnost hrane u Bosni i Hercegovini organizovala je prvu međunarodnu konferenciju o sigurnosti hrane. Zaštita od kontaminirane hrane, prisutnost genetski modifikovanih organizama u prehrambenim proizvodima, izgradnja specijalnih laboratorija za utvrđivanje ispravnosti hrane, samo su neke od tema kojima su se bavili učesnici konferencije.
Analize nadležnih laboratorija u Bosni u Hercegovini pokazuju da se smanjuje broj otrovanih hranom kao i broj higijenski neispravnih namirnica.
Za pet godina postojanja, Agencija za sigurnost hrane BiH dokazala je da efikasno provodi međunarodne i svjetske propise o sigurnosti hrane. To je prošle godine prepoznala i Svjetska zdravstvena organizacija, kaže direktor Agencije Sejad Mačkić.
„Bosna i Hercegovina je u pitanju implementaciji sigurnosti hrane i politike ocijenjena od 42 zemlje kao vodeća u regionu i iznad tog regiona“, naveo je Mačkić.
Bosna i Hercegovina je uspjela zakonski regulisati zahtjevne propise u oblasti sigurnosti hrane - pitanje aditiva, boja i zagađivača u hrani, ili pak načina deklarisanja hrane. Među posljednjim aktivnostima bilo je i usaglašavanje propisa kojim se potrošačima garantuje da će na tržištu biti samo zdravstveno ispravna voda.
Portparol Agencije za sigurnost hrane BiH Dalibor Vidačak kaže da je Agencija pripremila još 29 propisa a koji će uskoro biti proslijeđeni na usvajanje Vijeću ministara BiH.
„Donošenjem ovih propisa jamči se visok stupanj sigurnosti hrane našim potrošačima, uklanjaju se potencijalne ekonomske barijere koje Bosna i Hercegovina može imati prema zemljama iz okruženja i zemljama Evropske unije. Na jedan način nudi se domaćim proizvođačima da imaju ravnopravan položaj, kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu“, istakao je Vidačak.
Najveći izazov je političke prirode
Sve češći primjeri vješte manipulacije prehrambene industrije u cilju veće proizvodnje, ponukalo je Evropsku uniju da donese oštre mjere u očuvanju sigurnosti hrane, kaže član Upravnog odbora Evropske agencije za sigurnost hrane (EFSA) Milan Pogačnik.
„Mislim da je zakonodavstvo Evropske unije takvo da traži optimalni put za sigurnu ishranu stanovnika i građana. To se temelji na naučnim dostignućima, na nadzoru svega što se proizvodi. To je najracionalniji put kojeg vodi Evropska unija. Mislim da Bosna i Hercegovina dobro ide tim putem“, smatra Pogačnik.
Ponuda ispravne hrane i standardi zaštite hrane u Evropi nikada nisu bili bolji, pojašnjava za RSE Friedrich Johannsen iz njemačkog Instituta za procjenu rizika. Međutim, problemi se uvijek mogu pojaviti, poput nedavne epidemije bakterije ešerihije koli (EHEC) koja je usmrtila više od 30 osoba.
„Još nikad u historiji nismo imali sigurniju hranu nego danas. To proizilazi iz toga što svaki farmer danas zna, pogotovo onaj koji učestvuje u masovnoj proizvodnji hrane, kako da uspješno koristi sredstva za bolju proizvodnju. Međutim, ni tada ne možete biti u potpunosti sigurni da koristite ispravnu hranu jer to bi značilo da trebate 100 postotnu kontrolu nad proizvodnjom, što je nemoguće postići i mnogo košta. Zato bih rekao da ipak živimo i moramo živjeti sa svim rizicima koje donosi savremeni život“, kazao je Johannsen.
Johannsen je zadovoljan uspjehom Bosne i Hercegovine u usaglašavanju bh. legislative o pitanju sigurnosti hrane sa evropskom. BiH je načinila značajan korak, ali ne isuviše veliki.
„Smatram da je najveći izazov za Bosnu i Hercegovinu onaj političke prirode. Kada je u pitanju donošenje odluka, bosanskohercegovački političari moraju raditi u interesu cijele Bosne i Hercegovine, a ne samo jednog njenog dijela. To je ovdje ključno“, zaključuje Johannsen.
