Vijeće stranih investitora BiH predstavilo je Bijelu knjigu u kojoj su sadržane analize sugestije za poboljšanje poslovnog okruženja u BiH.
Kompanije okupljene u Vijeće stranih investitiora do sada su u BiH ukupno investirali više od devet milijardi KM. No, ocjenjuju da je još uvijek mnogo prepreka i komplikovanih rješenja u BiH koje usporavaju uspješno poslovanje.
Kako bi se investicije povećale, apeluju na vladajuće strukture u BiH da ubrzaju provođenje Reformske agende čime će olakšati poslovanje i omogućiti nova zapošljavanja.
Strane kompanije okupljene u Vijeće stranih investitora u Bosni i Hercegovini imaju cilj poboljšati bh. poslovni ambijent uzimajući u obzir činjenicu da su direktno investirale više od devet milijardi KM i zaposlile više od 13.000 ljudi.
Predsjednik Vijeća Branimir Muidža iznio je podatak da je tokom procjene poslovne klime putem poslovnog barometra samo 19 posto članica kazalo da je poslovna klima u BiH umjereno zadovoljavajuća, dok 71 posto smatra da je poslovni ambijent vrlo nepredvidiv.
Posljedica takve klime upravo je i konstantno smanjenje stranih investicija u BiH u posljednjih nekoliko godina.
Preporuke za poboljšanje poslovnog ambijenta sadržane su u provođenju reformi, poticaju za investicije, ali i uspostavljanju boljeg poticajnog poreznog sistema, kaže Muidža.
Muidža: Tokovi direktnih stranih ulaganja u BiH su u padu
„Tokovi direktnih stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu su u padu i trenutno su oko dva posto ukupnog BDP-a dok su u Srbiji na razini od 3,5 posto, a BiH ima i jedan od najnižih BDP-a u Evropi s manje od 4.000 eura godišnje po stanovniku. Prema Izvještaju Svjetske banke BiH u oblasti "Doing business" BiH je na 81. mjestu, zabilježen je blagi pad u odnosu na prethodnu godinu, a zabrinjavajući su pokazatelji u osnivanju kompanija, poreznoj politici, ishodovanju građevinskih dozvola, gdje nam i dalje treba 15 procedura i čak 180 dana'', rekao je Muidža.
Ipak, Vijeće stranih investitora poručuje da je Bosna i Hercegovina zemlja velikih potencijala. Ključnih sedam prioriteta koje predlaže Vijeće poklapaju se s Reformskom agendom koju su preporučile članice EU, te je izražena nada da će bh. parlamenti uvrstiti te preporuke i u kratkom roku ih realizirati, poručuje Muidža.
„Prioriteti, kako bismo poboljšali poslovni ambijent, su vladavina prava, reforme, obrazovanje, pravna reforma, poticaji za investicije i zapošljavanje i bolji i poticajniji porezni sustav. Država je jaka koliko je jaka njena privreda. Da bi bila uspješna, smatramo da bismo trebali realizirati ključne preporuke koje smo mi sublimirali u ovom izdanju Bijele knjige. Svaka nova odluka treba poticati biznis, treba smanjiti poslovne parafiskalne namete, treba otkloniti barijere, svako rješenje treba biti bolje od onog kojeg imamo trenutno u zakonu“.
Pravna savjetnica članova Upravnog odbora Vijeća stranih investitora Nadžida Salihović-Whalen kaže da je u narednom periodu najvažnija harmonizacija zakona u oba entiteta, jer su uslovi za investiranje različiti čak i od opštine do opštine.
Ona podsjeća da su zakoni o privrednim društvima, o registraciji privrednih subjekata, zakon o radu te zakon o koncesijama i javno-privatnom partnerstvu najvažnije oblasti za strane investitore, no navedeni zakoni nisu harmonizirani na teritoriji BiH.
„Tendencija Evrope je da ove glavne investicije vodi kroz ili koncesiju ili javno-privatno partnerstvo. U Bosni i Hercegovini taj dio, ta sfera privrede je jako kompleksna. Ako krenemo samo od toga da mi imamo trinaest zakona o koncesijama. To vam ustvari govori o kompleksnosti dodjele koncesija. A onda imamo takvu podjelu, da imamo različitu ulogu komisije za koncesije na nivou BiH, Federacije, odnosno Republike Srpske, i kantona. Koliko god je trebalo da bude zakon o koncesijama krovni zakon, kantoni su dosta toga promijenili, uveli u svoje kantonalne zakone odredbe koje nisu predviđene okvirnim zakonom, a što onda dodatno predstavlja problem stranom ulagaču koji bi želio da investira u koncesiju“, rekla je Salihović-Whalen.
Iz Vlade Federacije podsjećaju da je usvojen Zakon o unutrašnjem platnom prometu, Zakon o privrednim društvima i Zakon o direktnim stranim ulaganjima, dok je, radi objedinjavanja i efektivnijeg planiranja investicija u javni sektor, usvojen Program javnih investicija.
No, višemjesečna kriza vlasti u Federaciji i četveromjesečna pauza u radu Parlamenta Federacije u mnogome usporavaju proces donošenja zakona važnih za ispunjavanje reformske agende.
Uprkos zastojima Vlada FBiH tvrdi da je u posljednjih godinu dana broj zaposlenih povećan za više od 26.000. S druge strane najavljuju se novi nameti na plate zaposlenih. Iz Vijeća stranih investitora kažu da ne žele komentarisati prijedlog povećanja poreza na plaću, ali podsjećaju da su se vlasti obavezale na smanjenje porezne presije na rad i na investicije.