Visoki specijalni predstavnik u BiH, Valentin Inzko, kojeg svi, uključujući i njega samog, smatraju posljednjim evropskim namjesnikom u BiH, duboko je uvjeren da će skoro oslobađanje od viza Bosancima i Hercegovcima stvoriti šansu da budućnost gledaju u svjetlijim tonovima i da počnu skraćivati zaostajanje zemlje za ostalima koji napreduju prema Briselu.
Šta treba, a šta ne, u BiH činiti visoki specijalni predstavnik, polemika je koja, čini se, nikada nije prestala. Sam Valentin Inzko nema dileme: činiti sve
kako njegov posao više ne bi bio potreban - između ostalog, spriječiti da pozivi na "mirno razdruženje“ postanu realnost.
„Ja gledam na ovo ovako: naravno da je Daytonski sporazum donio mir, zaustavio rat, ali je i afirmisao Bosnu i Hercegovinu kao integralnu i suverenu državu. Da je mirni „razvod“ moguć, onda bi to bilo urađeno 1991.-1992. godine ili '95., kad su bili pregovori u Daytonu. Ali, to nije bilo moguće. Ja uvijek kažem da bi to bio neki posthumni trijumf za Miloševića kada bi se BiH raspala, a to ne dolazi u obzir. Moj mandat nije takav da bih ja to mogao dozvoliti ili tolerisati. Mi moramo poduzeti sve napore da BiH bude država koja funkcioniše. Ne kažem da bude centralizovana, već da funkcioniše, da građani mogu živjeti u prosperitetu, kao u jednoj normalnoj državi, a to je želja svih njih,“ kazao je Inzko.
Inzko: Što se tiče nove strategije, ja tu ne bih išao u detalje pošto neke strategije već postoje. To je pridruživanje, to je sve poznato, međutim, ima i nekih drugih stvari što se tiče EU; gospođa Ashton je o tome govorila. Prvo - da bi ona uvijek podržala članstvo BiH u EU, ako ne sutra, onda u nekoj budućnosti. Drugo – da će EU podržavati BiH na tom putu, ali treće – što je isto važno – da mora Bosna i Hercegovina sama da učini svoje napore na tom putu.
No, kapija je širom otvorena, a mi ne želimo da bude na jugoistoku Evrope neka velika rupa koja se zove Balkan. Ali, u okviru Balkana isto ne želimo – ako bi u EU ušle druge zemlje – da tu bude jedna rupa koja se zove BiH. Evropska unija također želi da se funkcija specijalnog predstavnika EU, koju sad imam ja, udruži sa funkcijom ambasadora EU, znači šefa misije EU, da se te dvije funkcije udruže u jednoj osobi kako bi ta jedna osoba jednim jezikom govorila o evropskim temama.
„Popisa stanovništva neće biti u Botswani i BiH. Jedino u te dvije zemlje. To bi zaista bila sramota. Nadam se da će političari usvojiti još neke zakone, ali, plašim se da je to već dosta kasno. Dosta je kasno jer bi se probni popis već trebao uskoro vršiti, a zakonskih osnova još nema. Iduće godine će biti prebrojavanje stanovništva u cijelom svijetu, samo ne u BiH“, zaključuje Inzko.
Ipak, svjetlo na dnu tunela bi trebao biti osjećaj kakav će Bosanci i Hercegovci imati, nadajmo se do kraja ove godine, držeći u ruci novi biometrijski pasoš. Vrata Evrope će za njih biti otvorena, a naredni korak je da to osiguraju i za svoju državu. Tada će i gospodin Inzko moći mirno otići svojoj kući, svjestan da je njegov posao okočan.
*****
Ostali prilozi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
Katastrofalan odnos bh. stranka prema eurointegracijama
Šta treba, a šta ne, u BiH činiti visoki specijalni predstavnik, polemika je koja, čini se, nikada nije prestala. Sam Valentin Inzko nema dileme: činiti sve
kako njegov posao više ne bi bio potreban - između ostalog, spriječiti da pozivi na "mirno razdruženje“ postanu realnost.
„Ja gledam na ovo ovako: naravno da je Daytonski sporazum donio mir, zaustavio rat, ali je i afirmisao Bosnu i Hercegovinu kao integralnu i suverenu državu. Da je mirni „razvod“ moguć, onda bi to bilo urađeno 1991.-1992. godine ili '95., kad su bili pregovori u Daytonu. Ali, to nije bilo moguće. Ja uvijek kažem da bi to bio neki posthumni trijumf za Miloševića kada bi se BiH raspala, a to ne dolazi u obzir. Moj mandat nije takav da bih ja to mogao dozvoliti ili tolerisati. Mi moramo poduzeti sve napore da BiH bude država koja funkcioniše. Ne kažem da bude centralizovana, već da funkcioniše, da građani mogu živjeti u prosperitetu, kao u jednoj normalnoj državi, a to je želja svih njih,“ kazao je Inzko.
RSE: Visoka predstavnica Evropske unije, Catherine Ashton, već neko vrijeme najavljuje novu strategiju prema BiH.
Inzko: Što se tiče nove strategije, ja tu ne bih išao u detalje pošto neke strategije već postoje. To je pridruživanje, to je sve poznato, međutim, ima i nekih drugih stvari što se tiče EU; gospođa Ashton je o tome govorila. Prvo - da bi ona uvijek podržala članstvo BiH u EU, ako ne sutra, onda u nekoj budućnosti. Drugo – da će EU podržavati BiH na tom putu, ali treće – što je isto važno – da mora Bosna i Hercegovina sama da učini svoje napore na tom putu.
Popisa stanovništva neće biti u Botswani i BiH. Jedino u te dvije zemlje. To bi zaista bila sramota. Nadam se da će političari usvojiti još neke zakone, ali, plašim se da je to već dosta kasno.
RSE: Cijela Evropa će naredne godine provesti popis stanovništva. A Bosna i Hercegovina?
„Popisa stanovništva neće biti u Botswani i BiH. Jedino u te dvije zemlje. To bi zaista bila sramota. Nadam se da će političari usvojiti još neke zakone, ali, plašim se da je to već dosta kasno. Dosta je kasno jer bi se probni popis već trebao uskoro vršiti, a zakonskih osnova još nema. Iduće godine će biti prebrojavanje stanovništva u cijelom svijetu, samo ne u BiH“, zaključuje Inzko.
Ipak, svjetlo na dnu tunela bi trebao biti osjećaj kakav će Bosanci i Hercegovci imati, nadajmo se do kraja ove godine, držeći u ruci novi biometrijski pasoš. Vrata Evrope će za njih biti otvorena, a naredni korak je da to osiguraju i za svoju državu. Tada će i gospodin Inzko moći mirno otići svojoj kući, svjestan da je njegov posao okočan.
*****
Ostali prilozi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
Katastrofalan odnos bh. stranka prema eurointegracijama
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)