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Agencija za sigurnost hrane u Bosni i Hercegovini organizovala je prvu međunarodnu konferenciju o sigurnosti hrane. Zaštita od kontaminirane hrane, prisutnost genetski modifikovanih organizama u prehrambenim proizvodima, izgradnja specijalnih laboratorija za utvrđivanje ispravnosti hrane, samo su neke od tema kojima su se bavili učesnici konferencije.
Analize nadležnih laboratorija u Bosni u Hercegovini pokazuju da se smanjuje broj otrovanih hranom kao i broj higijenski neispravnih namirnica.
Za pet godina postojanja, Agencija za sigurnost hrane BiH dokazala je da efikasno provodi međunarodne i svjetske propise o sigurnosti hrane. To je prošle godine prepoznala i Svjetska zdravstvena organizacija, kaže direktor Agencije Sejad Mačkić.
„Bosna i Hercegovina je u pitanju implementaciji sigurnosti hrane i politike ocijenjena od 42 zemlje kao vodeća u regionu i iznad tog regiona“, naveo je Mačkić.
Bosna i Hercegovina je uspjela zakonski regulisati zahtjevne propise u oblasti sigurnosti hrane - pitanje aditiva, boja i zagađivača u hrani, ili pak načina deklarisanja hrane. Među posljednjim aktivnostima bilo je i usaglašavanje propisa kojim se potrošačima garantuje da će na tržištu biti samo zdravstveno ispravna voda.
Portparol Agencije za sigurnost hrane BiH Dalibor Vidačak kaže da je Agencija pripremila još 29 propisa a koji će uskoro biti proslijeđeni na usvajanje Vijeću ministara BiH.
„Donošenjem ovih propisa jamči se visok stupanj sigurnosti hrane našim potrošačima, uklanjaju se potencijalne ekonomske barijere koje Bosna i Hercegovina može imati prema zemljama iz okruženja i zemljama Evropske unije. Na jedan način nudi se domaćim proizvođačima da imaju ravnopravan položaj, kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu“, istakao je Vidačak.
Najveći izazov je političke prirode
Sve češći primjeri vješte manipulacije prehrambene industrije u cilju veće proizvodnje, ponukalo je Evropsku uniju da donese oštre mjere u očuvanju sigurnosti hrane, kaže član Upravnog odbora Evropske agencije za sigurnost hrane (EFSA) Milan Pogačnik.
„Mislim da je zakonodavstvo Evropske unije takvo da traži optimalni put za sigurnu ishranu stanovnika i građana. To se temelji na naučnim dostignućima, na nadzoru svega što se proizvodi. To je najracionalniji put kojeg vodi Evropska unija. Mislim da Bosna i Hercegovina dobro ide tim putem“, smatra Pogačnik.
Ponuda ispravne hrane i standardi zaštite hrane u Evropi nikada nisu bili bolji, pojašnjava za RSE Friedrich Johannsen iz njemačkog Instituta za procjenu rizika. Međutim, problemi se uvijek mogu pojaviti, poput nedavne epidemije bakterije ešerihije koli (EHEC) koja je usmrtila više od 30 osoba.
„Još nikad u historiji nismo imali sigurniju hranu nego danas. To proizilazi iz toga što svaki farmer danas zna, pogotovo onaj koji učestvuje u masovnoj proizvodnji hrane, kako da uspješno koristi sredstva za bolju proizvodnju. Međutim, ni tada ne možete biti u potpunosti sigurni da koristite ispravnu hranu jer to bi značilo da trebate 100 postotnu kontrolu nad proizvodnjom, što je nemoguće postići i mnogo košta. Zato bih rekao da ipak živimo i moramo živjeti sa svim rizicima koje donosi savremeni život“, kazao je Johannsen.
Johannsen je zadovoljan uspjehom Bosne i Hercegovine u usaglašavanju bh. legislative o pitanju sigurnosti hrane sa evropskom. BiH je načinila značajan korak, ali ne isuviše veliki.
„Smatram da je najveći izazov za Bosnu i Hercegovinu onaj političke prirode. Kada je u pitanju donošenje odluka, bosanskohercegovački političari moraju raditi u interesu cijele Bosne i Hercegovine, a ne samo jednog njenog dijela. To je ovdje ključno“, zaključuje Johannsen.
Na vratima Evrope
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)