Odlukom Vijeća EU, mandat Valentina Inzka, specijalnog predstavnika EU u BiH produžen je do 31. augusta 2011. godine. Istovremeno, visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU u BiH Valentin Inzko, šef Policijske misije EU u BiH Stefan Feller, i otpravnik poslova Delegacije Evropske unije u BiH Boris Iarochevitch uputili su zajedničko pismo predsjedavajućem Vijeća ministara Nikoli Špiriću vezano za ispunjenje preostalih uslova u okviru procesa liberalizacije viznog režima.
Vijeće ministara BiH, na svojoj sjednici održanoj 14. jula 2010. godine, nije usvojilo Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine, koji predstavlja jedan od uslova u okviru dijaloga o liberalizaciji viznog režima. Neusvajanje pravilnika od strane Vijeća ministara moglo bi prolongirati odluku Vijeća i Evropskog parlamenta o liberalizaciji viznog režima za BiH.
Slično pismo, prije toga, upućeno je i čelništvu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH zbog toga što nije imenovan direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, odnosno što nije produžen mandat sadašnjem vršiocu te dužnosti.
U julu ove godine BiH je trebala usvojiti Zakon o državnoj pomoći i, time što je propustila rok, prvi put je prekršila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
O ovim temama razgovarali smo sa Halidom Genjcem, predsjedavajućim Zajedničke komisije za evropske integracije i članom Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Genjac: Prije svega, moj utisak je da Evropska komisija, odnosno EU još uvijek luta oko Bosne i Hercegovine. Mislim da su uočili da je Bosni i Hercegovini potreban jedan novi pristup – odgovorniji, temeljitiji i, uostalom, efikasniji. Vezivanje puta BiH prema EU sa sudbinom OHR-a, odnosno sa famoznih „5+2“, izazvalo je blokadu u BiH. Mora se naći drugo rješenje, mora se tražiti novi pristup. Ja koliko vidim – on se traži, ali, da li zbog sporenja unutar članica, da li zbog još uvijek neizbrušene optike kako bi to i šta bi to trebalo raditi, još uvijek se samo naziru neke konture, u smislu, recimo, da je Delegaciji EU u Sarajevu dat veći diplomatski status u cijelom čovjeku. To ukazuje da će biti značajnija uloga te Delegacije u BiH. Najave su da bi nakon izbora i u kontekstu tog novog pristupa Evropske unije moglo doći do razdvajanja tih pozicija - da ostane i visoki predstavnik, ali da se odvoji od toga specijalni predstavnik EU sa nekom značajnijom ulogom, što bi istovremeno značilo i deblokiranje ovog na taj način da bi BiH mogla ispunjavati preporuke i zahtjeve, mogla ispunjavati obaveze iz sporazuma i približavati se kandidatskom statusu, a istovremeno bi ostao visoki predstavnik jer on nije posao završio.
Genjac: To je aplikacija za članstvo i onda je prvi odgovor na tu aplikaciju kandidatski status. Međutim, pitanje je kakav odgovor možemo očekivati. Kad podnesete aplikaciju, onda se to razmatra, pa dobijete pet hiljada pitanja, pa na njih odgovarate. Prvo se odlučuje da li će vam se poslati upitnik, da li ste spremni na to. Ne radi se samo o tome da se podnese aplikacija. Radi se o tome da se aplikacija podnese u trenutku kad se procjenjuje da su dobre osnove za pozitivno rješenje. U ovom trenutku mi nismo ispunili presudu Suda u Strazburu i još neke značajne stvari kasnimo. Mislim – nije za očekivati pozitivan odgovor. Aplikaciju treba podnijeti kad budu išle dobre vijesti iz Bosne i Hercegovine.
