Postizanje dogovora o raspodjeli državne imovine jedan je do preostalih „5+2“ uslova koje BiH treba ispuniti kako bi došlo do okončanja mandata Kancelarije visokog predstavnika u BiH.
I dok dogovor oko državne imovine među strankama oba entiteta nije ni na pomolu, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Nacrt zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji ovog entiteta, a na koju je OHR svojim zakonom 2005. godine stavio zabranu raspolaganja.
Nacrt zakona omogućava da entitetska Vlada, u sporazumu sa Savjetom ministara BiH, ovu imovinu da na korišćenje bez naknade institucijama BiH radi obavljanja poslova iz njihove nadležnosti.
Takođe se predviđa i mogućnost da Vlada RS može dio ove imovine prenijeti na jedinice lokalne samouprave.
Ovakvo rješenje, prema riječima Ministra pravde RS Džerarda Selmana, u skladu je sa Ustavima BiH i RS i pozitivnim zakonskim propisima.
„Mi ovdje apsolutno uvažavamo da je BiH država, ali jednostavno ne možemo preći preko činjenice da je ona sastavljena od dva entiteta i da ta dva entiteta crpe svoju ustavnu poziciju na nivou BiH, ali i BiH je određeni međunarodni subjektivitet dobila na osnovu onoga što su dva entiteta unijela u nju, kao zajedničku državu,“ kaže Selman.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Haris Silajdžić, usvajanje zakona u entitetskom Parlamentu ocijenio je ne samo kršenjem zakona i odluka visokog predstavnika već i direktnim nasrtajem na ustavno ustrojstvo BiH koje je definisano Dejtonskim sporazumom.
„Član 1 Ustava BiH jasno postavlja svu imovinu bivše Socijalističke Republike BiH kao imovinu BiH. Ovo su potvrdile i najviše sudske instance u ovoj zemlji svojim pravosnažnim presudama. Ovo je jedan od temeljnih principa Dejtonskog sporazuma, kao što je to i dvoentitetska struktura. Svi pokušaji narušavanja ovog temeljnog dejtonskog principa, što ovaj nacrt zakona nesumnjivo jeste, dovode u pitanje i sve druge temelje Dejtona,“ rekao je Silajdžić.
Funkcioner Stranke demokratske akcije i potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Ševket Hafizović takođe smatra da entitetski zakon o državnoj imovini zadire u nadležnosti države.
„Državna imovina mora da se reguliše upravo na institucijama države. Nažalost, ovo jeste očito imalo za cilj da bude dnevno-politička upotreba,“ ocjenjuje Hafizović.
Zakonom bi se stvorila pravna nesigurnost
Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić ističe da je razlog što se entitetski Parlament odlučio na usvajanje zakona o državnoj imovini višegodišnja nemogućnost da se ovo pitanje riješi dogovorom između entiteta i Brčko Distrikta.
„S obzirom da je visoki predstavnik donio Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom Republike Srpske – kako se konkretno zove zakon visokog predstavnika – i rekao da se, u principu, treba ponovo deblokirati donošenje novog zakona, RS je ovim ušla u proces rješavanja ili traženja rješenja. Naravno, izborna je kampanja u kojoj se takva krupna pitanja vjerovatno ne rješavaju, ali poslije izbora biće opet prostora za dogovor i sa druge dvije strane, da se donesu entitetski zakoni koji su potrebni da se postigne sporazum između Savjeta ministara i dvije entitetske vlade o raspodjeli imovine, i da to onda ne bude akt samo jednog entiteta,“ rekao je on.
Portparol OHR-a Ljiljana Radetić kaže:
„Čak ukoliko na kraju ovaj zakon bude usvojen i stupi na snagu, njime se ne bi ukinula privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom. Umjesto toga, zakonom bi se samo stvorila dodatna pravna nesigurnost u pogledu vlasništva nad državnom imovinom u RS, a svi oni koji budu pokušali da steknu vlasnička prava putem ovog zakona, bi ugrozili svoje investicije. Ranije odluke visokog predstavnika navode da su pokušaji transfera kojima se krši zabrana raspolaganja državnom imovinom ništavni. Bilo kakav transfer u skladu s predloženim zakonom koji je usvojila NS RS, mogao bi rezultirati situacijom u kojoj bi potencijalni kupci mogli pokrenuti pravni postupak protiv Republike Srpske.“
Za Branka Todorovića usvajanje nacrta o državnoj imovini u Republici Srpskoj predstavlja još jedan predizborni trik aktuelne vlasti kako bi se skrenula pažnja građana sa teške ekonomsko-socijalne situacije i velike nezaposlenosti:
„Političari vrlo vješto nalaze razloge da na neki način građane uvuku u neke igre koje se građana uopšte ne tiču. Jedno od tih pitanja je svakako i ovo. Mislim da će se na kraju pokazati da je ovo bio jedan predizborni trik, jedno predizborno pozorište koje ćemo za nekoliko mjeseci u potpunosti zaboraviti,“ smatra Todorović.
