Dr Mile Lasić, profesor Sveučilišta u Mostaru, autor knjige “Europska unija – nastanak, strategijske neodumice i integracijski dometi “, za RSE program govori o evropskim perspektivama BiH, te o međunarodnoj konferenciji najavljenoj za 2. juni 2010.u Sarajevu
Lasić: Vrlo daleko, nažalost. Ne zato što Europljani imaju zazore prema Bosni i Hercegovini, zbog toga što tu eventualno žive neka divlja plemena, nego zbog toga što političke elite u BiH nisu voljne ozbiljno pristupiti procesu pridruživanja. Riječ je o procesu pridruživanja i ispunjavanju obaveza za BiH kao i za sve zemlje u regiji i druge zemlje koje su već pristupile i to isto uradile. Radi se znači o preciznom ispunjavanju uvjeta da bi se uopće mogla podnijeti kandidatura za prijem u punopravno članstvo, pa kada već do toga dođe, onda je neophodno ispuniti daljnje uvjete – putem pregovora, putem usaglašavanja. Sve to znači kompletno preuzimanje tzv. AQUI-a u sopstveno-pravne stečevine EU, u sopstveno zakonodavstvo. Do tog momenta mi smo toliko jako udaljeni da je to jedna strahota. Zato se uvijek ježim kad vidim u medijima kako se olako sa tim stvarima barata, ili od strane političara ili, pak, od nekritičnih naših kolega.
Lasić: Postoji jedna jedina mogućnost. O njoj je svojedobno govorio tadašnji guverner u BiH, Volfgang Petrič, o tzv.prečicama. Ali – Europska unija se u međuvremenu opekla takvim jednim poprečnim prijemom Rumunske i Bugarske u EU, pri čemu treba kazati da niti aktualna financijska kriza ili bankrot koji je pogodio Grčku, a sutra može pogoditi i Portugal, i Španjolsku, Italiju, Irsku itd., i druge zemlje, uopće ne pogoduje proširenju. Prema tome, o prečicama u ovom momentu ne može se govoriti. Pred Bosnom i Hercegovinom je dug put stupnjevitog ispunjavanja obveza, pri čemu nisu zapreka eurokrate – a i oni mogu biti zapreka – nego su glavne zapreke naše političke elite, kojima je u ovakvoj situaciji kao bubregu u loju. Idealno. Naime, vi znate, kao i ja, da se naše elite ne sekiraju hoće li dobiti izbore ili ne, već samo koliko će dobiti mandata. Oni ih trebaju samo da manipuliraju strahovima i oni to uspješno rade.
Lasić: Nije sporno da je neophodno učiniti izvjesne institucionalne promjene i ustavno ili zakonski ih tako regulirati kako bismo bili kompatibilni, kako bismo mogli uopće podnijeti taj zahtjev. U zemlji, pak, nije još izgubljena iluzija da se može odvojeno ući eventualno u Europsku uniju, pa jedni rade u jednom pravcu, drugi u drugom, treći vuku u trećem, itd., a u principu se do Brisela može stići, metaforično da kažem, samo preko Sarajeva, preko centralne institucije, preko institucija države takve kakva jeste. Ona se mora učiniti efikasnijom da bismo mogli podnijeti molbu. Kad budemo podnijeli molbu, preuzimaćemo još precizne odredbe, koje će nas onda učiniti kompatibilnijim sa Europom. Ali, u ovom momentu postoje iluzije da bi Republika Srpska eventualno još mogla pobjeći, da bi mogao nastajati novi entitet, da bi ovo, da bi ono. Sve u svemu, sve to usporava ionako sporo približavanje. Bosna i Hercegovina je s razlogom na samom repu europskih dešavanja.
Lasić: Ne dozvoljava mi pozicija čovjeka koji se dvadeset godina bavi Evropskom unijom, koji o tome nešto zna, koji prati šta se zbiva, koji zna kako su druge zemlje pristupile EU, da gajim bilo kakve iluzije. Onaj tko gaji iluzije nije realan. Ja ne smijem biti nerealan, moram biti realan. Naravno da ne znam detalje što će se sve desiti u Sarajevu, ali znam što se sve desilo u proteklih deset godina, od zagrebačkog sastanka EU posvećenog Zapadnom Balkanu, preko Solunske agende, znači sastanka u Solunu prije sedam godina, na kojem je čvrsto i precizno kazano: sve zemlje Zapadnog Balkana će ući u Evropsku uniju – i to odvojeno, znači po principu regate a ne konvoja, 'tko prije djevojci, njemu djevojka' – po principu da ispune obvezu. I, ako BiH ne ispunjava svoje obveze, ostat će ne samo iza Hrvatske, koja je koliko sutra unutra, nego i iza Srbije, i iza Makedonije i iza Crne Gore, iza svih, de fakto, jer ne ispunjava obveze. Nije ni blizu da podnese aplikaciju za kandidaturu za punopravno članstvo, a ne da se u novinama objavljuji veliki naslovi na naslovnim stranicama 'BiH 2014. u EU'. To su, jednostavno, nebuloze, neozbiljne stvari. Ja se prosto čudim kako ozbiljni ljudi barataju ovim stvarima.
