U Kapetanovoj kuli na tešanjskoj tvrđavi izložene su replike najznačajnijih i najpouzdanijih dokumenata za proučavanje kompleksne bosanske srednjovjekovne historije.
Među njima je i povelja bana Kulina iz 1189. godine, najstariji pronađeni državni dokument srednjovjekovne Bosne i svih južnoslavenskih naroda. Pisana je na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančica i takođe predstavlja prvi pisani trag o vezama između Bosne i Dubrovnika. U Stonskoj povelji bana Stjepana drugog Kotromanića iz 1333. godine koja je izdata „pod Srebrenikom“ navedeni su detalji o prodaji Pelješca sa Stonom Dubrovačkoj republici. Izložba srednjovjekovnih povelja i pečata, koju je priredio viši kustos Muzeja Tešanj, profesor historije Jasmin Mandžukić, sadrži replike originala koji se najvećim dijelom nalaze u Državnom arhivu u Dubrovniku.
„U tom ugovoru koji je potpisao ban Stjepan II Kotromanić sa Dubrovačkom republikom da se Pelješac sa Stonom prodaje Dubrovniku, a Dubrovačka republika je zauzvrat dužna plaćati godišnje 2500 perpera na Dmitrovdan i dan Svetog Vlaha bosanskim vladarima...do zgorenja svijeta“, pojašnjava Mandžukić.
Pročitajte i ovo: Od Povelje Kulina bana 830 godinaBosansko srednjovjekovlje, odnosno bosansku prošlost neophodno je sagledati u njenoj ukupnosti kako bi se istinski razumjelo da je Bosna složena historijska pojava.
„Postoji potreba da se stalno ukazuje na činjenicu da je razdoblje srednjeg vijeka za Bosnu bilo period političkog i ekonomskog napretka, društvenog procvata i kulturnog poleta. Bosna je tada bila uređena feudalna država sa bosanskim Saborom, dvorskom kancelarijom, diplomatijom, posebnom crkvom, svojim jezikom i pismom. Sve to nas je motiviralo da ovom izložbom pokušamo otrgnuti od zaborava barem jedan segment iz bosanske srednjovjekovne kulture. Povod za priređivanje izložbe je zapravo 830 obljetnica od izdavanja povelje bana Kulina“, navodi Mandžukić.
Srednjovjekovna bosanska država postojala je do 1463. godine kada je osvojena i pripojena Osmanskom carstvu.U Bosni i Hercegovini danas postoji otklon od svega onoga što pripada srednjovjekovnoj Bosni prije dolaska Otomanske imperije na ove prostore i klasične okupacije Bosne. U Kraljevoj Sutjesci, dakle u srcu srednjovjekovne Bosne, danas se priređuju vjerske manifestacije u čast turskog osvajača.
Izložba u Tešnju
„Mislim da bi bilo krajnje pogubno da bosanski političari i uopšte građani potenciraju taj osmanski period, a zanemaruju naše srednjovjekovlje. Bosna je bila jedna slavna banovina, potom kraljevina, u rangu svih zapadnoevropskih srednjovjekovnih država. Bosanska dinastija Kotromanića bila je orođena sa svim značajnijim dinastijama srednje Evrope – počev od Anžuvinaca u Ugarskoj, preko Jagelovića u Poljskoj, pa do nekih vladarskih dinastija, a zapravo plemićkih u današnjoj Bavarskoj. Smatramo da bi bilo pogubno odricati se vlastitih korijena. Bosna je i onda bila zemlja sa tri religije isto kao što je i danas – Crkva bosanska, pravoslavna i katolička da dolaskom franjevaca“, ističe Mandžukić.
Izložba srednjovjekovnih povelja i pečata postavljena je na tešanjskoj tvrdjavi, jednoj od najvećih u Bosni i Hercegovini, gdje se sudaraju navedeni historijski periodi. Prva cjelina utvrde je gornji dio iz srednjeg vijeka, a druga Donji grad je iz osmanskog doba. U proteklom periodu ove godine tesanjsku tvrdjavu obišlo je oko 13.000 posjetilaca, a stalna postavka u Kapetanovoj kuli privlači pažnju domaćih i stranih gostiju. Pitali smo neke od njih o utiscima.
- Inicijativa za vraćanje Povelje Kulina bana: Kako se pljačkalo nacionalno blago BiH
- Povelja Kulin bana temeljni dokaz postojanja Bosne
„Lijepo je vidjeti da je to neko uspio da sastavi i izloži na jednom mjestu. Što se tiče srednjovjekovnog doba možda bi trebalo da to bude i više zastupljeno u školama. Potrebno je malo više edukovati mlađe naraštaje. Ja nisam znao za dosta bosanskih vladara. Poznat mi je Tvrtko, za druge nisam znao. Tešanjaska tvrđava“, kaže Emir Suljetović iz Tuzle.
Za njegovu sugrađanku Admiru Salčinović ovo je do sada najljepša izložba u BiH. „Na ovom zidu se nalazi povelja Kulina bana. Jako lijepo je vidjeti. Pokušala sam da je pročitam, ali rukopis mi je nepoznat i nisam uspjela. Ja sam dosad posjetila kulu Srebrenik, kulu u Gradačcu, tvrđavu u Doboju. Bila sam na Kalemegdanu u Beogradu, u Novom Sadu. Svaka je lijepa na svoj način, ali je ova najljepša koju sam dosad vidjela u Bosni.“
Pored izloženih povelja i pečata iz srednjeg vijeka zatekli smo i mladi bračni iz Irske – Suzanu i Davida Lihija. Suzana je porijeklom iz okoline Doboja i sa suprugom je poslije dvije godine ponovo posjetila Stari grad u Tešnju.
Izložba u Starom gradu u Tešnju
„Vrlo je lijepo. Ovdje smo bili prije dvije godine. Sada smo ponovo dosli na odmor i posjetili smo ovu historijsku građevinu. Ovdje se može pročitati puno informacija kao i na zidovima tvrđave da bi ljudi mogli da bolje razumiju ovu dosta komplikovanu historiju“, kaže Danijel, a Suzana se nadovezuje: „Inače ne idem nikad u muzeje kad se vratim ovdje u Bosnu, a ovo ovdje je prelijepo. Velika je Gradina. U Doboju je manja. Nisam znala da nešto postoji ovako. Prvi put smo je otkrili prije dvije godine i sad smo opet došli.“
Današnja Bosna i Hercegovina u svom posjedu nema većinu dokumenata iz srednjovjekovnog perioda, pa je i zbog toga značajna postavka tešanjskog muzeja koja je bila izložena i u drugim bosanskohercegovačkim gradovima.
„Bosna i Hercegovina je u više navrata pokušavala doći do povelje bana Kulina, međutim, smatram da je to čista iluzija. To je više ušlo u sferu politike. Jednostavno da se Bosni na taj način ne da jedan ključni dokument koji je zapravo rodni list naše Bosne i Hercegovine“, navodi historičar Jasmin Mandžukić.