U organizaciji Evropskog pokreta u Bihaću je obilježen Dan Evrope, 9. maj. Na svečanoj akademiji, prazniku u čast, uručena su priznanja. Inače, Dan Evrope" se obilježava u znak sjećanja na Šumanovu dekalarciju. 9 maja 1950. g Robert Šuman, tadašnji minister vanjskih poslova Francuske, je predstavio svoj prijedlog formiranja Evropske zajednice za ugalj i čelik.
U govoru u Parizu, samo pet godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, predložio je novi oblik političkog uređenja Evrope. Ono što je počelo kao klub sa šest članova sada je dom 27 zemalja i gotovo pola milijarde ljudi. Nakon Gračanice, Zenice i Banjaluke, ove godine evropskim gradom proglašen je Bihać, gdje je održana proslava evropskog dana.
Tom prilikom visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU u BiH Valentin Inzko je rekao:
„Želim da prezentiram prednosti Evropske zajednice, a to je sloboda kretanja. Sloboda kretanja - rada, kapitala, usluga i, naravno, ljudi - to svima u EU donosi samo prednosti. Inače, EU je najveći partner Bosne i Hercegovine – trgovački partner, najveći investitor. Imamo ovdje i malu armadu koja se zove EUFOR; tu je visoki predstavnik Evropske zajednice – Inzko; tu je delegacija EU, Evropska policija. Znači – mi smo tu prisutni, a želimo da i BiH uđe u taj klub. BiH je već evropska zemlja, to je sasvim jasno, ali još nije članica kluba koji se zove EU. Želim da već iduće godine podnesete zahtjev za kandidaturu.
Neke stvari su učinjene, neke nisu. Recimo, mene je jako razočaralo da se političari nisu mogli dogovoriti oko cenzusa oko prebrojavanja stanovništva. Neke opštine tvrde da imaju 50 hiljada stanovnika, a zna se da imaju upola manje, da ih polovina živi u inostranstvu. Taj cenzus bi omogućio transparentnost i bilo bi onda jasno koliko stanovnika zaista ima u nekoj opštini, a koliko ih je u inostranstvu, kao dijaspora. Na to bi bile vezane konkretne prednosti ekonomske podrške domaćih, ali i evropskih fondova, no taj uslov nije ispunjen i izgleda da će BiH biti iduće godine jedina zemlja u Evropi bez prebrojavanja stanovništva, bez cenzusa. Možda još i Bocvana. To je tužno, a to ima i ekonomske posljedice. Meni je jako žao zbog građana, oni su već davno zaslužili bezvizni režim. Vi znate kako Bišćani puno putuju, rade u inostranstvu, a zbog jedne vize moraju u Sarajevo, 600 kilometara tamo i ovamo, to je prava muka. Još ako se zaboravi neki dokument, mora se još jednom. Znači – 1.200 kilometara za jednu vizu. To je ljudima jako veliki teret. No, stvari su na dobrom putu: BiH je ispunila 174 uslova za viznu liberalizaciju, već je izdala 120-130 hiljada biometričkih pasoša. Ocjena će vjerojatno biti pozitivna, ali je još u toku. Nadam se da će biti najava oko vizne liberalizacije negdje u junu, julu, a da bi onda u jesen došlo do implementacije bezviznog režima. Građani to žele, građani to zaslužuju“.
Fajon: Jaka podrška ukidanju viza
Prisutnim na svečanoj akademiji u Bihaću obratila se Tanja Fajon poslanik u Evropskom parlamentu i iskreni prijatelj BiH:
“Prvi put sam u ovom gradu i uvjerena sam da ću se opet vratiti. Nekoliko prošlih mjeseci bila sam često u Bosni i Hercegovini, svaki put upoznala nove srdačne, ljubazne i otvorene ljude. Nije tako često da se u nekoj stranoj zemlji osjećaš kao kod kuće, a vjerujte mi, godinama već puno putujem. Zbog toga sam uvjerena da biste i vi trebali što brže dobiti mogućnost putovanja bez viza, da biste mogli slobodno posjećivati svoje obitelji ili prijatelje, ili otići na odmor bez čekanja i trošenja novaca na sve dokumente. Prvo se želim zahvaliti Evropskom pokretu u gradu Bihaću za ovo priznanje koje me je stvarno iznenadilo, jer mogu reći da samo radim svoj posao kojeg volim i radim ono u što vjerujem. Vjerujem u evropsku ideju, u integraciju različitih zemalja i naroda, u kojoj ima mjesta za sve, bez obzira na nacionalnost, jezik, religiju, boju, u kojoj poštujemo jedan drugog baš zbog toga kakvi smo kao ljudi." kazala je Fajon.
Iako, kako je rekla, nije dugo u politici, ali za nju politika i proces evropskih integracija i proširenja na zapadni Balkan nisu nove teme.
"Vjerujem da mlade generacije, osobito ovdje u regionu, trebaju nadu u bolju budućnost, a prvi korak je sloboda kretanja. Taj osjećaj je bitan – u glavama – osjećaj slobode, da nema više viznih granica na zemljovidu zapadnog Balkana. Teško je zamisliti da nedaleko od Slovenije, odakle sam ja, još uvijek postoje ljudi, mladi ljudi, koji nikada nisu putovali dalje od susjednog grada. To trebamo promijeniti. Slovenija je već puno uradila za ubrzanje procedure. Mi u Evropskom parlamentu, kao što znate i dalje dajemo jaku podršku ukidanju viza."
