Nastavljaju se napori za uspostavljanje trajnog mira u Ukrajini. Iako su očekivani mirovni pregovori izmedju vlasti u Kijevu i proruskih separatista uz posredovanje OEBS odgodjeni, obje strane tvrde poštuju primirje dogovoreno 9. decembra. Stižu i nove ponude o posredovanju u rješavanju ukrajinske krize.
U Kijev stiže predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev koji je uoči posjeta Ukrajini izjavio da želi biti “pošteni posrednik” u rješenju krize u istočnoj Ukrajini.
Nazarbajev je ocijenio da je njegova uloga moguća jer ima jednako dobre odnose i sa Ukrajinom i Rusijom, koja i dalje negira optužbe da potiče nemire i nasilje u istočnoj Ukrajini naoružavajući separatiste i slanjem vojnika u taj dio Ukrajine.
Nursultan Nazarbajev i Petro Porošenko u Kijevu
Kazahstanski predsjednik je istaknuo da se zalaže za puni suverenitet i teritorialni integritet Ukrajine.
Dan ranije, u Kijevu je boravio i bjeloruski šef države Aleksandar Lukašenka. Njegov domaćin Petro Porošenko zahvalio mu je što je zadržao jasan stav o teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine i što nije priznao takozvane izbore 2.novembra koje su proruski separatisti održali u regijama Donjeck i Luganjska.
Lukašenka, koji se smatra, posljednjim evropskim diktatorom, u Kijevu je bio širokogrudan.
“Trebate li bilo što od Ukrajine, mi ćemo učiniti sve što treba i to u roku od 24 sata. Sve što je tražio ukrajinski predsjednik - sada kažem javno – to smo uradili i tako će ostati. Ovo nije za nas igra. Ne radimo isključivo zbog trgovinskih odnosa, zbog toga što smo susjedi, već i zbog toga što su naši narodi bliski”.
Minsk je bio domaćin dogovora o prekidu vatre 5. septembra.
Analitičari ističu da Lukašenko strahuje od izbijanja prodemokratskih protesta u Bjelorusiji, sličnih onima koji su doveli do svrgavanja Viktora Janukoviča u februaru ove godine, bliskog saveznika Moskve, kao što je i sam Lukašenka.
Ipak, Lukašenko ima i vrlo napete odnose s Moskvom. Usprotivio se ruskoj ideji o formiranju unije sa Bjelorusijom.
Prošli tjedan je naredio vladi da trgovinske račune s Rusijom ubuduće obračunava u dolarima ili eurima, zbog pada vrijednosti rublje.
Zanimljivo je da su i Kazahstan i Bjelorusija partneri u Carinskoj uniji s Rusijom, ali ekonomski problemi Moskve uzrokuju sve veću zabrinutost u Minsku i Astani.