Najave poskupljenja gotovo svih prehrambenih proizvoda u BiH neće moći ni ovaj put ublažiti zalihe robnih rezervi ni Federacije ni Republike Srpske. Proizvodi i robe kojima raspolažu nisu dovoljni da se intervenira na tržištu, kao što je to slučaj u okruženju. Stranke iz opozicije tvrde kako ove direkcije služe za preusmjeravanje novca u džepove pojedinaca i vladajućih stranaka, a ne da pomognu siromašnim građanima.
Direkcije robnih rezervi u dva entiteta rade na potpuno različitim principima. Federalna je na budžetu Federacije, a Republike Srpske javno preduzeće.
No deficit je isti, a trenutne rezerve kojima raspolažu nisu dovoljne ni za dva mjeseca intervencije u slučaju nekontrolisanog rasta cijena osnovnih prehrambenih namirnica poput hljeba i mlijeka.
Kako je budžet FBiH u deficitu, tako Direkcija robnih rezervi nije dobila sredstva da krajem prošle godine nabavi dodatnu količinu pšenice u slučaju da mora intervenirati na tržištu i zaustaviti nekontrolisano povećanje cijena.
„Količinama i asortimanom roba nismo zadovoljni. Mogle bi biti puno kvalitetnije, puno veće količine roba. Sukladno propisima i standardima EU. težimo tome, međutim, finansijska situacija u Federaciji je takva da u ovom trenutku ne možemo razgovarati o nekim zančajnijim nabavkama. Pokušaj je bio 2012. godine oko nabavke cirka 30.000 tona pšenice, međutim nismo uspjeli preko Ministarstva finansija zadužiti se svjetskoj burzi novca, tako da je taj aranžman propao", kaže direktor Direkcije robnih rezervi FBiH Tončo Bavrka.
Federalni ministar poljorpivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković Lijanović nekoliko puta je pitanje nedostatka novca za robne rezerve stavljao na dnevni red Vlade FBiH, no novca za ove namjene jednostavno nema. Lijanović napominje da trenutne rezerve kojima raspolaže Federacija nisu dovoljne ni za jednomjesečnu intervenciju:
„Nažalost, nemamo robne rezerve koje bi mogle odgovoriti zadatku, tako da ćemo se morati ponašati sukladno tržišnim okolnostima koje će nam se dešavati u narednom periodu.“
U Robnim rezervama RS, tom odnedavno javnom preduzeću, prema posljednjim podacima raspolažu sa toliko pšenice i kukuruza da su zalihe u silosima dovoljne za svega 10 dana.
Direktor Robnih rezervi RS-a Radovan Samardžija rekao je nedavno u izjavi za banjalučku Alternativnu televiziju da oni godinama reagiraju na tržištu – u nabavci regresiranog đubriva za poljoprivrednike, ali da ratari nisu vratili đubrivo u žitu ili novcu, te sada imaju manjak.
No, opozicione stranke upozoravaju da je po srijedi uzimanje novca iz robnih rezervi za druge namjene.
„Jedan dio je otišao u privatne džepove, a drugi dio je vjerovatno otišao za finansiranje izbora koji su se dešavali u određenim kritičnim periodima kada je to bilo potrebno. To su osnovni problemi. Izvučen je novac iz agrarnog budžeta tako što su skupo kupovani repromaterijali, prije svega mineralno đubrivo i gorivo i plasirane u zemljoradnju. S druge strane, robe koje su uzimane od zemljoradnika su skupo plaćene i deponovane jedno vrijeme u skladišta robnih rezervi, a onda su davane ponovo posredničkim firmama, koje su dalje trgovale tim robama kada se bile najskuplje, a vraćali su robnim rezrevama onda kada su bile najjeftinije", kaže Lazar Mirkić iz SDS-a.
Revizija poslovanja u Robnim rezervama RS, kaže Mirkić, otkrila bi mnoge nezakonitosti, no on tvrdi da je ova direkcija i pretvorena u javno preduzeće kako bi se revizija izbjegla:
„Ako je to i 100.000, neko treba da ispita, a radi se o milionskim ciframa.“
U Federaciji revizorski izvještaji su prethodnih godina pokazivali da ima nepravilnosti prilikom nabavke roba po većim cijenama nego što realno vrijede, ili nabavke robe lošeg kvaliteta koja je neupotrebljiva. Zbog tih nepravilnosti smijenjeno je i nekoliko direktora.
