Zvanično je počela realizacija projekta Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja kojeg s tri milijuna eura financira Europska komisija. U Albaniji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu, u Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji zajednički će ga realizirati Vijeće za regionalnu suradnju i Međunarodna organizacija rada. Cilj je projekta smanjiti ogromnu nezaposlenost u ovim zemljama, ujediniti politike zapošljavanja, te ih prilagoditi standardima EU.
Građane zemalja Jugoistočne Europe, prema istraživanju Vijeća za regionalnu suradnju, najviše muči nezaposlenost. Stoga, u naredne tri godine Vijeće za regionalnu suradnju i Međunarodna organizacija rada trebali bi stvoriti zajedničku platformu zapošljavanja. Goran Svilanović, generalni tajnik Vijeća, kaže da je problem nezaposlenosti u zemljama regije ogroman, posebice kada su mladi u pitanju.
Goran Svilanović
„Prosečna stopa nezaposlenosti u regionu je 21 posto. Ako ste mladi, i pri tom imate posao u regionu, vi pripadate jednoj manjini u društvu. Četvoro od pet nezaposlenih već su nezaposleni duže od godinu dana i njihov povratak na tržište rada postaje sve teži. Oni koji rade brinu da neće raditi za godinu dana. Oni koji ne rade, takođe, brinu da ni za godinu dana neće naći posao“, kaže Svilanović.
Europska komisija kroz projekt će svoju snagu usmjeriti na pomaganje ministarstvima za rad i zapošljavanje. Međutim, brzina kojom se formiraju radna mjesta kao i poslovni pothvati u zemljama regije je porazna. Na tisuće radnosposobnih ljudi je bez posla.
Thomas Bender, šef za socijalna pitanja u Generalnoj direkciji Europske komisije, kaže da će vlade morati mijenjati politike zapošljavanja.
„Kad govorimo o poslovnom dijalogu, mislim da ne možemo govoriti o prisili jedne ili druge strane. Cilj je, zapravo, potaći sve strane na dijalog, da se kompromisi postižu nakon konsultacija. Zaista mora postojati dvostran socijalni dijalog, nezavisan socijalni dijalog koji će onda dovesti do odgovarajućih rješenja“, objašnjava Bender.
Upravo je Bosna i Hercegovina specifična po nemogućnosti uspostave socijalnog dijaloga. Nameću se jednostrani kolektivni ugovori bez konzultacija sa socijalnim partnerima, poslodavcima i sindikatima. Stoga projekt uspostave platforme zapošljavanja sindikati pozdravljaju, ali se i pribojavaju da projekt u BiH neće postići željeni efekt.
Ismet Bajramović
Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH kaže: „Na ovu priču oko projekta Evropske komisije i Evropske unije oko zapošljavanja uključuje se konačno i Međunarodna organizacija rada koja tretira ravnopravno problematiku radnih prava i jedino je mjesto gdje treba da smo ravnopravni sa poslodavcima i vladama. Sve u svemu, u trenutku kada se ne poštuju prava, ne može se ovo raditi.“
Antonio Graziosi, šef tima Međunarodne organizacije rada za Srednju i Istočnu Europu, ističe da je prerano govoriti o rezultatima projekta, ali da će svakako doprinijeti većoj zaposlenosti.
„Rezultati će stizati onim tempom kako institucije koje se bave tržištem rada budu usvajale politike, programe i pristupe. Kada govorimo o ovom programu, on je dio šireg projekta Međunarodne organizacije rada i njenih aktivnosti u različitim zemljama svijeta. U slučaju ovog projekta, Platforme za zapošljavanje i poslovna pitanja, imamo dugoročnu perspektivu ovisnu o donošenju odgovarajućih politika“, kaže Graziosi.
Za zemlje regije je specifično i to da građani službe za zapošljavanje uopće ne doživljavaju kao ozbiljan put koji će ih dovesti do posla, što u zemljama EU nije slučaj. Tamo su upravo te službe zadužene voditi brigu o nezaposlenima, odnosno pronalaziti im posao.
Goran Svilanović ističe: „Ovde gledaju na sve druge strane - rođake, roditelje, veze, prijatelje, koje bi trebali da pomognu. Mi ustvari, za ovo što ćemo raditi, hoćemo ovde da podržimo nacionalne službe za zapošljavanje, da one imaju razrađene mehanizme i da povrate raspoloženje ljudi da to jeste ozbiljan način da se dođe do posla.“
Ilustrativna fotografija
Ključno je naglasiti, dodaje Svilanović, da iako Brexit već utječe na politiku pojedinih zemalja, ovaj projekt neće poremetiti.
„Jedna od stvari koju moram da kažem prvi put u nekoliko dana, da mislim da Brexit nema veze. Inače mislim da ima jako mnogo veze sa našim životima, ima veze sa procesom pridruživanja, ima veze sa našim prostorom na svaki način, ali kada je u pitanju ova aktivnost, mi ćemo moći da radimo naredne tri godine sve ono što smo planirali, sredstva su obezbeđena. Druga je tema na koji način Brexit utiče na sve naše živote, na ekonomiju na ovom prostoru“, kaže Svilanović.
Najveće napore na rješavanju problema nezaposlenosti za sada čine vlade Srbije, Crne Gore i Makedonije. Mnogi su skeptični kada je Bosna i Hercegovina u pitanju zbog razjedinjenosti, kako institucija, politike i onih koji bi trebali voditi računa o pravima radnika, tako i tržišta rada.