Univerzitetski profesor iz Sarajeva, dr Zlatko Hadžidedić, za razliku od preovlađujućeg mišljenja, smatra da BiH ne prijeti blokada u formiranju organa vlasti, ukoliko se izbori raspisani za 7. oktobar 2018. provedu bez izmjena Izbornog zakona. Radi se o pokušaju vaninstitucionalnog mijenjanja ustavne strukture zemlje, uz sijanje straha, što je poznati scenarij u BiH. Ali, rata neće biti, kaže Hadžidedić.
RSE: U BiH su boravili članovi Venecijanske komisije u pokušaju da pomognu bh. liderima kako bi se konačno došlo do izmjena Izbornog zakona. Nakon više susreta dogovoreno je da se novi sastanak održi početkom juna. Da li ste vi očekivali neki konkretniji rezultat?
Hadžidedić: Mislim da je u pitanju zamjena teza od samog početka. To sa Venecijanskom komisijom – to je dio tog procesa zamjene teza. Mi od početka imamo jednu nenormalnu i nelegalnu situaciju, imamo Ustavni sud i njegovu odluku, koji nema kapacitet da donosi takve odluke, jer vrhovni tumač Ustava BiH je visoki predstavnik međunarodne zajednice (OHR). Budući da Ustav nikada nije službeno verificiran od strane Parlamenta, već se tu nalazimo na veoma klizavom pravnom terenu. OHR je davao svoja tumačenja koja su sasvim drugačija, međutim, Ustavni sud je sve to ignorirao i imamo situaciju u kojoj je faktički Ustavni sud udovoljio političkim pritiscima HDZ-a, koji nikakvu ustavnu niti pravnu osnovu nemaju. Ono što je HDZ tražio i oko čega bi sad trebalo sklapati kompromis jeste nešto što se potpuno protivi svim evropskim i svjetskim pravnim tradicijama. Naprosto je nezamislivo da se uspostavlja sistemska diskriminacija, da određeni građani nemaju pravo glasa, a drugi dobijaju višestruko pravo glasa, kako je to zamišljeno da se samo iz određenih kantona, gdje HDZ upravlja, biraju članovi za Dom naroda. Prema tome, stvorena je jedna potpuno nelegalna situacija koja se protivi svakoj pravnoj logici.
RSE: Ipak, izgleda kao da je više važno ljudima sa strane nego domaćim političarima da BiH ostvari izbornu reformu?
Hadžidedić: Nalazimo se u situaciji gdje se pojavljuju raznorazni emisari, sa vrlo površnim pristupom, razni diplomati, neću uopšte ni da ih spominjem, pa sve do samo Venecijanske komisije. I oni su prihvatili politikantski diskurs, pa traže kompromis. Ne može se kompromis sklapati između nečeg što je bespravno i nečeg što je pravno. Tu ne postoji kompromis. Ili poštujete pravo ili ne poštujete. Imamo također situaciju u kojoj se već godinama pojavljuju inicijative da se Visoki predstavnik ukine, da se OHR zatvori itd, što je apsolutno pravno besmisleno zato što OHR i Visoki predstavnik jesu dio Dejtonskog sporazuma. Sve dok je Dejtonski sporazum na snazi, Ustav važi kao dio Dejtonskog sporazuma. I Visoki predstavnik je njegov dio.
Ne može se kompromis sklapati između nečeg što je bespravno i nečeg što je pravno.
RSE: Kako vidite razvoj situacije oko Izbornog zakona? Može li on biti uskoro usvojen i da li je uopšte uputno provoditi izbornu reformu nekoliko mjeseci prije izbora?
