Uspostavom nove koalicione vlade bugarski parlament okončao je dug period političke nestabilnosti, tokom kojeg je zemlja bila vođena privremenim vladama. U četiri godine, održano je sedam izbora.
Iako je završila na prvom mjestu na izborima u oktobru 2024. godine, dominantna politička snaga u zemlji, stranka desnog centra GERB, nije imala većinu da vlada sama.
Međutim, nakon dugih i složenih pregovora, ušla je u koaliciju sa bivšom komunističkom i proruskom "Bugarskom socijalističkom partijom" i populističkom strankom "Postoji takav narod", koja je započela kao anti-GERB pokret te frakcijom "Pokreta za prava i slobode", koja tradicionalno predstavlja etničke Turke u Bugarskoj.
Novom koalicijom će upravljati premijer Rosen Zhelyazkov, visoki funkcioner GERB-a sa prethodnim iskustvom u vladi, jer je ranije obavljao funkcije ministra i predsjednika parlamenta.
Koalicija je već naišla na kritike lidera opozicije i političkih analitičara koji dovode u pitanje njenu opredijeljenost za borbu protiv korupcije i očuvanje prozapadnog stava zemlje.
Borisov povratak
Za mnoge Bugarе stranka GERB, koju vodi Boyko Borisov, sinonim je za korupciju.
Borisov, ključni igrač bugarske politike, bio je premijer tri puta između 2009. i 2021. godine i bio je kritikovan zbog toga što je predvodio sistem obilježen korupcijom, kontrolisanjem medija i navodnim zloupotrebama sredstava iz fondova Evropske unije.
Borisov je napustio funkciju 2021. godine, potresen višemjesečnim masovnim protestima protiv korupcije. Uprkos pobjedama na izborima, njegova stranka GERB nije mogla pronaći koalicione partnere.
Posebno zabrinjava odnos GERB-a sa Delyanom Peevskim, moćnim tajkunom koji je optužen za korupciju i trgovinu uticajem, a kojeg su sankcionisale Sjedinjene Države i Velika Britanija.
Delyan Peevski optužen je za korupciju i trgovinu uticajem
Umjesto da se distancira od Peevskog, kao što su mnogi bugarski političari tražili, koalicija je izbacila dijelove političkog sporazuma koji su u početnim nacrtima trebali ograničiti njegov uticaj. Ova odluka je navela reformistički savez "Mi nastavljamo promjene - Demokratska Bugarska" da povuče svoje pregovore i ostane izvan koalicije.
Iako premijer Zhelyazkov ima ambiciozan plan, koji uključuje sprovođenje reformi koje zahtijeva EU, pristupanje eurozoni i jačanje vladavine prava, mnogi Bugari nisu uvjereni. To je djelomično zbog unutrašnjih kontradiktornosti same koalicije, naročito pokušaja da se pomire prozapadni i proruski interesi. Očigledni su kompromisi i politička nužda koja je već vidljiva.
Iz koalicijskog uvoda je uklonjena fraza "proevropski", a obaveze u vezi s Ukrajinom i Rusijom su ublažene kako bi se udovoljilo proruskoj Bugarskoj socijalističkoj partiji. Vrijedi napomenuti da je stranka "Postoji takav narod" započela kao anti-GERB i anti-korupcijski pokret.
Bugarska je postala članica Schengen zone
Posljednje četiri godine bile su obilježene političkom paralizom i stagnacijom reformi, zbog čega su sredstva iz Evropske unije gotovo presušila. Obnova ovog važnog finansijskog toka neće biti laka, jer zahtijeva sprovođenje reformi i mjera za borbu protiv korupcije koje traži EU, reforme koje je član koalicije, stranka "Postoji takav narod", prethodno blokirala.
Da li će Bugarska ostati na proevropskom putu?
Ipak, pod novom vladom, Bugarska neće vjerovatno skrenuti sa svog puta prema EU i Zapadu. Zemlja je postala novi član Schengen zone bez viza i obećala je izbjegavati saradnju s "antievropskim strankama".
Premijer Zhelyazkov je 16. januara izjavio da će osigurati kontinuitet u geopolitičkom smjeru zemlje, spominjući eurozonu kao prioritet.
Pročitajte i ovo: Rumunija i Bugarska postale članice šengenske zoneTu su i određeni mehanizmi nadzora. Govoreći u parlamentu 16. januara, Nadežda Iordanova iz saveza "Mi nastavljamo promjene - Demokratska Bugarska" rekla je da će opozicija pratiti da li će vlada ostati na proevropskom putu.
"Podržat ćemo put ka eurozoni, energetsku nezavisnost, modernizaciju vojske", rekla je Iordanova. "[Mi] ćemo biti opozicija, bit ćemo dosljedni, radit ćemo na modernizaciji i jačanju institucija." Ali da li će to biti dovoljno?
Posljednje četiri godine bile su obilježene političkom neaktivnošću i stagnacijom reformi, što se možda neće promijeniti sada kada je Bugarska dogovorila novu vladu.
Mnogi Bugari sada se plaše ne samo da će stvari ostati iste, već da će postati još gore. Plaše se povratka na ono što vide kao posebno neetičan i koruptivan period pod vlašću Borisova i GERB-a.