Lasić: Vi vjerojatno znate da sam ja bio vaš kolega, doduše u slobodnom statusu, slobodni novinar, i godinama sam iz Evrope izvještavao srbijansku i bh. javnost uglavnom o evropskim temama. U neka doba shvatio sam da se i ja korigiram – kako dublje ulazim u to, više saznajem – ispravljam vlastite greške i shvatio sam da se time moram pozabaviti još ozbiljnije. Tako je iz unutarnje potrebe nikla najprije studija, ustvari doktorska teza, pa potom i knjiga o EU koja je namijenjena u prvom redu akademskoj javnosti, znači studentima Sveučilišta u Mostaru, ali i studentima u cijeloj BiH. Ja se nadam da će i preko Školske knjige i preko mojih prijatelja u Beogradu stići i u Hrvatsku i u Srbiju. Znači, namijenjena je akademskoj javnosti i u suštini je snažan apel za uvođenje evropskih studija na svim mogućim sveučilištima i univerzitetima u BiH i u regiji.
*****
Počitajte i ostalo iz programa Na vratima Evrope:
Sarajevska konferencija prekretnica u integraciji Zapadnog Balkana
Prilika za zapošljavanje i samozapošljavanje povratnika
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
RSE: BiH će jednog dana sasvim sigurno biti u Evropskoj uniji, iako je sada na njenom evropskom putu još mnogo zapreka. Kakva je vaša procjena, gospodine Lasiću – koliko smo blizu odosno daleko od zajednice evropskih država?
Lasić: Vrlo daleko, nažalost. Ne zato što Europljani imaju zazore prema Bosni i Hercegovini, zbog toga što tu eventualno žive neka divlja plemena, nego zbog toga što političke elite u BiH nisu voljne ozbiljno pristupiti procesu pridruživanja. Riječ je o procesu pridruživanja i ispunjavanju obaveza za BiH kao i za sve zemlje u regiji i druge zemlje koje su već pristupile i to isto uradile. Radi se znači o preciznom ispunjavanju uvjeta da bi se uopće mogla podnijeti kandidatura za prijem u punopravno članstvo, pa kada već do toga dođe, onda je neophodno ispuniti daljnje uvjete – putem pregovora, putem usaglašavanja. Sve to znači kompletno preuzimanje tzv. AQUI-a u sopstveno-pravne stečevine EU, u sopstveno zakonodavstvo. Do tog momenta mi smo toliko jako udaljeni da je to jedna strahota. Zato se uvijek ježim kad vidim u medijima kako se olako sa tim stvarima barata, ili od strane političara ili, pak, od nekritičnih naših kolega.
RSE: Kakve su šanse da BiH uđe u EU u narednih nekoliko godina, ili 2014., kako najavljuju neki bh. političari?
Lasić: Postoji jedna jedina mogućnost. O njoj je svojedobno govorio tadašnji guverner u BiH, Volfgang Petrič, o tzv.
Pred Bosnom i Hercegovinom je dug put stupnjevitog ispunjavanja obveza, pri čemu nisu zapreka eurokrate – a i oni mogu biti zapreka – nego su glavne zapreke naše političke elite, kojima je u ovakvoj situaciji kao bubregu u loju.
RSE: Koliko komplikuje približavanje evropskim institucijama domaća situacija u kojoj se svako malo nude rješenja krajnje neprihvatljiva za Evropsku uniju – na primjer da će u porodicu naroda Evrope ući samo jedan dio ili jedan entitet BiH?
