Osam ljudi na svijetu, svi muškarci, posjeduju bogatstvo koliko i 3,6 milijardi ljudi na planeti, odnosno polovina svjetske populacije, pokazali su rezultati analize humanitarne organizacije Oksfam (Oxfam). O sve nepravednijem svijetu i o sve većem jazu između bogatih i siromašnih, govori Zijad Bećirović, direktor IFIMES-a, Međunarodnog instituta za bliskoistočne i evropske studije iz Ljubljane.
RSE: Osam najbogatijih ljudi na svijetu posjeduje 426 milijardi dolara, a toliko novca ima na raspolaganju skoro pola svjetskog stanovništva. Svaki deveti čovjek na planeti zemlji liježe u krevet gladan s pitanjem - kako sutra preživjeti dok njih osmorica imaju novca za „više života“. Koliko se uopšte savremeni svijet bavi ovim pitanjem?
Bećirović: Vjerovatno je raslojavanje u materijalnom, stvaranje ogromnog jaza između najbogatijih i najsiromašnijih, jedan od fenomena o kojem se najviše govori, međutim, vrlo malo se radi da se pokrenu procesi koji bi eliminirali tako enormne razlike. Mislim da se prije svega radi o posljedici dominacije neoliberalnog poretka u svjetskom uređenju, koji je na neki način okarakteriziran s tri atributa: da se radi u osnovi o jednom vulgarnom poretku u smislu njegovog razvoja i kulminacije u ovom periodu ili u periodu poslije Drugog svjetskog rata, da se radi o brutalnom i na kraju, jednom dekadentnom svjetskom poretku.
Nacija planetarnog proletarijata
Jasno je da mora doći do promjene postojeće situacije u svijetu. Posljedice toga su se pokazale i na nedavnim predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je izabran čovjek koji nije promovirao ideologiju elite, mada sam dolazi iz elite, ali imamo i na svjetskom nivou zabrinutost što je svjetski poredak kroz sistem Ujedinjenih nacija napravljen tako da odslikava stanje 1945. godine, znači završetak rata. To se vidi i kroz Vijeće sigurnosti, kroz samu konstituciju cijelog sistema UN-a, što ne odslikava realnu sliku stanja u svijetu.
I upravo neoliberalni poredak ili dominacija tog poretka u svjetskim okvirima, rađa jednu novu generaciju, odnosno naciju - uvjetno da tako kažem, naciju koja je neka vrsta planetarnog proletarijata, koja se pokušava suprotstaviti jednom takvom sistemu.
Mislim da je upravo pojava i samog Bernija Sandersa (Bernie Sanders) u SAD-u kao jednog od kandidata za nominaciju za američkog predsjednika, pokazala da i politika koja nudi približavanje, odnosno smanjivanje socijalnih razlika između bogatih i siromašnih, prihvaćena i u jednoj od najrazvijenijih, ako ne i najrazvijenijoj zemlji svijeta.
U globalnom svijetu istina se ne može sakriti
RSE: Postoji li bilo kakav mehanizam koji bi zaustavio siromašenje ljudi, odrastanje generacija u bijedi lišenih gotovo svih civilizacijskih dostignuća?
Bećirović: Zaista se radi o jednom od možda najkompleksnijih pitanja na koje je najteže dati odgovor. Mislim da će se u svakom slučaju morati raditi korak po korak da bi se te anomalije ispravile. Inače, ovakav svjetski poredak neće moći funkcionisati na način na koji je do sada funkcionirao. I to su već opomene i samoj Evropskoj uniji. Vidimo šta se dešava unutar EU, vidimo u SAD-u, što može biti ilustrativni pokazatelj da je zaista na jednom svjetskom, globalnom nivou potrebno uraditi više da se napravi jedan bolji svijet, uređeniji svijet.
Ali, istovremeno, da se omogući i drugoj polovini ljudi koji žive ispod razine bogastva one nekolicine,onih koji spadaju u kategoriju siromašnih, da imaju život dostojan čovjeka. U globalnom svijetu vrlo teško je sakriti istinu. Kad najviše prikrivate istinu, ona još više izlazi na vidjelo. To može pokrenuti procese koje, nažalost, neće moći kontrolisati, ni najmoćnije države niti vojna savezništva kao NATO i slično.
RSE: Možemo samo zamisliti bijes ogromne mase ljudi, jer svaki deveti čovjek u svijetu živi sa samo dva dolara dnevno.
Bećirović: Mislim da je ovdje potrebno tu socijalnu komponentu unijeti u novi svjetski poredak, a naravno i u nacionalna zakonodavstva, jer jednostavno, takva razlika, takvo socijalno raslojavanje, ne vodi ovaj svijet ka dobrome. Ukoliko su neodgovorni političari – pošto Bosna i Hercegovina i region Zapadnog Balkana imaju ambiciju da postanu punopravni članovi Evropske unije – Evropska unija mora pronaći rješenja, jer kao asocijacija ne odgovara potrebama i izazovima vremena.