Hadžidedić: Nema nikakvog razloga da se usvaja novi Izborni zakon. BiH ima Izborni zakon koji godinama funkcionira i niko nije primijetio da u njemu ima nešto protivustavno. Onda se HDZ BiH sjetio kako bi želio biti još bolje zastupljen nego što je do sad, žele da se još dodatno osiguraju, a pri tome, ono što HDZ zapravo traži jeste kršenje samog principa pariteta. Ili ćemo poštovati paritet, pa ćemo onda svi biti zastupljeni podjednako u Gornjem domu. U BiH postoji dvodomni skupštinski sistem – Donji dom je sklopljen prema principu proporcionalnosti da su stranke zastupljene prema broju glasova. U Gornjem domu, u oba entiteta i na državnom nivou, zastupljene su etničke zajednice pod nazivom konstituentnih naroda, kako to piše u Dejtonskom ustavu. Međutim, ono što piše u Dejtonskom ustavu i Ustavu Federacije, također, jeste da tu postoji i četvrta kategorija – ostali, oni koji se nacionalno ne izjašnjavaju. Ukoliko poštujete princip pariteta, onda bi i ostali morali biti zastupljeni paritetno. Dakle, ako imate 17 Bošnjaka, 17 Srba, 17 Hrvata u Federaciji, u Gornjem domu, onda treba biti i 17 ostalih. U državnom Parlamentu je po pet predstavnika koji zastupaju ove tri etničke zajednice. Ostali nisu ni na koji način zastupljeni. I sada se Ustavni sud pojavljuje da kaže kako nešto u Izbornom zakonu nije ustavno. Pri tome ne daje nikakvo mišljenje o tome šta je bilo sa ostalima, gdje su se oni izgubili. U preambuli stoji: 'Bošnjaci, Srbi, Hrvati zajedno sa ostalima, kao građani Bosne i Hercegovine donose ovaj Ustav'. I to je jedino što je relevantno.
Vaš browser nepodržava HTML5
Crnadak u Briselu: BiH silno želi u EU
RSE: Međutim, ne možete zanemariti odluku Ustavnog suda BiH koji je proglasio neustavnim dio Izbornog zakona koji se odnosni na način konstituisanja Doma naroda Parlamenta Federacije (da iz svakog kantona mora biti po jedan predstavnik konstitutivnog naroda).
Hadžidedić: Ustavni sud nije tumač Ustava. Ako Ustav nije ozvaničen od strane Parlamenta – onda mu je tumač samo OHR a ne Ustavni sud. Međutim, ono što je problem u svemu tome jeste da se da se pomoću Izbornog zakona zapravo pokušava promijeniti ustavna struktura zemlje.
RSE: Na koji način bi se to moglo ostvariti?
Hadžidedić: Tako, da se Dom naroda drugačije skroji, onako kako će to biti u skladu sa željama HDZ-a. Ako se zalazi u tu sferu da se određuje, dirigovano, kako treba da bude sastavljen Dom naroda, zalazimo već u ustavnu sferu, zalazimo u ustavnu strukturu zemlje. Dakle, jednim običnim izbornim zakonom bi se promijenila ustavna struktura zemlje. To je najopasnija zamka. Ako se uspostavi takav presedan da se Ustav može mijenjati tako proizvoljno, onda se nalazimo u još težoj situaciji. Ono što je još opasnije, ja se toga zaista bojim, to je da se može pojaviti, Centralna izborna komisija (CIK BiH), koja će donijeti samo podzakonski akt koji će važiti samo za ove izbore, gdje će faktički udovoljiti željama HDZ-a i time će se, de fakto, podzakonskim aktom izmijeniti ustavna struktura zemlje.
- Dug spisak neispunjenog na evropskom putu BiH
- Rašidagić: Građani BiH se već integrišu u EU, država stagnira
Sada postoji žestoko verbalno protivljenje i SDA i mnogih drugih donošenju novog Izbornog zakona, ali mene zaista plaši da se u zadnjem minutu ne pojavi pristanak SDA i predsjednika stranke, Bakira Izetbegovića. Mi se nalazimo u situaciji da se taj scenarij može ponovo odvijati, a da nemamo nikakvu mogućnost da to spriječimo, jer ćemo u zadnji čas biti obaviješteni da se, eto, mora udovoljiti vanjskom pritisku. E, sad, da li su ti pritisci bili zaista sto posto vanjski ili je postojala unutrašnja želja da se zemlja razgradi, to ostavljam ljudima neka sami zaključe.
RSE: Sve češće se upozorava, čak se i ultimativno, prije svega iz HDZ-a BiH, da će nastati blokada u formiranju vlasti ako se izbori održe bez novog zakona. Vjerujete li Vi u taj scenarij?
Hadžidedić: To je smiješno, najblaže rečeno. Koje to poluge HDZ ima? HDZ može samo sebe istjerati iz vlade, i ništa drugo. To je sve što može.
RSE: Ako se ne formira Dom naroda?