Genjac: Možda još jedan od razloga zašto treba odvojiti ovo dvoje. Ovo povezivanje „5+2“ sa aplikacijom je izazvalo konfuziju. „5+2“ i OHR ostavimo po strani i nek se to radi. Ali, obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji stavimo na sto kad razgovaramo o aplikaciji. Vi ste potpuni u pravu. Niz je prioriteta iz evropskog partnerstva, a to partnerstvo je ustvari priprema države za prihvatanje prava i obaveza punopravnog članstva, a 30 do 40 posto se godišnje izvršava Akcioni plan evropskog partnerstva u BiH. 70 posto stvari kasni i to se gomila iz godine u godinu. Ne možete očekivati da imate ubrzano kretanje jer sa partnerstvom je povezana i ocjena o napretku, ocjena dodjele IPA sredstava. Niz stvari je povezan. Izvještaj o napretku je baziran na provođenju prioriteta iz partnerstva i imate to što imate. Ono što je također ozbiljno u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju – imali smo taj privremeni trgovinski sporazum koji je na snazi dok sve zemlje ne ratificiraju stalni sporazum. Mi smo njega u priličnoj mjeri proveli, možda 99 posto, i tu nema problema. Međutim, Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju prihvatili smo obavezu da ćemo do jula ove godine donijeti zakon o državnoj pomoći, regulirati državnu pomoć na jednom mjestu, evidentirati, i nakon dvije godine dostaviti izvještaj u Brisel. Mi taj zakon nismo usvojili. Dakle, imamo situaciju da smo po prvi put prekršili striktno i precizno navedene obaveze iz Sporazuma. To je također ozbiljna stvar. Ja mislim da se, u nekom novom ambijentu nakon izbora i sa nekim novim pristupom baziranim na svim ovim saznanjima koja Evropska komisija i EU ima o BiH, težište treba staviti na ova pitanja i, kao što smo rekli, odvojiti ova dva pitanja.
Genjac: Moj utisak je da nemamo dovoljno dobrih vijesti iz Bosne i Hercegovine da dobijemo dobar odgovor.
*****
Možda vas mogu zanimati i ostali tekstovi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
"Kino na putu“ između Sarajeva i Beograda
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Vijeće ministara BiH, na svojoj sjednici održanoj 14. jula 2010. godine, nije usvojilo Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine, koji predstavlja jedan od uslova u okviru dijaloga o liberalizaciji viznog režima. Neusvajanje pravilnika od strane Vijeća ministara moglo bi prolongirati odluku Vijeća i Evropskog parlamenta o liberalizaciji viznog režima za BiH.
Slično pismo, prije toga, upućeno je i čelništvu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH zbog toga što nije imenovan direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, odnosno što nije produžen mandat sadašnjem vršiocu te dužnosti.
U julu ove godine BiH je trebala usvojiti Zakon o državnoj pomoći i, time što je propustila rok, prvi put je prekršila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
O ovim temama razgovarali smo sa Halidom Genjcem, predsjedavajućim Zajedničke komisije za evropske integracije i članom Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Vezivanje puta BiH prema EU sa sudbinom OHR-a, odnosno sa famoznih „5+2“, izazvalo je blokadu u BiH. Mora se naći drugo rješenje, mora se tražiti novi pristup. Ja koliko vidim – on se traži, ali, da li zbog sporenja unutar članica, da li zbog još uvijek neizbrušene optike kako bi to i šta bi to trebalo raditi, još uvijek se samo naziru neke konture.
RSE: Gospodine Genjac, Evropska unija je produžila mandat specijalnom izaslaniku EU u BiH do 31. augusta 2011. godine. Šta nam sve poručuju iz ove institucije?
Genjac: Prije svega, moj utisak je da Evropska komisija, odnosno EU još uvijek luta oko Bosne i Hercegovine. Mislim da su uočili da je Bosni i Hercegovini potreban jedan novi pristup – odgovorniji, temeljitiji i, uostalom, efikasniji. Vezivanje puta BiH prema EU sa sudbinom OHR-a, odnosno sa famoznih „5+2“, izazvalo je blokadu u BiH. Mora se naći drugo rješenje, mora se tražiti novi pristup. Ja koliko vidim – on se traži, ali, da li zbog sporenja unutar članica, da li zbog još uvijek neizbrušene optike kako bi to i šta bi to trebalo raditi, još uvijek se samo naziru neke konture, u smislu, recimo, da je Delegaciji EU u Sarajevu dat veći diplomatski status u cijelom čovjeku. To ukazuje da će biti značajnija uloga te Delegacije u BiH. Najave su da bi nakon izbora i u kontekstu tog novog pristupa Evropske unije moglo doći do razdvajanja tih pozicija - da ostane i visoki predstavnik, ali da se odvoji od toga specijalni predstavnik EU sa nekom značajnijom ulogom, što bi istovremeno značilo i deblokiranje ovog na taj način da bi BiH mogla ispunjavati preporuke i zahtjeve, mogla ispunjavati obaveze iz sporazuma i približavati se kandidatskom statusu, a istovremeno bi ostao visoki predstavnik jer on nije posao završio.
