Dok učenici širom svijeta uče da je Hong Kong nekada bio britanska kolonija, srednjoškolci kineske teritorije uskoro će učiti potpuno drugačiju lekciju.
Novi udžbenici, koji će se koristiti od septembra, dio su nastojanja Pekinga da pojača pritisak na obrazovanje u Hong Kongu i unese poseban istorijski narativ u poluautonomnom gradu u kojem je prodemokratski pokret ugušen, pišu svjetski mediji.
Nove lekcije o prošlim vremenima
Kako Peking nastoji da pooštri kontrolu nad Hong Kongom, u gradu je predstavljen nastavni plan i program te i novi udžbenici koji će srednjoškolce učiti da Hong Kong nikada nije bio britanska kolonija, piše Blumberg (Bloomberg) pozivajući se na izvještaje lokalnih medija.
Četiri kompleta udžbenika za nastavu od naredne školske godine tvrde da kineska vlada nikada nije priznala sporazume iz 19. vijeka koji su Britaniji dali kontrolu nad Hong Kongom. Oni se, dodaje Blumberg, također drže vladinog stava da su "vanjske sile" krive za velike proteste u gradu 2019.
Kineska vladajuća Komunistička partija spominje sporazume koje su potpisale dinastija Đing i kasnije vlade koje su dale ustupke stranim vladama, kao što je kontrola zemljišta, kao "ugovore pod prisilom".
Britanija je, pojašnjava Blumberg, zauzela ostrvo Hong Kong tokom Prvog opijumskog rata (1839-42.) i kasnije potpisala sporazum koji joj je dao kontrolu nad susjednim Novim teritorijama na 99 godina. Taj ugovor je okončan 1. jula 1997. godine, na godišnjicu koja se svake godine obilježava u gradu.
Ovogodišnjem događaju, ističe Blumberg, možda će prisustvovati kineski predsjednik Si Đinping, čija je vlada različitim mjerama proširila kontrolu nad Hong Kongom, uključujući promjenu izbornog sistema.
Ideološki pritisak Pekinga
Preinačena istorija kroz nove udžbenike namijenjene srednjoškolcima u Hong Kongu dio je ideološkog pritiska Pekinga na grad, ocjenjuje Fajnenšl tajms (The Financial Times) dodajući da udžbenici nastoje da odbiju nove moguće pozive na samoopredjeljenje u Hong Kongu nakon protesta 2019. godine.
Udžbenici su, naglašava Fajnenšl tajms, poslati školama kao dio novog predmeta "Građanstvo i društveni razvoj", koji je prošle godine zamijenio Liberalni odgoj – predmet koji je nakon antivladinih protesta 2019. bio na meti lojalista Pekinga zbog navodne radikalizacije učenika.
Udžbenici poslati srednjim školama u Hong Kongu na pregled prije objavljivanja, naglašavaju da sadašnja kineska vlada nikada nije priznala istorijske ugovore koji su ustupili teritoriju Velikoj Britaniji te da je insistirala na kineskom suverenitetu nad Hong Kongom, pojašnjava list.
Neki udžbenici, ukazuje list, ističu da je UN-ovo uklanjanje Hong Konga sa liste nesamoupravnih teritorija 1972. značilo da podrška globalnog tijela rezoluciji o samoupravi u kolonijalnih mjesta nije primjenjiva na grad.
"Ovo pokazuje da međunarodno pravo potvrđuje da je pitanje Hong Konga u okviru suverenih prava Kine", piše u jednom udžbeniku na kineskom jeziku iz hongkonške kuće Aristo, čija knjiga također navodi da je Hong Kong vezan za Kinu na osnovu "rasnih veza", "kulturnog naslijeđa", "jezičkog sistema" i "garnizona", kao i ekonomske i političke nadležnosti.
Podsticanje 'kineskog identiteta'
Najnoviji potez s udžbenicima u skladu je s pokušajima Pekinga proteklih godina da usadi "kineski identitet" među đake iz Hong Konga - da posije ideju da je Hong Kong oduvijek bio dio Kine, ali da je oduzet na period pod britanskom vlašću, ocjenjuje BBC.
Novi udžbenici, ističe britanski servis, trude se da objasne razlike između kolonije i kolonijalne vladavine - s tekstovima koji tvrde da zemlja mora imati suverenitet kao i upravljanje tim područjem da bi nazvala vanjsku teritoriju kolonijom.
