Nacionalni park Una Bihać, jedan je od tri nacionalna parka u Bosni i Hercegovini. Nacionalnim parkom je proglašen 2008. i iz godine u godinu privlači sve više ljubitelja prirode i njenih ljepota. Značajnu ulogu u razvoju turizma u Unsko-sanskom kantonuima i novoosnovani Turistički klaster „Una“ čije članice zajednički rade na uspostavi održivog turizma.
Da je turizam budućnost Unsko-sanskog kantona, iz godine u godinu potvrđuje sve veći broj turističkih posjeta ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Zaštićeno područje, Nacionalni park Una, očekivano i dalje ponajviše privlači pažnju ljubitelja prirode iz cijelog svijeta.
„Sa 13.10. Nacionalni park Una posjetilo je gotovo 81.000 posjetilaca. Naravno, to je broj posjetilaca za koje imamo evidenciju jer su prodane određene usluge – ulaznice, ribolovne dozvole itd. Procijenjeni broj, do tog datuma, 13.10., turista koji su posjetili NP Una je preko sto hiljada, jer NP Una ima svega dvadesetak posto zatvorenog, gdje su ulazi, dok je ostatak Parka otvoren“, kaže Haris Hadžihajdarević iz NP Una.
Prema istraživanju nevladine organizacije IPSIA, koje je provedeno tokom ljetnih mjeseci na području NP Una, najveći broj turista, njih čak 42 odsto, dolazi iz evropskih zemalja.
„Najviše, što nas je iznenadilo, jeste da 42 posto anketiranih dolazi iz evropskih zemalja, iz Njemačke, Italije i Holandije, a 29 posto su rezidenti, iz Bosne i Hercegovine, 22 posto dolazi iz arapskih zemalja, dok ostalo ide na Ameriku, Hrvatsku, Srbiju“, navodi Azra Piralić Handukić iz IPSIA.
Cilj istraživanja bio je i utvrditi razinu zadovoljstva turističkom ponudom.
„Naši turisti posebno se žale na našu infrastrukturu, na slabu pomoć, zbunjujuće informacije, na naše putokaze, na slabu promociju aktivnosti. Ono što posebno hvale jeste čista, netaknuta priroda, bosanska hrana i gostoljubivost“, kaže Piralić Handukić.
Bez strateškog pristupa turizmu
U upravi NP Una svjesni su problema s infrastrukturom, posebno na relacijama Štrbački buk-Orašac i Kulen Vakuf-Martin Brod. Finansijsku podršku očekuju od viših nivoa vlasti i resornog federalnog ministarstva.
„Neke stvari su pokrenute na nivou ministarstava. Radi se o velikim sredstvima koje NP Una nema, a prošli smo one faze kada je bilo dovoljno da pored promocije imamo neku određenu tzv. infrastrukturu. Sad su potrebna veća ulaganja, samim tim i da se privuku investitori koji bi ulagali u određenu turističku infrastrukturu, sukladno prostornom planu“, objašnjava Haris Hadžihajdarević.
Značajnu ulogu u razvoju turizma u USK ima i novoosnovani Turistički klaster 'Una', čije članice zajednički rade na uspostavi održivog turizma. Najveći problem članice Klastera vide u neuređenim zakonskim okvirima, a bez zakonskih okvira i njihov trud mogao bi biti uzaludan.
„Ne postoji strateški pristup i dugoročne aktivnosti, gdje bi članice Klastera na neki način vidjele svoje mjesto i svoju ulogu, a trenutno je boljka nepostojanje kvalitetne turističke ponude. Upravo kroz ovaj projekat mi ćemo kreirati turističku ponudu, gdje će biti zastupljeni svi članovi Klastera, naravno i budući članovi. Mi moramo biti svjesni da gosti dolaze ne samo na naše područje nego i u čitavu državu i trebamo se uklopiti u takve turističke pakete, što se do sada kod nas nije radilo“, smatra Zrinka Delić iz Klastera 'Una'.
U procesu razvoja turizma Nacionalnom parku Una, ali i nadležnim ministarstvima, na raspolaganje su se stavili i profesori Ekonomskog fakulteta u Bihaću, kao i studenti stručnog studijskog programa za smjer menadžment i marketing u turizmu, koji je Ekonomski fakultet u Bihaću pokrenuo ove akademske godine.
„Institut EF je prije nekoliko godina radio na razvoju strategije USK, gdje smo već tada identificirali turizam kao jednu vrlo bitnu granu za razvoj ovog kantona“, kaže Kenan Mahmutović, prodekan za naučno-istraživački rad EF u Bihaću, te dodaje:
„U ovoj godini smo također pokrenuli novi program u okviru našeg trogodišnjeg stručnog studijskog programa Menadžmen i marketing u turizmu, s ciljem da odgovorimo upravo na narasle probleme, a to je nedostatak adekvatnih kadrova u ovoj industriji. Mi smo jako zainteresirani da i ubuduće radimo istraživanje, i naši studenti i zaposleni na EF u Bihaću, kako bismo što bolje razumjeli turističko tržište, kako bismo što bolje razumjeli navike, potrebe, zahtjeve inostranih turista, kako bismo mogli naše programe prilagođavati i na taj način ostvariti što bolju pomoć razvoju turizma na području USK.“