Mandatar za sastav nove crnogorske Vlade i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović saopštio je 20. aprila da je dogovorena, nova, 43. Vlada Crne Gore.
Prothodnoj Vladi premijera Zdravka Krivokapića 4. februara izglasano je nepovjerenje.
Abazović je na konferenciji za novinare kazao da je o postignutom dogovoru za izbor nove Vade obavijestio Skupštinu Crne Gore u kojoj će, kako je rekao, njegov kabinet imati podršku 46 od ukupno 81 poslanika.
"Ideja je da Crnu Goru odblokiramo, da država dobije funkcionalne institucije i stabilnost. Umjesto svađe da dobijemo pomirenje i pokušaj da gradimo evropsku perspektivu. Nijesmo protiv izbora, ali jesmo protiv izbora bez institucija", rekao je Abazović.
On nije saopštio personalni sastav kabineta, ali je precizirao da će ako dobije podršku u Parlamentu, imati 20 ministara i četiri potpredsjednika.
Smatra da će se naredne sedmice održati sjednica Skupštine na kojoj će se birati Vlada.
Vladu bi trebalo da čini Abazovićev Građanski pokret URA, prosrpska Socijalistička narodna partija, Socijaldemokratska partija, nacionalne stranke Albanaca i Bošnjaka.
Pročitajte i ovo: Formiranje manjinske Vlade Crne Gore izvjesnije ulaskom SNP-aParlamentarnu podršku Vlada će imati od Demokratske partije socijalista (DPS) predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića koji je 19. aprila potvrdio da će njegova DPS podržati manjinsku Vladu "bez ikakvih interesa i participacije u njoj".
Iako je do sada tvrdio da za DPS nema mjesta u novoj Vladi Abazović je danas saopštio da "ne vidi problem da DPS dobije dio funkcija po dubini". To se odnosi na rukovodeća mjesta u državnoj administraciji.
Infographic-Support for minority government in Montenegro, survey
Govoreći o prioritetima njegovog kabineta Abazović je kazao da će u fokusu biti dijalog, reforme pravosuđa, preispitivanje spornih odluka prethodne Vlade, te nastavak reformi službi bezbjednosti:
"Među normativnim prioritetima su dogovor oko nosilaca pravosudnih funkcija. Usklađivanje regulative u pravosuđu sa regulativom EU, Zakon o porijeklu imovine koji čeka zeleno svjetlo EU, izborna reforma, revizija postojećeg stanja u prosvjeti i kulturi i preispitivanje svih kadrovskih rješenja u ovim oblastima".
Abazović je rekao i da je jedan od prioriteta Zakon o popisu, regulisanje odnosa sa vjerskim zajednicama i sagledavanje regionalnih inicijativa u cilju bržeg učlanjenje u EU.
Podsjetimo, Abazovića je za mandatara nove vlade 3. marta predložio predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, nakon što je u februaru Vladi premijera Zdravka Krivokapića u Skupštini izglasano nepovjerenje glasovima Abazovićeve URA i opozicije, predvođene Đukanovićevom DPS.
Krivokapićevu Vladu je u decembru 2020. izabrala koalicija prosrpskog i proruskog Demokrtaskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta URA, koje su na avgustovskim izborima osvojile tijesnu većinu od 41 poslaničkog mjesta, čime je nakon tri decenije vlasti DPS prešla u opoziciju.
Nekoliko dana nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi smijenjen je i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić , lider Demokrata.
Pročitajte i ovo: Đukanović dao mandat Abazoviću za sastav nove Vlade Crne GoreIzboru manjinske Vlade se protive prosrpski i proruski Demokratski front (DF) i Demokrate, a predsjedavajući Skupštinom Crne Gore iz DF Strahinja Bulajić je danas je zbog toga podnio ostavku.
Te političke grupacije smatraju da izbor nove Vlade i formiranje nove parlamentarne većine, predstavljaju kršenje Ustava i prekrajanje izborne volje građana zbog čega su Demokratski front i Demokrate Alekse Bečića ranije su najavljivali proteste.