U decembru 2017. navršiće se osam godina od odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić- Finci' (Strazbur 22.12. 2009.), kojom je naloženo da se ukine diskriminacija prema manjinama 'upisana' u Izborni zakon i Ustav.
Iako se očekivalo da će se već opšti izbori 2014. godine održati s izmijenjenim dokumentima, kako bi se svim građanima omogućilo da bez ograničenja biraju i budu birani, to se još uvijek nije dogodilo.
Mjesecima se u parlamentarnoj proceduri nalaze izmjene Izbornog zakona, predlažu se i nove, ali bez rješenja za provođenje presude 'Sejdić-Finci'.
O tome govori Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, široj javnosti poznat kao jedan od podnosilaca tužbe protiv BiH Evropskom sudu za ljudska prava.
RSE: Uprkos odluci 'Sejdić-Finci', kao i drugim koje su uslijedile, nije otklonjena diskriminacija, odnosno nije omogućeno puno izborno pravo za sve građane BiH. Rasprave koje se vode o izmjenama i dopunama Izbornog zakona, posljednjih mjeseci, kao da potpuno ignorišu tu činjenicu.
Finci: Ne radi se o mjesecima, nego o godinama. Još 2001. kada je primljena u Vijeće Evrope, BiH se obavezala da će promijeniti svoja normativna akta i uskladiiti ih s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Zna se već dugo da Ustav i Izborni zakon BiH nisu u redu, ali uvijek se pravdamo da smo mi zemlja poslije rata, da smo jako istraumatizirani i da imamo puno važnijih poslova. Postigli smo mir pa ko će se sad brinuti o ljudskim pravima pojedinaca, pogotovo ako se radi o manjinama? Tako se u prvi mah tumačilo, mada se ustvari radi o svim građanima Bosne i Hercegovine i o pripadnicima konstitutivnih naroda koji nemaju prava da se kandiduju ukoliko ne žive na pravom dijelu teritorije. Drugim riječima, u istoj situaciji kao i manjine nalaze se i Srbi koji žive na teritoriji Federacije i Bošnjaci i Hrvati koji žive u Republici Srpskoj.
Onda je gospodin Božo Ljubić, dok je bio poslanik u bh. parlamentu – sada je zastupnik u hrvatskom Saboru - predložio Ustavnom sudu BiH da ispita Federalni ustav, pokrećući postupak za promjenu tog Ustava, odnosno ustavnu tužbu. U toj ustavnoj tužbi uspjeli su da dokažu da ustav Federacije nije sasvim u redu, da bi ga trebalo mijenjati, pa su izašli sa predlogom novog Izbornog zakona samo za Federaciju BiH.
RSE: Kako Vi vidite predložene izmjene?
Finci: Moram reći da se radi o jednoj prilično čudnoj stvari jer se time glasači Hrvati u Federaciji BiH čine neravnopravnim, zavisno od toga da li žive u kantonima u kojima Hrvati već sad imaju većinu ili u kojim su manjinski, ali konstitutivan narod. Čini se da su Hrvati u Republici Srpskoj od strane HDZ-a, koji je nosilac tog predloga, sasvim zaboravljeni, jer je očito da je tu postignut sporazum: Republika Srpska je problem Srba, a ko živi tamo – ko mu je kriv, nek' dođe ili u Federaciju ili nek' ide u Republiku Hrvatsku.
RSE: Ali, ne predlaže se rješenje za provođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava?
Finci: Predlažu se izmjene Izbornog zakona, mada su neke odrednice tog Izbornog zakona predviđene u Ustavu – govorim i o Izbornom zakonu na nivou Federacije i o državnom Izbornom zakonu, koji se isto tako treba mijenjati da bi se implementirale odluke Suda u Strazburu.
Ne zaboravimo - mi se sada približavamo trećem izbornom ciklusu koji je suprotan Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. I dok nam je prvi put Evropa progledala kroz prste, jer u kratkom roku, od decembra 2009. do oktobra 2010., nije bilo moguće napraviti izmjene, pa je BiH dobila rok od još četiri godine. U te četiri godine nije ništa napravljeno. Onda se postavilo pitanje – hoće li biti održani izbori po starom ili nikako? I, izbori su održani, mada nisu bili u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Od strane evropskih posmatrača ocijenjeni su kao fer i pošteni, jer eto, nije niko nikoga varao na izborima, mada stotine hiljada građana Bosne i Hercegovine nisu mogli ni da se kandiduju na tim izborima.
RSE: Približavaju se izbori 2018. koji će biti raspisani već za nekoliko mjeseci – u maju. Ali, uslova da se oni provedu s otklonjenom diskriminacijom i dalje nema. Da li su oni kojih se to najviše tiče, pokušavali otkloniti nepravdu?