No, krajnji rezultat i u jednom i u drugom slučaju je da robne rezerve ne mogu odgovoriti zadatku zbog kojeg i postoje, a to je da na slobodnom tržištu, kakvo je u BiH, svojim zalihama spriječe trgovce da koriste svako povećanje cijena na svjetskom tržištu da udvostruče svoju maržu.
Direkcije robnih rezervi u dva entiteta rade na potpuno različitim principima. Federalna je na budžetu Federacije, a Republike Srpske javno preduzeće.
No deficit je isti, a trenutne rezerve kojima raspolažu nisu dovoljne ni za dva mjeseca intervencije u slučaju nekontrolisanog rasta cijena osnovnih prehrambenih namirnica poput hljeba i mlijeka.
Kako je budžet FBiH u deficitu, tako Direkcija robnih rezervi nije dobila sredstva da krajem prošle godine nabavi dodatnu količinu pšenice u slučaju da mora intervenirati na tržištu i zaustaviti nekontrolisano povećanje cijena.
„Količinama i asortimanom roba nismo zadovoljni. Mogle bi biti puno kvalitetnije, puno veće količine roba. Sukladno propisima i standardima EU. težimo tome, međutim, finansijska situacija u Federaciji je takva da u ovom trenutku ne možemo razgovarati o nekim zančajnijim nabavkama. Pokušaj je bio 2012. godine oko nabavke cirka 30.000 tona pšenice, međutim nismo uspjeli preko Ministarstva finansija zadužiti se svjetskoj burzi novca, tako da je taj aranžman propao", kaže direktor Direkcije robnih rezervi FBiH Tončo Bavrka.
Federalni ministar poljorpivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković Lijanović nekoliko puta je pitanje nedostatka novca za robne rezerve stavljao na dnevni red Vlade FBiH, no novca za ove namjene jednostavno nema. Lijanović napominje da trenutne rezerve kojima raspolaže Federacija nisu dovoljne ni za jednomjesečnu intervenciju:
„Nažalost, nemamo robne rezerve koje bi mogle odgovoriti zadatku, tako da ćemo se morati ponašati sukladno tržišnim okolnostima koje će nam se dešavati u narednom periodu.“
U Robnim rezervama RS, tom odnedavno javnom preduzeću, prema posljednjim podacima raspolažu sa toliko pšenice i kukuruza da su zalihe u silosima dovoljne za svega 10 dana.
Direktor Robnih rezervi RS-a Radovan Samardžija rekao je nedavno u izjavi za banjalučku Alternativnu televiziju da oni godinama reagiraju na tržištu – u nabavci regresiranog đubriva za poljoprivrednike, ali da ratari nisu vratili đubrivo u žitu ili novcu, te sada imaju manjak.
No, opozicione stranke upozoravaju da je po srijedi uzimanje novca iz robnih rezervi za druge namjene.
„Jedan dio je otišao u privatne džepove, a drugi dio je vjerovatno otišao za finansiranje izbora koji su se dešavali u određenim kritičnim periodima kada je to bilo potrebno. To su osnovni problemi. Izvučen je novac iz agrarnog budžeta tako što su skupo kupovani repromaterijali, prije svega mineralno đubrivo i gorivo i plasirane u zemljoradnju. S druge strane, robe koje su uzimane od zemljoradnika su skupo plaćene i deponovane jedno vrijeme u skladišta robnih rezervi, a onda su davane ponovo posredničkim firmama, koje su dalje trgovale tim robama kada se bile najskuplje, a vraćali su robnim rezrevama onda kada su bile najjeftinije", kaže Lazar Mirkić iz SDS-a.
Revizija poslovanja u Robnim rezervama RS, kaže Mirkić, otkrila bi mnoge nezakonitosti, no on tvrdi da je ova direkcija i pretvorena u javno preduzeće kako bi se revizija izbjegla:
„Ako je to i 100.000, neko treba da ispita, a radi se o milionskim ciframa.“
U Federaciji revizorski izvještaji su prethodnih godina pokazivali da ima nepravilnosti prilikom nabavke roba po većim cijenama nego što realno vrijede, ili nabavke robe lošeg kvaliteta koja je neupotrebljiva. Zbog tih nepravilnosti smijenjeno je i nekoliko direktora.
No, krajnji rezultat i u jednom i u drugom slučaju je da robne rezerve ne mogu odgovoriti zadatku zbog kojeg i postoje, a to je da na slobodnom tržištu, kakvo je u BiH, svojim zalihama spriječe trgovce da koriste svako povećanje cijena na svjetskom tržištu da udvostruče svoju maržu.