Univerzitet u Tuzli dobio je novi Zakon o visokom obrazovanju oko kojeg se digla velika prašina. Zakon je donesen bez suglasnosti akademske zajednice, zbog čega je rektor Univerziteta tražio odgodu njegovog donošenja. Vlada TK nije uvažila zamolbu rektora niti Sindikata visokog obrazovanja, pa su, zahvaljujući političkoj većini koju imaju u Skupštini, zakon ipak usvojili. Tako je politika na široka vrata ušla u Univerzitet. Sve ovo moglo bi dovesti do nove krize na Tuzlanskom univerzitetu.
Rektora Univerziteta u Tuzli, prema novom Zakonu o visokom obrazovanju, od sada će birati Upravni odbor kojeg imenuje Vlada TK. Tko će to biti odlučit će politika. Na univerzitetskim hodnicima već se govori da će mjesto rektora pripasti Stranci za bolju budućnost, glavnom koalicijskom partneru SDP-a koji drži vlast u TK. Svjestan da novim zakonom slijedi njegova smjena, sadašnji rektor Enver Halilović nije posebo želio komentirati ovakav način donošenja zakona:
„Mislim da je ovaj zakon povratak unazad za makar 10 godina. U odnosu na dosadašnji zakon i na dosadašnje reforme na Univerzitetu, to je vraćanje Univerziteta unazad. Mi ćemo implemenirati ono što je moguće, što nije u suprotnosti sa bolonjskim procesom, a za ono što jeste – vidjećemo na koji način ćemo pristupiti nekim novim promjenama.“
Komisija za obrazovanje Skupštine TK nije dala zeleno svjetlo novom Zakonu o visokom obrazovanju. U posljednja tri tjedna Komisija se nije nikako ni sastajala, niti je Ministarstvo obrazovanja od njih tražilo suglasnost.
„Osnovna zamjerka je bila to što se u odnosu na nacrt zakona, koji je usvojen u maju ove godine, pojavilo novih 13 članova zakona, na što Univerzitet nije imao mogućnost da da svoje primjedbe i zbog toga je Univerzitet reagovao i tražio da se ovaj zakon povuče sa dnevnog reda, da se pristupi izradi novog zakona o visokom obrazovanju. Fabrikovanje doktora nauka je bez ikakvog pokrića. Ovim zakonom bi se na ovom univerzitetu ta praksa samo pojačala – traži se da mi proizvodimo doktore nauka koji praktično nisu publikovali nijedan rad“, kaže predsjednik Komisije Fikret Skopljak.
Na pretposljednjoj sjednici Skupštine zakon o visokom obrazovanju nije donesen jer nije bilo političke volje, odnosno većine. Kako je SDP u kantonu prije dva tjedna, opet s BPS-om, osigurao većinu, zakon je i usvojen:
„Ovo je uvođenje politike na mala vrata. Ovo je smanjivanje autonomije Univerziteta. Član ove komisije i predsjednik UO Univerziteta je bio protiv rekao je da će donošenje ovakvog zakona donijeti samo štetu Univerzitetu.“
I u Sindikatu visokog obrazovanja izrazili su zabrinutost načinom na koji je zakon usvojen. Zlatan Begić, predsjednik Sindikata:
„Ovdje je poenta, ovdje je fokus našeg nezadovoljstva na načinu kako se te stvari radi - bez uvida javnosti, bez uvida akademske zajednice, bez sindikata – mnoge od ovih normi duboko zadiru u radno-pravni status zaposlenika, a oko tih stvari po Ustavu i po zakonu sindikati se, ako ništa, moraju očitovati.“
Ministrica obrazovanja Nađa Avdibašić Vukadinović smatra da novi zakon umnogome ide na ruku studentima:
„Tako da ne znam šta se dešava u zadnjih 20 dana – da oni potpisuju reakciju sa Univerziteta zajedno sa uvaženim rektorom kada su u pitanju izmjene i dopune zakona, a koje samo vode kao uspostavljanju kvaliteta rada i studenatima i uposlenicima.“
Uništavanje ideje univerziteta
Politika je davno svoje mjesto pronašla i u obrazovanju, samo što je ovaj put dobila i zakonsku potporu. Međutim, gore od ovoga je što se akademska zajednica tome nikada nije usprotivila. Sveučilišni profesor Miodrag Živanović, filozof, esejist, urednik i publicist, stoga upozorava:
„U akademskoj zajednici postoji u priličnoj mjeri izražena negativna selekcija kadrova. Postoji jedna praksa po kojoj se nominale stiču bez obzira na stvarne naučne kompetencije, ljudske kompetencije, moralne. Postoji, nažalost, još nešto na šta bi trebalo upozoriti, ali bi upozorenje moralo odjeknuti jako: na djelu je, čini mi se, projekat uništavanja ideje univerziteta, ideje i prakse visokog obrazovanja. I ukoliko to sami univerziteti i sama akademska zajednica ne pokušaju iznutra razoriti, spriječiti, blokirati, onda mi doista nećemo imati šanse za budućnost.“
Očekivanja od budućih akademski obrazovanih osoba su velika, ali uvjeti u kojima se odvija njihova naobrazba, prema mišljenju naših sugovornika, nimalo ne odaju pozitivnu sliku u kojoj će znanje i kvalitet imati apsolutnu dominaciju.