Finci: Između ostaloga, Vijeće nacionalnih manjina BiH napravilo je amandmane na Ustav, jer naravno, ne možete mijenjati Izborni zakon dok ne promijenite Ustav, pošto Izborni zakon mora biti u skladu sa Ustavom. Kad smo to uputili Parlamentarnoj skupštini BiH, a Vijeće nacionalnih manjina je jedno od tijela Parlamentarne skupštine, dobili smo odgovor od Parlamentarne skupštine u kome kažu da amandmane na Ustav BiH mogu predložiti Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara, Predstavnički dom i svaki delegat, u skladu s Ustavom i Poslovnikom, tako da Vijeće nacionalnih manjina, koje predstavlja sve nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini, svih sedamnaest nacionalnih manjina, jednostavno ne može biti ni predlagač amandmana, o kojima bi Parlament raspravljao. Mogu predlagati svi, ali ne i oni kojih se to najviše tiče.
RSE: Izdvojila bih još nekoliko činjenica koje prate presudu. Naprimjer, Tužilaštvo BiH je prije nekoliko godina počelo istragu zbog toga što je, zbog neprovođenja presude 'Sejdić-Finci', BiH ostala bez 47 miliona eura iz IPA fondova. Potpunih informacija o tome dokle je istraga došla nema, da li je prekinuta. Kako Vi gledate na ovu činjenicu?
Finci: Znate, IPA fondovi idu direktno na račune onih koji ih implementiraju, znači, uglavnom privrednih subjekata. Ne idu u državne budžete i zbog toga se oko toga niko u državi nije sekirao. Svi se sekiraju što MMF ne daje novi kredit, koji ide u državni budžet, a tim državnim budžetom upravljaju naši političari. Međutim, IPA fodnovima ne upravljaju oni, nego krajnji korisnici. To što će, recimo, razvoj turizma zaostati, što će poljoprivreda izgubiti milione i milione eura, to njih puno ne brine, jer oni svakako ne mogu da utječu na to kako će se ta sredstva trošiti. I to je upravo ono što izaziva taj podsmijeh Evrope kad vide kako se Bosna i Hercegovina ponaša.
Mi smo dobili, ima već godina dana, Upitnik na koji treba da odgovorimo, preko 3.200 pitanja koja nam je Evropska unija postavila, i to pitanja za koja smo znali kako glase, jer su nam ih prije toga vrlo prijateljski ustupili i Hrvatska i Srbija. Međutim, naravno, u BiH nema dogovora ni oko prvog pitanja koje glasi: 'Koliko stanovnika ima Bosna i Hercegovina?'. Mada je popis stanovništva bio 2013., još nema dogovora o tome koji će biti rezultat popisa. Iako imamo zvanične rezultate, u praksi jedan entitet priznaje jedne a drugi druge... tako da država BiH nema odgovor na to jednostavno pitanje, a da ne kažem kako je tek sa komplikovanijim, koja su puno teža i puno ozbiljnija od broja stanovnika.
RSE: Vijeće ministara je 2016. usvojilo Akcioni plan za provođenje odluke koja se tiče Vas, ali i ostalih, koje je donio Evropski sud za ljudska prava. Imate li informaciju kako se odvija taj plan, čije je praćenje svojevremeno najavilo i Vijeće Evrope?
Finci: Vijeće Evrope je do sada donijelo šest rezolucija protiv Bosne i Hercegovine, upravo zbog neprovođenja presuda Evropskog suda o ljudskim pravima. Sa zadovoljstvom je prihvaćena odluka o Akcionom planu, međutim, kad su na zadnjem zasjedanju pitali šta je urađeno od Akcionog plana, mogli su da dobiju samo prazan list papira, jer jednostavno ništa nije urađeno i ništa se na tome ne radi. Ispalo je da imamo daleko 'važnijih' pitanja, kao što je pitanje ravnopravnosti hrvatskog naroda kao konstitutivnog, kome su dva puta u proteklom periodu izabrali Hrvata za člana Predsjedništva, ali ne Hrvata koji je član HDZ-a, i samim tim nema kredibilitet hrvatskog naroda. Kao da samo oni koji su u HDZ-u mogu biti članovi Predsjedništva.
Znate, to su ti apsurdi koji izazivaju podsmijeh i žaljenje u Evropi i zbog toga, u ovim najavama da će do 2025., 2026. vjerovatno samo dvije zemlje ući u Evropsku uniju, računa se na Srbiju i Crnu Goru. Bosnu i Hercegovinu niko i ne spominje, jer, daj Bože da do tog roka mi barem postanemo zemlja kandidat. A čak ni to ne možemo postati, kako se kaže i u Reformskoj agendi, dok ne implementiramo presudu 'Sejdić-Finci', jer zemlje koje ne poštuju osnovna ljudska prava, ne ispunjavaju uslov za Evropsku uniju.
RSE: Još samo da Vas podsjetim da je Predsjedništvo BiH prošle godine usvojilo odluku da se ova presuda provede do kraja 2017. godine. To je pozdravio i visoki predstavnik, sve međunarodne organizacije. I opet, prazno obećanje...
Finci: Vi znate da mi imamo razne kalendare, tako da ne znam po kom kalendaru je izračunat taj termin, 2017. godina. Sigurno da po ovom julijanskom toga neće biti. Ali, ja se nadam da će se desiti jednog dana, ne znam tačno kad. Jer oni koji sada grčevito drže vlast, jednom će shvatiti da se u Evropi 21. vijeka moraju poštovati ljudska prava. A BiH ne poštuje ni osnovna prava svojih građana.