Hadžidedić: Što se ne bi formirao? Ako se izbori budu odvijali i ako ljudi budu izabrani, HDZ ima pravo da svoje predstavnike povuče, i to je sve što ima. Drugi Hrvati iz drugih stranaka ne moraju slijediti HDZ, mogu se formirati oba doma Parlamenta, može se formirati i Vlada. Sve se može formirati bez HDZ-a i Dragan Čović nikakvog pravnog niti političkog uporišta nema da vrši tu vrstu ucjene. On se uzda jedino u to da smo mi svi ovdje dovoljno neuki i plašljivi i da ćemo prihvatiti njegove ucjene kao neki relevantan politički pritisak. On nema nikakve poluge moći kojima bi bilo šta proizveo, bilo kakvu krizu. Nema nikakvog razloga da se vlada ne sastavi bez HDZ-a. I druge stranke imaju Hrvate. Nije HDZ monopolizirao Hrvate i sada jedini on može govoriti ko je Hrvat, ko nije Hrvat, ko može predstavljati Hrvate.
Dragan Čović (na fotografiji) Dragan Čović nikakvog pravnog niti političkog uporišta nema za ucjene
RSE: Vaše mišljenje se razlikuje od većine, na problem blokade je ukazala i predsjednica Centralne izborne komisije, zatim predstavnici međunarodne zajednice... Svi imaju stav da će nastati velika politička kriza.
Hadžidedić: Vidite da nas prepadaju. Vidite da je sve to jedna igra, da je to scenarij u koji nas pokušavaju uvući, scenarij bezbroj puta ovdje viđen. Tako je bilo prije rata, tako je bilo u toku rata i nakon rata, uvijek se ista priča ponavlja. Pa dokle ćemo nasjedati na isti scenarij i na istu igru? Jedino na što računaju kreatori takve situacije jeste strah, da će se ljudi bojati goreg, da će se bojati rata.... da će se bojati krize i da će uvijek na sve pristajati.
I druge stranke imaju Hrvate. Nije HDZ monopolizirao Hrvate i sada jedini on može govoriti ko je Hrvat, ko nije Hrvat, ko može predstavljati Hrvate.
To je poznati scenarij, to je uvijek bio izgovor Aliji Izetbegoviću da pristane na sve, samo da rata ne bude, ili da ne bude gore, uvijek se pristajalo na sve na što se nikako nije moglo pristati po osnovnim pravnim principima. Sada više nije u pitanju politika, nego su u pitanju osnovni pravni principi koji su prekršeni. Prekršen je Ustav, suverenitet države je predat u ruke stranaca, pa je predat u ruke etničkih zajednica, odnosno etničkih oligarhija. Sve skupa je urađeno po potpuno bespravnim principima i mi smo na sve to pristajali samo, eto, da se sačuvamo od nekakvog 'još goreg' scenarija. Možda su ljudi i dalje spremni da se u ime straha odreknu mnogo čega. Ali, postoji jedna sfera prava kojeg se nije nimalo uputno odricati. Čak i ako je riječ o najuskogrudnijem interesu, treba voditi računa o onome što pravo osigurava. A ljudi u Bosni i Hercegovini su se odrekli svih svojih prava i svega što im pravo pruža kao zaštitu, i međunarodno i ustavno, sve u ime toga što se bojimo nečega neizvjesnog. Uostalom, šta bi još trebalo da se desi što nismo prošli?
RSE: Ne bih rekla da se građani plaše bez osnova. Mnogo je razloga, zvecka se oružjem, prijeti ratom ...
Hadžidedić: Rata ovdje ne može biti. Prije svega, postoji Mirovni sporazum koji garantiraju Sjedinjene Države, kojima ne ide nikako u prilog da bude rata jer su oni jedini garant sporazuma, a druga stvar, možda i važnija od te, jeste da ni jedna država više nema snagu da vodi rat. Nema resurse, ni finansijske, niti materijalne, ni vojne da vodi rat. Ovdje može biti nekakvih čarki, nekakvih tenzija i sličnih stvari, ali stvarnog rata više ne može biti. Nas prepadaju potpuno apstraktnim prijetnjama koje ništa ne znače i koje nemaju nikakvo uporište u realnosti.
RSE: Pitala bih Vas još za Plan B Dragana Čovića. Predsjednik HDZ-a BiH je rekao da će se ova partija povući iz rasprave o izmjenama Izbornog zakona i da oni imaju drugi plan.
Hadžidedić: Plan B je da će neko prihvatiti sve što traži Čović, bilo da to bude CIK, bilo da to bude SDA. To je plan B. Ne vidim šta bi drugo bio plan B. On može mahati planom B a da ga uopšte ni nema, a da se mi svi bojimo njegovog 'plana B'. Kao što rekoh, on nema nikakvih argumenata, ni pravnih, ni političkih, niti ima moć koju sebi pripisuje. Jedino što ima kao svoj adut jeste naše neznanje i naš strah.