Rektora Univerziteta u Tuzli, prema novom Zakonu o visokom obrazovanju, od sada će birati Upravni odbor kojeg imenuje Vlada TK. Tko će to biti odlučit će politika. Na univerzitetskim hodnicima već se govori da će mjesto rektora pripasti Stranci za bolju budućnost, glavnom koalicijskom partneru SDP-a koji drži vlast u TK. Svjestan da novim zakonom slijedi njegova smjena, sadašnji rektor Enver Halilović nije posebo želio komentirati ovakav način donošenja zakona:
„Mislim da je ovaj zakon povratak unazad za makar 10 godina. U odnosu na dosadašnji zakon i na dosadašnje reforme na Univerzitetu, to je vraćanje Univerziteta unazad. Mi ćemo implemenirati ono što je moguće, što nije u suprotnosti sa bolonjskim procesom, a za ono što jeste – vidjećemo na koji način ćemo pristupiti nekim novim promjenama.“
Komisija za obrazovanje Skupštine TK nije dala zeleno svjetlo novom Zakonu o visokom obrazovanju. U posljednja tri tjedna Komisija se nije nikako ni sastajala, niti je Ministarstvo obrazovanja od njih tražilo suglasnost.
„Osnovna zamjerka je bila to što se u odnosu na nacrt zakona, koji je usvojen u maju ove godine, pojavilo novih 13 članova zakona, na što Univerzitet nije imao mogućnost da da svoje primjedbe i zbog toga je Univerzitet reagovao i tražio da se ovaj zakon povuče sa dnevnog reda, da se pristupi izradi novog zakona o visokom obrazovanju. Fabrikovanje doktora nauka je bez ikakvog pokrića. Ovim zakonom bi se na ovom univerzitetu ta praksa samo pojačala – traži se da mi proizvodimo doktore nauka koji praktično nisu publikovali nijedan rad“, kaže predsjednik Komisije Fikret Skopljak.
Na pretposljednjoj sjednici Skupštine zakon o visokom obrazovanju nije donesen jer nije bilo političke volje, odnosno većine. Kako je SDP u kantonu prije dva tjedna, opet s BPS-om, osigurao većinu, zakon je i usvojen:
„Ovo je uvođenje politike na mala vrata. Ovo je smanjivanje autonomije Univerziteta. Član ove komisije i predsjednik UO Univerziteta je bio protiv rekao je da će donošenje ovakvog zakona donijeti samo štetu Univerzitetu.“
I u Sindikatu visokog obrazovanja izrazili su zabrinutost načinom na koji je zakon usvojen. Zlatan Begić, predsjednik Sindikata:
„Ovdje je poenta, ovdje je fokus našeg nezadovoljstva na načinu kako se te stvari radi - bez uvida javnosti, bez uvida akademske zajednice, bez sindikata – mnoge od ovih normi duboko zadiru u radno-pravni status zaposlenika, a oko tih stvari po Ustavu i po zakonu sindikati se, ako ništa, moraju očitovati.“
Ministrica obrazovanja Nađa Avdibašić Vukadinović smatra da novi zakon umnogome ide na ruku studentima:
„Tako da ne znam šta se dešava u zadnjih 20 dana – da oni potpisuju reakciju sa Univerziteta zajedno sa uvaženim rektorom kada su u pitanju izmjene i dopune zakona, a koje samo vode kao uspostavljanju kvaliteta rada i studenatima i uposlenicima.“
Uništavanje ideje univerziteta
„U akademskoj zajednici postoji u priličnoj mjeri izražena negativna selekcija kadrova. Postoji jedna praksa po kojoj se nominale stiču bez obzira na stvarne naučne kompetencije, ljudske kompetencije, moralne. Postoji, nažalost, još nešto na šta bi trebalo upozoriti, ali bi upozorenje moralo odjeknuti jako: na djelu je, čini mi se, projekat uništavanja ideje univerziteta, ideje i prakse visokog obrazovanja. I ukoliko to sami univerziteti i sama akademska zajednica ne pokušaju iznutra razoriti, spriječiti, blokirati, onda mi doista nećemo imati šanse za budućnost.“
Očekivanja od budućih akademski obrazovanih osoba su velika, ali uvjeti u kojima se odvija njihova naobrazba, prema mišljenju naših sugovornika, nimalo ne odaju pozitivnu sliku u kojoj će znanje i kvalitet imati apsolutnu dominaciju.