I dok dogovor oko državne imovine među strankama oba entiteta nije ni na pomolu, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Nacrt zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji ovog entiteta, a na koju je OHR svojim zakonom 2005. godine stavio zabranu raspolaganja.
Nacrt zakona omogućava da entitetska Vlada, u sporazumu sa Savjetom ministara BiH, ovu imovinu da na korišćenje bez naknade institucijama BiH radi obavljanja poslova iz njihove nadležnosti.
Takođe se predviđa i mogućnost da Vlada RS može dio ove imovine prenijeti na jedinice lokalne samouprave.
Ovakvo rješenje, prema riječima Ministra pravde RS Džerarda Selmana, u skladu je sa Ustavima BiH i RS i pozitivnim zakonskim propisima.
„Mi ovdje apsolutno uvažavamo da je BiH država, ali jednostavno ne možemo preći preko činjenice da je ona sastavljena od dva entiteta i da ta dva entiteta crpe svoju ustavnu poziciju na nivou BiH, ali i BiH je određeni međunarodni subjektivitet dobila na osnovu onoga što su dva entiteta unijela u nju, kao zajedničku državu,“ kaže Selman.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Haris Silajdžić, usvajanje zakona u entitetskom Parlamentu ocijenio je ne samo kršenjem zakona i odluka visokog predstavnika već i direktnim nasrtajem na ustavno ustrojstvo BiH koje je definisano Dejtonskim sporazumom.
„Član 1 Ustava BiH jasno postavlja svu imovinu bivše Socijalističke Republike BiH kao imovinu BiH. Ovo su potvrdile i najviše sudske instance u ovoj zemlji svojim pravosnažnim presudama. Ovo je jedan od temeljnih principa Dejtonskog sporazuma, kao što je to i dvoentitetska struktura. Svi pokušaji narušavanja ovog temeljnog dejtonskog principa, što ovaj nacrt zakona nesumnjivo jeste, dovode u pitanje i sve druge temelje Dejtona,“ rekao je Silajdžić.
Funkcioner Stranke demokratske akcije i potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Ševket Hafizović takođe smatra da entitetski zakon o državnoj imovini zadire u nadležnosti države.
„Državna imovina mora da se reguliše upravo na institucijama države. Nažalost, ovo jeste očito imalo za cilj da bude dnevno-politička upotreba,“ ocjenjuje Hafizović.
Zakonom bi se stvorila pravna nesigurnost
Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić ističe da je razlog što se entitetski Parlament odlučio na usvajanje zakona o državnoj imovini višegodišnja nemogućnost da se ovo pitanje riješi dogovorom između entiteta i Brčko Distrikta.
„S obzirom da je visoki predstavnik donio Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom Republike Srpske – kako se konkretno zove zakon visokog predstavnika – i rekao da se, u principu, treba ponovo deblokirati donošenje novog zakona, RS je ovim ušla u proces rješavanja ili traženja rješenja. Naravno, izborna je kampanja u kojoj se takva krupna pitanja vjerovatno ne rješavaju, ali poslije izbora biće opet prostora za dogovor i sa druge dvije strane, da se donesu entitetski zakoni koji su potrebni da se postigne sporazum između Savjeta ministara i dvije entitetske vlade o raspodjeli imovine, i da to onda ne bude akt samo jednog entiteta,“ rekao je on.
Bilo kakav transfer u skladu s predloženim zakonom koji je usvojila NS RS, mogao bi rezultirati situacijom u kojoj bi potencijalni kupci mogli pokrenuti pravni postupak protiv Republike Srpske, upozorava portparol OHR-a.
„Čak ukoliko na kraju ovaj zakon bude usvojen i stupi na snagu, njime se ne bi ukinula privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom. Umjesto toga, zakonom bi se samo stvorila dodatna pravna nesigurnost u pogledu vlasništva nad državnom imovinom u RS, a svi oni koji budu pokušali da steknu vlasnička prava putem ovog zakona, bi ugrozili svoje investicije. Ranije odluke visokog predstavnika navode da su pokušaji transfera kojima se krši zabrana raspolaganja državnom imovinom ništavni. Bilo kakav transfer u skladu s predloženim zakonom koji je usvojila NS RS, mogao bi rezultirati situacijom u kojoj bi potencijalni kupci mogli pokrenuti pravni postupak protiv Republike Srpske.“
Za Branka Todorovića usvajanje nacrta o državnoj imovini u Republici Srpskoj predstavlja još jedan predizborni trik aktuelne vlasti kako bi se skrenula pažnja građana sa teške ekonomsko-socijalne situacije i velike nezaposlenosti:
„Političari vrlo vješto nalaze razloge da na neki način građane uvuku u neke igre koje se građana uopšte ne tiču. Jedno od tih pitanja je svakako i ovo. Mislim da će se na kraju pokazati da je ovo bio jedan predizborni trik, jedno predizborno pozorište koje ćemo za nekoliko mjeseci u potpunosti zaboraviti,“ smatra Todorović.