Interresorna radna grupa za izmjenu Izbornog zakonodavstva u BiH, na dvodnevnom sastanku u Konjicu nije donijela odluku o odgađanju lokalnih izbora za narednu godinu, odnosno njihovom spajanju sa općim izborima 2018. godine. U obraćanju novinarima, Halid Genjac, član Interresorne grupe i delegat SDA u Domu naroda Parlamenta BiH, naglasio je da su neophodne izmjene Ustava FBiH, te dva zakona u Republici Srpskoj, da bi izbori mogli biti odgođeni, a u ovom trenutku teško je reći da li bi se ovi preduslovi mogli ispuniti.
Halid Genjac
„To pitanje odgođeno je negdje za iza Nove godine, da se konačno odluči. Zatim, razgovarali smo o pitanju pripadnosti mandata. Bilo je prilično velike podrške da se mandat definiše na način da pripada političkoj stranci, ali zbog upozorenja i procjena da bi to bilo korak unazad u nekim demokratskim principima i da je to suprotno sa evropskom tendencijom Bosne i Hercegovine, dogovorili smo se da to pitanje ostane za još razmatranja“, rekao je Genjac.
Borjana Krišto, članica Interresorne grupe i predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta BiH, naglasila je da bi trebalo napraviti politički konsenzus oko nekih stvari i onda kazati da je to razlog za spajanje, odnosno odgodu lokalnih izbora. Istakla je da se lokalni izbori tiču promjena Ustava i za Grad Mostar, pa i za neka druga rješenja, a navela je i implementaciju presude Suda u Strazburu na predmetu Sejdić-Finci.
„Nikad HDZ nije niti zagovarao, niti bio protiv odgode. Mi smo rekli da, kao odgovorna stranka koja ima odgovornost ispred hrvatskog naroda, želimo biti konstruktivni. Znamo da izborni proces u Bosni i Hercegovini uistinu treba učiniti efikasnijim, treba ga demokratizirati, treba napraviti takve izmjene da se osigura i izborna, odnosno zakonska, a i ustavna jednakopravnost sva tri naroda u Bosni i Hercegovini. Mi ćemo činiti sve da u takvom jednom duhu, takvoj jednoj atmosferi dođemo do rješenja koja su dobra za sve konstitutivne narode i građane u Bosni i Hercegovini“, kaže Krišto.
Po njenim riječima, pitanje otvorenih ili zatvorenih lista, prije svega, je političko pitanje.
„Mi, dok nemamo riješenu presudu, izbor članova Predsjedništva, izbor izaslanika za Dom naroda itd, možda teško s političkog aspekta možemo govoriti o tome da liste potpuno zatvorimo. Zatvorene liste bi opet imale nekakvu vrstu prednosti. One bi rješavale mnoga otvorena pitanja, kad ih danas gledamo s aspekta izbornog zakona – od problema biračkih odbora, do reda i brže uspostave, na koncu, i vlasti“
Lazar Prodanović, član Parlamentarne interresorne grupe i poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH kazao je da je SNSD protiv odgađanja lokalnih izbora.
„SNSD je ZA lokalne izbore iduće godine. Cilj nam je da čujemo ključne političke aktere i njihove argumente, koji bi bili u smislu toga da se spoje lokalni i opšti izbori. Nakon toga ćemo zauzeti stav. Ima vremena, ne treba zaboraviti da podrška ovoj ideji zavisi od političkog konsenzusa u smislu podrške izmjenama zakona o lokalnoj samoupravi RS i teritorijalnoj organizaciji u smislu mandata, produženja ili skraćenja, a takođe i Ustava Federacije BiH“
Na ovom sastanku razgovarano je i o podizanju izbornog praga sa sadašnjih tri na pet posto, te o sastavu biračkih odbora, koji su 'najslabija karika' Izbornog procesa u BiH, naglasio je Genjac.
Sastanak Interresorne grupe za izmjenu Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, Konjic, decembar 2015.
„Idemo ka rješenju da se birački odbori sastave na način koji bi omogućio da se, s jedne strane, veliki politički subjekti po broju osvojenih mandata međusobno kontrolišu u biračkom odboru, njihovi predstavnici, i s druge strane, da se izbjegnu špekulativne radnje oko fiktivnog prijavljivanja nezavisnih kandidata za izbore, da bi se na taj način dobilo mjesto u biračkom odboru i zatim trgovina sa tim biračkim odborom. To moramo svakako isključiti“
Interresorna radna grupa razmatrala je i izmjene Zakona o finansiranju političkih partija, odnosno implementiranje preporuke Grupe zemalja Vijeća Evrope protiv korupcije (GRECO) u ovaj zakon.