Lasić: Nije sporno da je neophodno učiniti izvjesne institucionalne promjene i ustavno ili zakonski ih tako regulirati kako bismo bili kompatibilni, kako bismo mogli uopće podnijeti taj zahtjev. U zemlji, pak, nije još izgubljena iluzija da se može odvojeno ući eventualno u Europsku uniju, pa jedni rade u jednom pravcu, drugi u drugom, treći vuku u trećem, itd., a u principu se do Brisela može stići, metaforično da kažem, samo preko Sarajeva, preko centralne institucije, preko institucija države takve kakva jeste. Ona se mora učiniti efikasnijom da bismo mogli podnijeti molbu. Kad budemo podnijeli molbu, preuzimaćemo još precizne odredbe, koje će nas onda učiniti kompatibilnijim sa Europom. Ali, u ovom momentu postoje iluzije da bi Republika Srpska eventualno još mogla pobjeći, da bi mogao nastajati novi entitet, da bi ovo, da bi ono. Sve u svemu, sve to usporava ionako sporo približavanje. Bosna i Hercegovina je s razlogom na samom repu europskih dešavanja.
Ako BiH ne ispunjava svoje obveze, ostat će ne samo iza Hrvatske, koja je koliko sutra unutra, nego i iza Srbije, i iza Makedonije i iza Crne Gore, iza svih, de fakto, jer ne ispunjava obveze.
RSE: Za početak narednog mjeseca u Sarajevu je najavljena konferencija o zapadnom Balkanu, koja bi trebala biti korak naprijed u međusobnom uvažavanju zemalja koje su opredijeljene za regionalnu integraciju i nastavak puta u EU. U javnosti se, profesore Lasiću stvara atmosfera velikih očekivanja. Kakva su vaša?
Lasić: Ne dozvoljava mi pozicija čovjeka koji se dvadeset godina bavi Evropskom unijom, koji o tome nešto zna, koji prati šta se zbiva, koji zna kako su druge zemlje pristupile EU, da gajim bilo kakve iluzije. Onaj tko gaji iluzije nije realan. Ja ne smijem biti nerealan, moram biti realan. Naravno da ne znam detalje što će se sve desiti u Sarajevu, ali znam što se sve desilo u proteklih deset godina, od zagrebačkog sastanka EU posvećenog Zapadnom Balkanu, preko Solunske agende, znači sastanka u Solunu prije sedam godina, na kojem je čvrsto i precizno kazano: sve zemlje Zapadnog Balkana će ući u Evropsku uniju – i to odvojeno, znači po principu regate a ne konvoja, 'tko prije djevojci, njemu djevojka' – po principu da ispune obvezu. I, ako BiH ne ispunjava svoje obveze, ostat će ne samo iza Hrvatske, koja je koliko sutra unutra, nego i iza Srbije, i iza Makedonije i iza Crne Gore, iza svih, de fakto, jer ne ispunjava obveze. Nije ni blizu da podnese aplikaciju za kandidaturu za punopravno članstvo, a ne da se u novinama objavljuji veliki naslovi na naslovnim stranicama 'BiH 2014. u EU'. To su, jednostavno, nebuloze, neozbiljne stvari. Ja se prosto čudim kako ozbiljni ljudi barataju ovim stvarima.
RSE: Nedavno je, odnosno na aprilskom Sajmu knjiga u sarajevskoj Skenderiji, promovisana vaša knjiga „Europska unija – nastanak, strategijske neodumice i integracijski dometi“. Kome je ona namijenjena?
Lasić: Vi vjerojatno znate da sam ja bio vaš kolega, doduše u slobodnom statusu, slobodni novinar, i godinama sam iz Evrope izvještavao srbijansku i bh. javnost uglavnom o evropskim temama. U neka doba shvatio sam da se i ja korigiram – kako dublje ulazim u to, više saznajem – ispravljam vlastite greške i shvatio sam da se time moram pozabaviti još ozbiljnije. Tako je iz unutarnje potrebe nikla najprije studija, ustvari doktorska teza, pa potom i knjiga o EU koja je namijenjena u prvom redu akademskoj javnosti, znači studentima Sveučilišta u Mostaru, ali i studentima u cijeloj BiH. Ja se nadam da će i preko Školske knjige i preko mojih prijatelja u Beogradu stići i u Hrvatsku i u Srbiju. Znači, namijenjena je akademskoj javnosti i u suštini je snažan apel za uvođenje evropskih studija na svim mogućim sveučilištima i univerzitetima u BiH i u regiji.
*****
Počitajte i ostalo iz programa Na vratima Evrope:
Sarajevska konferencija prekretnica u integraciji Zapadnog Balkana
Prilika za zapošljavanje i samozapošljavanje povratnika
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)