Nakon što je francuski proizvođač sportske opreme najavio prodaju sportskog hidžaba, tamošnja javnost ponovo je okupirana žustrim komentarima o odijevanju muslimanskih žena u javnosti, što prema pisanju medija govori i o problemima u odnosu između sekularizma i religije u Francuskoj.
Sportski hidžab i principi sekularizma
Britanski Gardijan (The Guardian) piše da je spor oko plana lanca prodavnica sportske opreme Dekatlon (Decathlon) da prodaje sportske hidžabe u Francuskoj "posljednja u nizu političkih oluja oko odjeće muslimanki u Francuskoj".
List navodi kako je Dekatlon otkazao plan da u Francuskoj prodaje jednostavne sportske marame, koje pokrivaju kosu ali ne i lice, poslije bure na društvenim medijima i oštrih kritika nekoliko političara, od kojih su neki iz centrističke partije predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), koji su pozvali na bojkot.
Ministrica zdravlja Anjes Bizen (Agnès Buzyn) rekla je da sporne marame ne predstavljaju viziju koju ona dijeli i da bi voljela da francuski brend ne promoviše te marame, dok je poslanica Aurora Berž (Aurore Berge), iz Makronove centrističke partije "Republika u pokretu", poručila da će bojkotovati prodavnicu koja ne poštuje francuske vrijednosti.
Gardijan podsjeća da je prethodna, desničarska vlada predsjednika Nikole Sarkozija (Nicolas Sarkozy), 2010. godine zabranila marame koje pokrivaju lice u Francuskoj, zbog čega su je grupe za ljudska prava optužile da stigmatizuje muslimanke. Djevojčicama je zabranjeno da nose velove (hidžabe) u državnim školama od 2004., dok je radnicama u javnom sektoru zabranjeno da nose zarove ili druge vjerske simbole, jer moraju izgledati neutralno.
Poslije lokalnih zabrana "burkinija" - kupaćih kostima koji pokrivaju cijelo tijelo - na nekim francuskim plažama, što je poništio viši sud, uslijedila je žustra politička rasprava oko principa sekularizma koji nalaže strogo odvajanje crkve i države, piše Gardijan i ističe da su grupe za ljudska prava upozorile da ga političari izvrću i da ga zarad politike namjerno koriste protiv muslimana poslije niza terorističkih napada.
Hidžab za muslimanske trkače? U Francuskoj to je skandal
Navodeći primjer oko sportskog hidžaba, Vašington post (Washington post) piše da je riječ o najnovijoj kontroverzi oko pitanja nacionalnog identiteta u Francuskoj – čime se "Francuska ponovo vratila u histeriju raspravljajući o tome kako bi se muslimanke trebale oblačiti".
Slično kao i sa "burkini" kupaćim kostimom 2016, sportski hidžab je pokrenuo ogorčenu nacionalnu debatu, piše kolumnista Džejms Mekouli (James McAuley) i dodaje da sportski hidžab napadaju obje strane – dok krajnje desničarski Nacionalni reli (bivši Nacionalni front) veo za trčanje naziva "novim uplitanjem islamskog komunitarizma u javni prostor", istovremeno su primjetni napadi i od nominalno ljevičarskih francuskih feministkinja.
Novinar navodi primjer Aurore Berž, glasnogovornice Makronove stranke "Republika u pokretu", koja je kritizirala hidžab i Dekatlon, napisavši na Twitteru da oni koji tolerišu žene koje se pokrivaju u javnom prostoru, "nisu ljubitelji slobode".
"Ono što muslimanke izaberu da nose je kontroverzna tema u Francuskoj, zvanično sekularno društvo koje zabranjuje religijske znakove i simbole u javnom životu - osim, naravno, jaslice i božićna drvca koja ukrašavaju gradske hale tokom praznika", napisao je Vašington post.
List podsjeća kako se Marjem Pužetu (Maryam Pougetoux), vođa studentskog sindikata, prošle godine pojavila na nacionalnoj televiziji u hidžabu koji nije imao nikakve veze sa Islamom. Intervju je pokrenuo sličnu polemiku koja ju je dovela na naslovnu stranu satiričke publikacije Šarli ebdo (Charlie Hebdo), koja ju je opisivala kao majmuna. Tada je imala 19 godina.
Jednima kontroverza, a drugima dugoročne posljedice
Njujork times (The New York Times) piše da je debata o prodaji hidžaba dizajniranog za trčanje još jednom otkrila tenzije između sekularizma i religije u Francuskoj. "Laïcité, koncept državnog sekularizma, definirajući je princip francuske republike, ali je često bio tačka neslaganja između muslimana i države", napisao je list.
List piše da su francuski dugogodišnji stavovi prema feminizmu, sekularizmu i integraciji imigranata u korijenu mnogih kontroverzi, i da su potaknuti strahovima o islamskom terorizmu. Neki političari su branili Dekatlon, navodi NYT, prenoseći izjavu Auréliena Tachéoma, člana Makronove partije, koji je rekao da bi Francuska mogla "dobro proći" bez "ove opsesije oko vela i Islama".
Nejasno je zašto je Dekatlon postao središte takve kritike, piše NYT i dodaje da Najki (Nike) već prodaje hidžabe za trkače u Francuskoj, ali da se nije suočio s istom kritikom - vjerovatno zato što nije francuski brend. Dekatlon je saopštio da je primio mnoštvo prijetećih poruka, i da je jedna od njih optužila kompaniju za "izdaju Francuske", te da je "doprinijela islamskoj invaziji".
List podsjeća da je 2017. godine najviši sud Evropske unije presudio da zabrana poslodavaca za hidžab u privatnom sektoru može biti legalna."Ali debata o hidžabu više nije o njenoj legalnosti, već o njenoj simbolici", piše Njujork times, koji ujedno prenosi mišljenja nekolicine francuskih muslimanki, među kojima je i Laura Ča (Cha), glasnogovornica feminističke organizacije Lallab: "Za one koji nisu direktno pogođeni hidžabom, to je samo još jedna kontroverza, ali za muslimanske žene ona ima neke zle, dugotrajne posljedice".
Razlika između sekularnih i vjerskih ekstremista
CNN piše da mnogi političari u Francuskoj upozoravaju da reakcija na sportski hidžab naglašava porast rasizma i islamofobije u Francuskoj. Fiona Lazar (Lazaar), poslanica iz Makronove stranke, rekla je da je sramota što je Dekatlon popustio pred "rasističkim prijetnjama i razuzdanom islamofobijom" i što se odazvao pozivima na bojkot.
Šaista Goir (Shaista Gohir), izvršna direktorica britanske dobrotvorne organizacije Muslimanska ženska mreža UK (Muslim Women Network UK), izjavila je za CNN kako reakcija na odjeću ukazuje na postojanje anti-muslimanske mržnje.
"Toliko ogorčenje zbog komada odjeće. Pretjerana reakcija nema nikakve veze sa sekularnim vrijednostima – kao što su empatija, suosjećanje i pravda. Istinske sekularne vrijednosti treba da podrže žene da samostalno donosu odluke o svojim životima, te da ih osnaži da učestvuju u sportu. Sekularni ekstremisti se ne razlikuju od vjerskih ekstremista koji također žele da kontrolišu šta žene treba da nose", kazala je Goir CNN-u.