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Zajedništvo je ključ uspjeha evropskog projekta
U Sarajevu održana manifestacija "Trkom u Evropu"
Inzko: Želimo BiH u "evropskom klubu"
Čaušević: Mjere za Grčku samo će djelimično ublažiti krizu
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
U govoru u Parizu, samo pet godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, predložio je novi oblik političkog uređenja Evrope. Ono što je počelo kao klub sa šest članova sada je dom 27 zemalja i gotovo pola milijarde ljudi. Nakon Gračanice, Zenice i Banjaluke, ove godine evropskim gradom proglašen je Bihać, gdje je održana proslava evropskog dana.
Tom prilikom visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU u BiH Valentin Inzko je rekao:
„Želim da prezentiram prednosti Evropske zajednice, a to je sloboda kretanja. Sloboda kretanja - rada, kapitala, usluga i, naravno, ljudi - to svima u EU donosi samo prednosti. Inače, EU je najveći partner Bosne i Hercegovine – trgovački partner, najveći investitor. Imamo ovdje i malu armadu koja se zove EUFOR; tu je visoki predstavnik Evropske zajednice – Inzko; tu je delegacija EU, Evropska policija. Znači – mi smo tu prisutni, a želimo da i BiH uđe u taj klub. BiH je već evropska zemlja, to je sasvim jasno, ali još nije članica kluba koji se zove EU. Želim da već iduće godine podnesete zahtjev za kandidaturu.
Neke stvari su učinjene, neke nisu. Recimo, mene je jako razočaralo da se političari nisu mogli dogovoriti oko cenzusa oko prebrojavanja stanovništva. Neke opštine tvrde da imaju 50 hiljada stanovnika, a zna se da imaju upola manje, da ih polovina živi u inostranstvu. Taj cenzus bi omogućio transparentnost i bilo bi onda jasno koliko stanovnika zaista ima u nekoj opštini, a koliko ih je u inostranstvu, kao dijaspora. Na to bi bile vezane konkretne prednosti ekonomske podrške domaćih, ali i evropskih fondova, no taj uslov nije ispunjen i izgleda da će BiH biti iduće godine jedina zemlja u Evropi bez prebrojavanja stanovništva, bez cenzusa. Možda još i Bocvana. To je tužno, a to ima i ekonomske posljedice. Meni je jako žao zbog građana, oni su već davno zaslužili bezvizni režim. Vi znate kako Bišćani puno putuju, rade u inostranstvu, a zbog jedne vize moraju u Sarajevo, 600 kilometara tamo i ovamo, to je prava muka. Još ako se zaboravi neki dokument, mora se još jednom. Znači – 1.200 kilometara za jednu vizu. To je ljudima jako veliki teret. No, stvari su na dobrom putu: BiH je ispunila 174 uslova za viznu liberalizaciju, već je izdala 120-130 hiljada biometričkih pasoša. Ocjena će vjerojatno biti pozitivna, ali je još u toku. Nadam se da će biti najava oko vizne liberalizacije negdje u junu, julu, a da bi onda u jesen došlo do implementacije bezviznog režima. Građani to žele, građani to zaslužuju“.
Fajon: Jaka podrška ukidanju viza
Prisutnim na svečanoj akademiji u Bihaću obratila se Tanja Fajon poslanik u Evropskom parlamentu i iskreni prijatelj BiH:
“Prvi put sam u ovom gradu i uvjerena sam da ću se opet vratiti. Nekoliko prošlih mjeseci bila sam često u Bosni i Hercegovini, svaki put upoznala nove srdačne, ljubazne i otvorene ljude. Nije tako često da se u nekoj stranoj zemlji osjećaš kao kod kuće, a vjerujte mi, godinama već puno putujem. Zbog toga sam uvjerena da biste i vi trebali što brže dobiti mogućnost putovanja bez viza, da biste mogli slobodno posjećivati svoje obitelji ili prijatelje, ili otići na odmor bez čekanja i trošenja novaca na sve dokumente. Prvo se želim zahvaliti Evropskom pokretu u gradu Bihaću za ovo priznanje koje me je stvarno iznenadilo, jer mogu reći da samo radim svoj posao kojeg volim i radim ono u što vjerujem. Vjerujem u evropsku ideju, u integraciju različitih zemalja i naroda, u kojoj ima mjesta za sve, bez obzira na nacionalnost, jezik, religiju, boju, u kojoj poštujemo jedan drugog baš zbog toga kakvi smo kao ljudi." kazala je Fajon.
Vjerujem da mlade generacije, osobito ovdje u regionu, trebaju nadu u bolju budućnost, a prvi korak je sloboda kretanja.
"Vjerujem da mlade generacije, osobito ovdje u regionu, trebaju nadu u bolju budućnost, a prvi korak je sloboda kretanja. Taj osjećaj je bitan – u glavama – osjećaj slobode, da nema više viznih granica na zemljovidu zapadnog Balkana. Teško je zamisliti da nedaleko od Slovenije, odakle sam ja, još uvijek postoje ljudi, mladi ljudi, koji nikada nisu putovali dalje od susjednog grada. To trebamo promijeniti. Slovenija je već puno uradila za ubrzanje procedure. Mi u Evropskom parlamentu, kao što znate i dalje dajemo jaku podršku ukidanju viza."
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Zajedništvo je ključ uspjeha evropskog projekta
U Sarajevu održana manifestacija "Trkom u Evropu"
Inzko: Želimo BiH u "evropskom klubu"
Čaušević: Mjere za Grčku samo će djelimično ublažiti krizu
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)