Jasno je da danas nije lako biti radnik, jasno je i da je to negdje barem manje teško i to prvenstveno zato što su se radnici i njihove organizacije izborili za to.
Kada je riječ o evropskim okvirima, zvanični Brisel dočekuje Praznik rada u znaku otvaranja vrata starih evropskih članica, prije svih Njemačke i Austrije, za radnike novih evropskih država poput Poljske, Češke, Slovačke, Rumunije.
Neke procjene govore da će to izazvati poplavu radne snage sa evropskog istoka od oko 800 hiljada radnika koji će tražiti bolji život u razvijenijim dijelovima Unije.
Dobro je dok se radi, rekli bi mnogi među hiljadama otpuštenih radnika samo u Belgiji i samo u automobilskoj industriji - gdje su radnici bili kolateralna šteta loše uprave koja se, opet po pravilu, krije iza globalne ekonomske krize. Zato ne čude i izjave koje su se čule od demonstranata tokom nedavnih demonstracija u Briselu:
„Otkako je uveden euro, Belgija i ostale evropske države su u stalnom deficitu, i mislim da nije pravo da ljudi sa niskim primanjima plaćaju dug države. To bi trebale raditi banke.“
„Ne potežite za stezanjem kaiša. Ne činite ono šta su činili vaši prethodnici tridesetih godina, ne režite sve fondove i investicije u isto vrijeme. Time ćete dobiti isto što su i oni dobili tridesetih.“
Sindikati ostali jaki
Ako u krizi i nakon nje postoji dobra vijest za radnike, onda je to činjenica da su radnički sindikati u ovom dijelu svijeta uspjeli preživjeti teško vrijeme i ostati neizbježan partner poslodavcima, a veoma važna podrška samim radnicima.
Otuda i respekt prema nebrojenim štrajkovima i demonstracijama pred evropskim institucijama jer su svi odreda imali jasne zahtjeve. Da li i ostvarive - drugo je pitanje.
Kada je je riječ o evropskom prostoru i radnicima, jasna su dva, gotovo suprotstavljena, fenomena. Sociolozi zvone na uzbunu govoreći kako evropske nacije rapidno stare, dok u isto vrijeme činjenice govore da je svaki peti mladi čovjek u Evopi, mlađi od 25 godina, nezaposlen i da se, kako danas stvari stoje, teško može nadati da će posao uskoro naći.
U isto vrijeme, iz Brisela se apeluje da prvi znaci oporavka evropskih ekonomija moraju imati uključenu i tu socijalnu crtu - brigu za one koji će naslijediti radna mjesta, svjesni činjenice da velike i važne riječi izgovorene po različitim forumima i institucijama, padaju pred socijalnim tenzijama koje, kada izbiju, poput onih u Grčkoj i Portugalu, mogu dovesti u pitanje cijeli sistem na kojem počiva evropski ekonomski džin - a takvo nešto nikome ne bi odgovaralo.
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Kada je riječ o evropskim okvirima, zvanični Brisel dočekuje Praznik rada u znaku otvaranja vrata starih evropskih članica, prije svih Njemačke i Austrije, za radnike novih evropskih država poput Poljske, Češke, Slovačke, Rumunije.
Neke procjene govore da će to izazvati poplavu radne snage sa evropskog istoka od oko 800 hiljada radnika koji će tražiti bolji život u razvijenijim dijelovima Unije.
Dobro je dok se radi, rekli bi mnogi među hiljadama otpuštenih radnika s
"Nije pravo da ljudi sa niskim primanjima plaćaju dug države. To bi trebale raditi banke“, poručuju Belgijanci.
„Otkako je uveden euro, Belgija i ostale evropske države su u stalnom deficitu, i mislim da nije pravo da ljudi sa niskim primanjima plaćaju dug države. To bi trebale raditi banke.“
„Ne potežite za stezanjem kaiša. Ne činite ono šta su činili vaši prethodnici tridesetih godina, ne režite sve fondove i investicije u isto vrijeme. Time ćete dobiti isto što su i oni dobili tridesetih.“
Sindikati ostali jaki
Ako u krizi i nakon nje postoji dobra vijest za radnike, onda je to činjenica da su radnički sindikati u ovom dijelu svijeta uspjeli preživjeti teško vrijeme i ostati neizbježan partner poslodavcima, a veoma važna podrška samim radnicima.
Otuda i respekt prema nebrojenim štrajkovima i demonstracijama pred evropskim institucijama jer su svi odreda imali jasne zahtjeve. Da li i ostvarive - drugo je pitanje.
Kada je je riječ o evropskom prostoru i radnicima, jasna su dva, gotovo suprotstavljena, fenomena. Sociolozi zvone na uzbunu govoreći kako evropske nacije rapidno stare, dok u isto vrijeme činjenice govore da je svaki peti mladi čovjek u Evopi, mlađi od 25 godina, nezaposlen i da se, kako danas stvari stoje, teško može nadati da će posao uskoro naći.
U isto vrijeme, iz Brisela se apeluje da prvi znaci oporavka evropskih ekonomija moraju imati uključenu i tu socijalnu crtu - brigu za one koji će naslijediti radna mjesta, svjesni činjenice da velike i važne riječi izgovorene po različitim forumima i institucijama, padaju pred socijalnim tenzijama koje, kada izbiju, poput onih u Grčkoj i Portugalu, mogu dovesti u pitanje cijeli sistem na kojem počiva evropski ekonomski džin - a takvo nešto nikome ne bi odgovaralo.
Na vratima Evrope
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)