Izvještaj o napretku BiH za 2016. godinu, koji je objavila Evropska komisija,direktor Direkcije za evropske integracije, Edin Dilberović ocjenjuje kao najuspješniji do sada. Navodi da ovaj dokument upoređuje ostvareno i neostvareno od prošle do ove godine i ne treba da posluži za izvlačenje zaključaka o tome gdje se BiH, u procesu integrisanja, nalazi u odnosu na zemlje regiona.
RSE: Godišnji izvještaj o napretku u procesu integrisanja u 2016. godini, u cjelosti je za BiH pozitivan. Šta možete izdvojiti kao najznačajnije?
Dilberović: Izvještaj navodi da je Bosna i Hercegovina napredovala u najvećem dijelu političkih kriterija i evropskih standarda. Napredak je zabilježen u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije, organizovanog kriminala, u oblasti transporta, energije, socijalne politike, javnih nabavki i slično. Znači, efikasnost i transparentnost pravosuđa, po Izvještaju, je povećana. Primjera radi, vrijeme odlučivanja u prvostepenom postupku, kako i sam Izvještaj kaže, sada je za pedeset dana kraće nego u prošlogodišnjem izvještaju. Zatim ono što je jako bitno za naše građane i za nas sve skupa jeste što je većina makroekonomskih pokazatelja u ovogodišnjem izvještaju bila bolja nego prošle godine.
RSE: Da, ali se istovremeno ukazuje da kasni reforma javne uprave, negativno se potcrtavaju izmjene u državnoj službi Federacije BiH, a kako je specijalni predstavnik EU Vigemark posebno istakao, nema napretka u slobodi medija.
Dilberović: Ta priča oko slobode medija je vezana za misiju koju je Evropska unija imala i koje će biti sve više i više u Bosni i Hercegovini po različitim temama. Znači, jedna ad hoc misija Evropske komisije bila je u Bosni i Hercegovini i imala je samo jedan zadatak – posmatranje slobode medija. I to je njihov zaključak. Naravno da Bosna i Hercegovina ne može biti zadovoljna tim izvještajem i da se priči koja je vezana za slobodu medija mora posvetiti posebna pažnja.U tom slučaju institucije Bosne i Hercegovinenisu jedine koje moraju sudjelovati u ovom procesu, već upravo i mediji, jer teško je dobiti prava za koja se i sami unaprijed ne izborimo. Ključna uloga medija je upravo i u ovoj priči – ne samo o slobodi medija, nego u kompletnom procesu evropskih integracija. U pravu ste što se tiče javne uprave. Posebno je apostrofirano da je zakon o državnim službenicima koji je donešen u Federaciji pridonio da taj dio Izvještaja bude negativno intoniran.
RSE: Kako ste zadovoljni preporukama koje donosi Izvještaj? Očito da se najveći dio ponavlja od prošle godine.
Dilberović: Slobodi medija se mora posvetiti posebna pažnja
Dilberović: Kompletan proces, bez obzira na tu priču ponavljanja onoga što je bilo prošle godine, ovdje govorimo o procesu i proces podrazumijeva da određene stvari neće moći biti riješene od izvještaja do izvještaja. Sam proces podrazumijeva da će određene stvari iz prethodne godine biti i u izvještaju od ove godine. Druga stvar je što je izvještaj za 2016. godinu koncipiran na jedan drugačiji način od prethodnih. Sljedeće godine će biti drugačija vrsta izvještavanja jer ćemo se uspoređivati sa zemljama koje imaju aspiraciju da budu članice Evropske unije. Pa ćemo i tu vidjeti gdje smo negdje napredovali, gdje nismo, u odnosu na ostale zemlje. S druge strane, negativne ocjene ne mogu biti posmatrane samo u kontekstu negativnosti, nego u kontekstu da su određene zemlje u regionu puno više napredovale od Bosne i Hercegovine i da neke već pregovaraju i većina njih ima kandidatski status, što Bosna i Hercegovina nema.
Uobičajene su preporuke koje je Evropska komisija dala. One se uglavnom odnose na poboljšanje saradnje svih nivoa vlasti, poboljšanju zakonskog okvira, pogotovo u domenu bankarstva, javnih nabavki i dijelom carinske politike. Komisija također ukazuje na obaveze Bosne i Hercegovine usklađivanja propisa u oblasti električne energije i plina sa direktivama tzv. Trećeg energetskog paketa.
RSE: Kad gledamo ukupan progres u procesu pristupanja, ipak moramo reći da je Bosna i Hercegovina – u odnosu na regiju, i dalje na začelju.
Dilberović: Pazite, opet se vraćamo na isto. Ne možemo gledati tako. To je isto kao da uspoređujete Bosnu i Hercegovinu u ovom trenutku sa Njemačkom. Mi govorimo o stadiju pregovaranja. Bosna i Hercegovina tek treba dobiti Upitnik. Srbija i Crna Gora su završile taj proces prije četiri godine. One su ušle u potpuno novu fazu odnosa s Evropskom unijom - pregovaranje, otvaranje i zatvaranje poglavlja za punopravno članstvo, što Bosnu i Hercegovinu tek možda čeka u nekom sljedećem periodu. Tako da su te vrste usporedbi sa regionom u ovom slučaju jednostavno neizvodive s obzirom na posmatranjeod strane Evropske komisije Bosne i Hercegovine u ovome trenutku. Nisu isti aršini, isti stadiji odnosa sa Evropskom unijom zemalja u regionu.
RSE: Ali, krivci za to nisu drugi, Bosna i Hercegovina je izgubila dragocjeno vrijeme ne provodeći reforme, iako je imala bolju startnu poziciju u odnosu na neke države regije, kada je započeo proces integrisanja...
Dilberović: Vi ste apsolutno u pravu. Ja sad govorim o izvještaju koji je trenutno poslala Evropska unija i koji se mora ocijeniti kao pozitivan, svidjelo se to nekom ili ne. Naravno da je taj stadij produkt sporosti, ali isto tako, u zadnje dvije-tri godine se puno učinilo na ovome putu, što je neusporedivo sa periodom koji je bio prije toga, što se konstatovalo u apsolutno svim izvještajima, posebno u dva posljednja.Već dugi niz godina u BiH se harmonizira zakonodavstvo, već dugi niz godina vodimo računa o tome koje su evropske direktive i pokušavamo ih u najvećoj mjeri - potpuno ili djelomično implementirati. Tako da ćemo vidjeti kako će naredni izvještaj izgledati u kontekstu uporedbe sa drugim zemljama. Izvještaj za 2016. godinu ne predstavlja usporedbu sa zemljama regiona, nego je usporedba napretka Bosne i Hercegovine u odnosu na Bosnu i Hercegovinu prije godinu dana. A sljedeći izvještaj će biti usporedba Bosne i Hercegovine i ostalih zemalja u regionu.