Predstavnici regionalne komisije za istraživanje istine o ratnim zločinima počinjenim na tlu bivše Jugoslavije bili su ovih dana u Briselu, gdje su razgovarali sa evropskim parlamentarcima - čemu istina? Pored ostalog, da bi se konačno stvorio prostor za pomirenje, tako neohodno prostoru koji je preživio krvave sukobe, čiji stanovnici zaslužuju stabilnost i prosperitet kakav uživa ostatak Evrope.
Pomirenje i istina - riječi su koje su se načešće čule tokom skupa u Evropskom parlamentu, skupa inicijative za čije postojanje razloge ovako
opisuje predsjedavajuća Potkomiteta za ljudska prava Evropskog parlamenta, Heidi Hautala:
"Pozadina ove inicijative je da je rat na području bivše Jugoslavije doveo do stotina hiljada mrtvih i više od dva miliona raseljenih lica. Još uvijek je velik broj onih koji se vode kao nestali, brojne su masovne grobnice, a još uvijek ima optuženih za ratne zločine koji su na slobodi. Pitanje je da li politički lideri čine dovoljne napore u pravcu pomirenja. Mi, sa naše strane, želimo dati poticaj ovakvim inicijativama."
"Inicijativa RECOM je naš lokalni odgovor na našu lokalnu potrebu da se suočimo sa prošlošću. Ovo je pokušaj da odgovorimo na mogućnost da sa zatvaranjem Haškog tribunala u postjugoslovenskim zemljama suočavanje sa prošlošću prestane da bude tema," kazala je Nataša Kandić iz Centra za humanitarno pravo iz Srbije.
Šef Delegacije za Jugoistočnu Evropu Evropskog parlamenta, Eduard Kukan istakao je reprezentativnost skupa.
"Tu su predstavnici gotovo svih država regiona - a to pokazuje želju da se sarađuje na ovom veoma osjetljivom pitanju," rekao je on.
Povodom suočavanja sa prošlošću u BiH, Sudbin Musić, iz Udruženja logoraša Prijedor 92 kazao je:
"Hoću da naglasim koliko se bh. društvo suočilo sa svojom prošlošću ako vam kažem da je koncentracioni logor Omarska, za kojeg su preživjeli holokausta rekli da je tvornica smrti i da je eho Aušvica, danas privatno vlasništvo jedne evropske kompanije.“
Daliborka Uljarević, iz Centaa za civilnu edukaciju Crne Gore, ocijenila je da je regionalni odgovor jedini koji pomjera stvari naprijed.
"S druge strane, neophodna nam je podrška crnogorskog Parlamenta, koji bi, zajedno sa ostalim parlamentima u regionu, trebao podržati ovu izuzetno važnu inicijativu," smatra Uljarević.
Vesna Teršelić, iz hrvatske Dokumente, najavila je da se trenutno priprema sedmi forum.
"Pripremamo sada sedmi forum koji će se održati u Zagrebu, a forum nakon toga u Sarajevu. Sada očekujemo da nas podrže i parlamenti i idemo prema prvom junu iduće godine, kada ćemo našu inicijativu predati parlamentima, vladama i predsjednicima kako bi oni ustanovili komisiju. Podrška civilnog društva je bitna, i mi se dogovaramo od 2006. godine, ali komisiju mogu formirati samo parlamenti i vladine institucije," kazala je ona.
*****
Ostali prilozi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
Štiglmajer: Odlaganjem vizne liberalizacije EU bi izgubila uticaj u regionu
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Pomirenje i istina - riječi su koje su se načešće čule tokom skupa u Evropskom parlamentu, skupa inicijative za čije postojanje razloge ovako
opisuje predsjedavajuća Potkomiteta za ljudska prava Evropskog parlamenta, Heidi Hautala:
"Pozadina ove inicijative je da je rat na području bivše Jugoslavije doveo do stotina hiljada mrtvih i više od dva miliona raseljenih lica. Još uvijek je velik broj onih koji se vode kao nestali, brojne su masovne grobnice, a još uvijek ima optuženih za ratne zločine koji su na slobodi. Pitanje je da li politički lideri čine dovoljne napore u pravcu pomirenja. Mi, sa naše strane, želimo dati poticaj ovakvim inicijativama."
"Inicijativa RECOM je naš lokalni odgovor na našu lokalnu potrebu da se suočimo sa prošlošću. Ovo je pokušaj da odgovorimo na mogućnost da sa zatvaranjem Haškog tribunala u postjugoslovenskim zemljama suočavanje sa prošlošću prestane da bude tema," kazala je Nataša Kandić iz Centra za humanitarno pravo iz Srbije.
Šef Delegacije za Jugoistočnu Evropu Evropskog parlamenta, Eduard Kukan istakao je reprezentativnost skupa.
"Tu su predstavnici gotovo svih država regiona - a to pokazuje želju da se sarađuje na ovom veoma osjetljivom pitanju," rekao je on.
Povodom suočavanja sa prošlošću u BiH, Sudbin Musić, iz Udruženja logoraša Prijedor 92 kazao je:
"Hoću da naglasim koliko se bh. društvo suočilo sa svojom prošlošću ako vam kažem da je koncentracioni logor Omarska, za kojeg su preživjeli holokausta rekli da je tvornica smrti i da je eho Aušvica, danas privatno vlasništvo jedne evropske kompanije.“
Daliborka Uljarević, iz Centaa za civilnu edukaciju Crne Gore, ocijenila je da je regionalni odgovor jedini koji pomjera stvari naprijed.
"S druge strane, neophodna nam je podrška crnogorskog Parlamenta, koji bi, zajedno sa ostalim parlamentima u regionu, trebao podržati ovu izuzetno važnu inicijativu," smatra Uljarević.
Vesna Teršelić, iz hrvatske Dokumente, najavila je da se trenutno priprema sedmi forum.
"Pripremamo sada sedmi forum koji će se održati u Zagrebu, a forum nakon toga u Sarajevu. Sada očekujemo da nas podrže i parlamenti i idemo prema prvom junu iduće godine, kada ćemo našu inicijativu predati parlamentima, vladama i predsjednicima kako bi oni ustanovili komisiju. Podrška civilnog društva je bitna, i mi se dogovaramo od 2006. godine, ali komisiju mogu formirati samo parlamenti i vladine institucije," kazala je ona.
*****
Ostali prilozi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
Štiglmajer: Odlaganjem vizne liberalizacije EU bi izgubila uticaj u regionu
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)