RSE: Ovo je na tragu i najave da će BiH predati aplikaciju za kandidatski status koju je nedavno iznio ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj. Ali - da li je BiH zaista spremna za ovaj korak?
Genjac: To je aplikacija za članstvo i onda je prvi odgovor na tu aplikaciju kandidatski status. Međutim, pitanje je kakav odgovor možemo očekivati. Kad podnesete aplikaciju, onda se to razmatra, pa dobijete pet hiljada pitanja, pa na njih odgovarate. Prvo se odlučuje da li će vam se poslati upitnik, da li ste spremni na to. Ne radi se samo o tome da se podnese aplikacija. Radi se o tome da se aplikacija podnese u trenutku kad se procjenjuje da su dobre osnove za pozitivno rješenje. U ovom trenutku mi nismo ispunili presudu Suda u Strazburu i još neke značajne stvari kasnimo. Mislim – nije za očekivati pozitivan odgovor. Aplikaciju treba podnijeti kad budu išle dobre vijesti iz Bosne i Hercegovine.
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju prihvatili smo obavezu da ćemo do jula ove godine donijeti zakon o državnoj pomoći, regulirati državnu pomoć na jednom mjestu, evidentirati, i nakon dvije godine dostaviti izvještaj u Brisel. Mi taj zakon nismo usvojili.
RSE: I dalje ostaju na snazi uslovi „5+2“ i visoki predstavnik, što je za zemlju kandidata prilično otežavajuća okolnost. Može li nam se desiti da se razočaramo, tim prije što nisu ispunjeni ni svi uslovi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju?
Genjac: Možda još jedan od razloga zašto treba odvojiti ovo dvoje. Ovo povezivanje „5+2“ sa aplikacijom je izazvalo konfuziju. „5+2“ i OHR ostavimo po strani i nek se to radi. Ali, obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji stavimo na sto kad razgovaramo o aplikaciji. Vi ste potpuni u pravu. Niz je prioriteta iz evropskog partnerstva, a to partnerstvo je ustvari priprema države za prihvatanje prava i obaveza punopravnog članstva, a 30 do 40 posto se godišnje izvršava Akcioni plan evropskog partnerstva u BiH. 70 posto stvari kasni i to se gomila iz godine u godinu. Ne možete očekivati da imate ubrzano kretanje jer sa partnerstvom je povezana i ocjena o napretku, ocjena dodjele IPA sredstava. Niz stvari je povezan. Izvještaj o napretku je baziran na provođenju prioriteta iz partnerstva i imate to što imate. Ono što je također ozbiljno u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju – imali smo taj privremeni trgovinski sporazum koji je na snazi dok sve zemlje ne ratificiraju stalni sporazum. Mi smo njega u priličnoj mjeri proveli, možda 99 posto, i tu nema problema. Međutim, Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju prihvatili smo obavezu da ćemo do jula ove godine donijeti zakon o državnoj pomoći, regulirati državnu pomoć na jednom mjestu, evidentirati, i nakon dvije godine dostaviti izvještaj u Brisel. Mi taj zakon nismo usvojili. Dakle, imamo situaciju da smo po prvi put prekršili striktno i precizno navedene obaveze iz Sporazuma. To je također ozbiljna stvar. Ja mislim da se, u nekom novom ambijentu nakon izbora i sa nekim novim pristupom baziranim na svim ovim saznanjima koja Evropska komisija i EU ima o BiH, težište treba staviti na ova pitanja i, kao što smo rekli, odvojiti ova dva pitanja.
RSE: Dakle, smatrate da je prerano predavati aplikaciju za dobijanje kandidatskog statusa?
Genjac: Moj utisak je da nemamo dovoljno dobrih vijesti iz Bosne i Hercegovine da dobijemo dobar odgovor.
*****
Možda vas mogu zanimati i ostali tekstovi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
"Kino na putu“ između Sarajeva i Beograda
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)