Autor: Daisy Sindelar, prevela: Ena Stevanović
Vizija Europske unije se mijenja s godinama.
Kada je Europska komisija 2004.godine imenovala Finca Olija Rehna na mjesto novog šefa za proširenje, ovaj blok je doživio svoju najveću ekspanziju prihvatajući deset novih zemalja Mediterana i Istočne Europe pod svoje okrilje. Očekivalo se da će se Europska unija nastaviti proširivati sve dok ne bude obuhvaćala Zapadni Balkan, Tursku i post-sovjetske države.
Taj veliki apetit je sada izgleda splasnuo. Uništila ga je decenija financijske krize, skepticizam prema EU i nevoljkost zemalja članica da se suprotstave Rusiji. Iz svega rečenog na posljednjem sastanku povjerenika EU održanom 10.septembra je jasno da će se Unija od sada više posvetiti unutarnjim pitanjima nego proširenju.
Najbolji dokaz za to je činjenica da je porastao broj povjerenika za ekonomska pitanja s naglaskom na unutarnje tržište i industriju, poreze i carinu, potrošačku politiku i financijske usluge.
S druge strane, pozicija povjerenika za proširenje na kojoj su do sada bili i Rehn i njegov nasljednik Čeh Stefan Fuele je izmijenjena. Ona se od sada naziva „povjerenstvom za pregovore o proširenju“, čime se jasno naglašava da je EU spremna na razgovore, ali ne nužno i na akciju.
Stezanje obruča
Budući predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker iz Luksemburga je već jasno rekao da nijedna nova država kandidat neće tijekom njegovog petogodišnjeg mandata ući u EU. Posljednja zemlja koja je ušla u Uniju je Hrvatska 2013. godine, nakon Bugarske i Rumunjske koje su se europskoj obitelji pridružile 2007. godine.
Promjena naziva povjerenstva samo potvrđuje nezainteresiranost Komisije za proširenje, kao i činjenica da tijekom opširne konferencije za medije koju je Juncker održao 10. septembra proširenje nije niti jednom spomenuto.
Daliborka Uljarević
Daliborka Uljarević, analitičarka Centra za građansko obrazovanje u Crnoj Gori je rekla da će ova odluka biti "poražavajuća" za države Zapadnog Balkana koje će time izgubiti potporu i sredstva iz Europske unije. No, Maja Bobić, šefica srbijanskog Europskog pokreta kaže da ova oduka EU ne bi trebala spriječiti države kandidate da same nastave sa unutarnjim reformama.
„Nema veze što (Junckerov stav) nije ujedno i stav svih zemalja članica Europske unije. Međutim, Juncker nije u potpunosti isključio mogućnost daljeg proširenja. Ali njegova procjena, a radi se o stručnoj političkoj procjeni, je da niti jedna od država kandidata neće biti spremna za to tijekom njegovog mandata.“
On će se angažirati
Još se ne zna kako će pedesetšestogodišnji austrijanac Johannes Hahn, Junckerov izbor na poziciju povjerenika za pregovore o proširenju utjecati na sve navedeno. Za razliku od svog neposrednog prethodnika Fuelea koji je odrastao u komunističkoj Čehoslovačkoj i tečno govori ruski, Hahn nema nikakve osobne niti jezične veze sa europskim istočnim susjedstvom.
Hahna, koji se uspinjao u redovima austrijske Narodne partije i koji je ranije radio kao povjerenik Europske unije za regionalnu politiku, poziciju koja se usredotočuje na unutarnju infrastrukturu EU i kontakt s dužnosnicima lokalne samouprave, osobito u siromašnijim istočnim državama Unije, smatraju vrijednim radnikom sa osobnošću koju jedan posmatrač opisuje kao „sivu“.
Juncker je dao zadatak Hahnu da "osnaži političke i gospodarske odnose EU s njenim južnim i istočnim susjedstvom, posebno sa državama Zapadnog Balkana." Werner Fasslabend, predsjednik austrijskog Instituta za europsku i sigurnosnu politiku kaže da je Hahn idealan kandidat koji će održavati entuzijazam susjeda Unije zbog činjenice da i dalje ostaju u Briselskoj orbiti.
"Odrastao je u situaciji kada se Europa, pogotovo Beč, otvorio prema središnjoj i istočnoj Europi te će stoga biti vrlo zainteresiran da se sve ponovno otvori", kaže Fasslabend. "Znate, mi imamo vrlo bogatu tradiciju ovdje u Beču [sa susjedskim odnosima], a posebno sa Balkanom. To je nešto poput austrijskog dvorišta. Apsolutno sam siguran da će se on angažirati."
Novi prioriteti Europske unije su snažan udarac za bivše sovjetske republike Gruziju, Ukrajinu i Moldaviju koje su u junu potpisale sporazum o pridruživanju sa Briselom i koje članstvo u Europskoj uniji smatraju jedinim načinom da se zaštite od ruske agresije.
Međutim Amanda Paul, analitičarka Centra za europsku politiku kaže da ova odluka Europske unije neće pretjerano utjecati na ove države čiji izgledi za pristup ostaju vrlo mali u najboljem slučaju.
"Nemamo nikakvo obećanje za članstvo za bilo koju od tih zemalja, a iskreno govoreći, što god se pričalo uokolo, ja ne mislim da će se to promijeniti", kaže ona. "Apsolutno ne postoji interes da se ijednoj od tih država ponudi mogućnost članstva u dogledno vrijeme.“
„Moglo bi se reći da je ovo znak koji kaže ‘Ok, proširenje je završeno', ali ja ne vidim smisao toga jer to bi značilo sam sebi iskopati jamu jer oni žele da ove države nastave sa reformama pa čak i samo zbog mogućnosti da će nekada postati članice Unije.“
Čak i oni koji su bili neutralni na imenovanje Hahna mogu odahnuti što slovak Maros Sevcovic za kojeg se uveliko lobiralo za ovu poziciju nije bio konačan izbor. Osim što je jedna od najvjernijih branitelja Rusije u EU, Slovačka je i jedna od pet država Europske unije koja je odbila priznati Kosovo i koja bi se stoga zasigurno protivila njegovim težnjama za pridruživanjem Europskoj uniji.