Vrlo malo se radi da na tome se pokrenu procesi koji bi eliminirali enormne socijalne razlike, smatra Bećirović
I Sjedinjene Američke Države, na globalnom nivou, moraju potražiti ta rješenja. Imamo izbjegličku krizu, migrantsku krizu koja nije uzrokovana samo ratovima – jednim dobrim dijelom je uzrokovana upravo zbog te socijalne diferencijacije, a naravno i nekim drugim globalnim pojavama – klimatske, borba za vodne resurse i slično. Imamo pola Afrike koja je na neki način sutra spremna doći u Evropu, u SAD, upravo iz tih razloga. Moraju se rješavati problemi tamo gdje nastaju, a ne da se svijet bavi samo posljedicama. Mislim da je to jedna od velikih grešaka i politike Evropske unije, a jednim dijelom i SAD-a.
U ovom slučaju, kada se radi o socijalnoj diferencijaciji, mislim da je daleko potrebnije ulagati u te zemlje da se one razvijaju, da se omogući život dostojan čovjeka, da se poveća zaposlenost. U tom slučaju imali bismo daleko manje ljudi koji napuštaju svoje zemlje, koji se upućuju prema Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama ili nekim drugim prostorima koji nude nadu za bolji život.
Moćni ljudi utiču na zakonodavstvo
RSE: Milijarderima je na ruku išlo mnogo toga, pogodovale su im brojne okolnosti - zakonodavstvo, poreski sistem itd. To je na drugoj strani „zarobilo milione ljudi u bijedi“ - rekla je Vini Bjanjima (Winnie Byanyima), direktorka Oksfama. Kako Vi vidite te okolnosti?
Bećirović: Koliko se radi o okolnostima, radi se i o ustavno-pravnim uređenjima, pravnim regulativama koje su mnogima omogućili da na takav način funkcioniraju i upravo zasluže kapital. Najmoćniji i najuticajniji ljudi imaju uticaj i na donošenje zakonodavstva i upravo to zakonodavstvo je prilagođeno njima, da to bogatstvo šire na još legalniji način. To su pokazale studije OECD-a gdje je, recimo, od 2008. do 2012. godine daleko povećano socijalno raslojavanje bogatih i siromašnih, na što upozorava OECD koji okuplja tridesetak najbogatijih država svijeta. Jednostavno, i bogati su shvatili da ne mogu samo oni biti bogati, nego moraju pogledati i onu drugu stranu, da i druga polovina svijeta ima život dostojan čovjeka, odnosno da im se pozicija poboljša u nekoj predvidljivoj budućnosti.
Bez učešća svih aktera, nije moguće pronaći globalni odgovor na to pitanje. Ako uskoro ne budemo imali nekog globalnog odgovora, bojim se da može svijet zadesiti nova kriza ili neke nove nesreće, za koje će biti kasno da se daju pravi odgovori. Ukoliko se ne iskoristi situacija kada se stvari mogu nadzirati i pronaći rješenja, i koja se mogu realno implementirati, onda postaje sve kasno. Tada postaje bespredmetno da li ste bogati ili siromašni: jer, onda svijet ide ka nekontrolisanim procesima koji mogu biti zaista zabrinjavajući!
Najbogatiji su šest Amerikanaca, jedan Evropljanin i jedan Meksikanac
Prema Oxfamu, koji se poziva na "Forbes", osam osoba koji posjeduju bogatstvo koliko polovina svjetskog stanovništva, bogatstvo su stekli uglavnom radom u tehnologiji. Većina ih je iz Amerike, sa jednim Evropljaninom i jednim Meksikancem.
Na prvom mjestu je američki biznismen, investitor, suosnivač kompanije Microsoft, Bill Gates, čije se bogatstvo procjenjuje na 75 milijardi dolara.
Na drugom mjestu je najbogatiji Evropljanin, Španac Amancio Ortega, koji posjeduje bogatstvo od 67 milijardi dolara, osnivač modnog brenda „Zara“.
Treći najbogatiji čovjek svijeta je Amerikanac Warren Buffett, s bogatstvom od 60,8 milijardi dolara. Predsjedava osiguravajućom tvrtkom Berkshire Hathaway.
Meksikanac Carlos Slim Helu četvrti je najbogatiji čovjek svijeta s imovinom vrijednom 50 milijardi dolara. Ima većinsko vlasništvo u "America Movil", multinacionalnoj telekomunikacijskoj kompaniji.
Jeff Bezos, peti najbogatiji čovjek planete, ima bogatstvo od 45,2 milijarde dolara. Osnivač je i izvršni direktor američke kompanije "Amazon" preko koje se danas online prodaje skoro sve.
Osnivač najveće društvene mreže Facebook, Mark Zuckerberg, smatra se šestom najbogatijom osobom na svijetu sa bogatstvom od 44,6 milijarde dolara.
Sedmi rangirani je američki biznismen Larry Ellison s imovinom od 43,6 milijardi dolara. Suosnivač je i dugogodišnji glavni izvršni direktor tehnološkog giganta "Oracle".
Na osmom mjestu najbogatijih osoba svijeta je Amerikanac Michael Bloomberg, s imetkom od 40 milijardi dolara. Osnivač je i vlasnik 88 posto dionica "Bloomberg L. P.", tvrtke za davanje financijskih informacija.