Prema izvještajima lokalnih medija, u udžbenicima piše da su u slučaju Hong Konga, Britanci "samo vršili kolonijalnu vlast... tako da Hong Kong nije britanska kolonija".
Nakon što je Velika Britanija vratila Hong Kong Kini, poslije više od 150 godina vladavine, vlada Hong Konga nastoji da prati retoriku Pekinga te, dodaje BBC, nikada ne kaže da je suverenitet "prenijet" na Kinu, već se Hong Kong "vratio domovini".
Tamošnji muzeji su ranije opisivali Hong Kong kao "britansku koloniju", ali su te riječi uklonjene 2020. Što je potez za koji su lokalni stanovnici rekli da ukazuje na jačanje kineske kontrole u poluautonomnom gradu.
Nacionalna sigurnost i patriotizam u fokusu
Novi udžbenici kao i revizija obrazovnog sistema Hong Konga, sprovedena nakon antivladinih protesta 2019., uključuje oštriji fokus na nacionalnoj sigurnost i patriotizmu, pri čemu su nastavnici ohrabreni da prijave učenike koji su prekršili zakon o nacionalnoj sigurnosti, napisao je Gardijan (The Guardian).
Nekoliko udžbenika, govori o zakonu o nacionalnoj sigurnosti iz 2020. koji se, dodaje list, naširoko kritikuje kao kršenje osnovnih sloboda time što zabranjuje djela neslaganja i tretira ih kao terorizam, secesionizam, strano dogovaranje ili pobunu.
Jedan od udžbenika navodno tvrdi da je zakon uveden kao odgovor na "nasilne terorističke aktivnosti" i nezakonite radnje 2019. godine koje su ugrozile nacionalni suverenitet i sigurnost. Drugi je pomenuo "nacionalnu sigurnost" 400 puta na 121 stranici, ukazuje Gardijan na navode lokalnih medija.
Kineski državni tabloid Global tajms (Global Times) napisao je da će promjene osigurati da "neki nastavnici više neće moći prenositi svoje pogrešne i otrovne političke stavove učenicima dok predaju ovaj predmet".
Predviđeno je da udžbenike koriste učenici četvrtog razreda na časovima "Građanstva i društvenog razvoja". Predmet zamjenjuje Liberalni odgoj osmišljen 2009., koji je, dodaje list, nastojao naučiti đake vještinama kritičkog mišljenja i idejama o građanskom angažmanu.
Tang Fei, urednik i recenzent dva udžbenika, a takođe i poslanik Hong Konga, rekao je da su tekstovi prošli internu reviziju i da sada čekaju konačno odobrenje. Sa novim tekstovima "neće biti potrebe da nastavnici unose previše drugog sadržaja", rekao je Tang.
‘Rimejk Hong Konga’
Udžbenički materijal koji odbacuje britansko viđenje njihovog odnosa prema Hong Kongu, dio je šire kampanje najvišeg kineskog lidera, Si Đinpinga, za rekonstrukciju obrazovnog sistema u Hong Kongu, "zaštitu mladih umova" i podizanje lojalnih, patriotskih građana, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times).
Predloženi novi udžbenici izmijenjenog istorijskog narativa dolaze samo nekoliko sedmica prije nego što će Hong Kong obilježiti 25 godina od britanske primopredaje, kada se Kina složila da društveni i ekonomski sistemi teritorije ostanu nepromijenjeni 50 godina nakon ponovnog preuzimanja suvereniteta.
To je, podsjeća njujorški list, rezultiralo time da je Hong Kong u početku imao visok stepen autonomije. Kada su potezi Pekinga ugrozili taj aranžman, demonstranti su izašli na ulice 2014. i ponovo 2019. godine.
Potom je Peking pokušao kazniti drugačija mišljenja, ograničiti slobodu govora i ciljati na nezavisne novinske kuće i prodemokratske lidere. Progonjeno je hiljade aktivista, a neki su pobjegli u egzil, naglašava list i dodaje da su zvaničnici također ciljali obrazovni sistem Hong Konga, koji je, kako su tvrdili, oblikovao uvjerenja mladih koji su predvodili demonstracije.
Dok mnogi naučnici i istoričari kažu da kinesko prikazivanje statusa Hong Konga pod britanskom vlašću nije novo, prodemokratski aktivista iz Hong Konga Džefri Go (Jeffrey Ngo) smatra da je riječ o "rimejku Hong Konga u eri nacionalne sigurnosti" te o pokušaju vlade da osigura da "sljedeća generacija mladih bude podrška ili barem suosjećajna prema onome što vlada govori".