Proučavati postanak i međusobne odnose nebeskih tijela je zadatak astronomije. Jedna među najstarijim prirodnim naukama konstantno se usavršava. I bosanskohercegovački astronomi pokušavaju pratiti savremene trendove. Iako ih je malo, te uprkos skromnoj podršci države, ovi zaljubljenici u svemir obnavljaju status kakav je astronomija u Bosni i Hercegovini nekad imala. Nedavno je održana kampanja za obnovu opservatorija na planini Trebević kod Sarajeva.
Svemir i kretanje nebeskih tijela fasciniraju Adelu Subašić još od djetinjstva. Kao studentica fizike odlučila je učlaniti se u Astronomsko društvo Orion. Svakog četvrtka jedan mali stan u centru Sarajeva postaje mjesto okupljanja pasioniranih astronoma - amatera:
„Članovi društva nisu samo fizičari. Mi imamo i umjetnika. Imamo i srednjoškolaca - to me mnogo raduje - koji uče da baviti se astronomijom ne mora značiti da se moraju znati neke vrhunske jednačine, niti kvantna mehanika, atomska i slično. Jednostavno potrebna je ljubav.“
Usavršavanje tehničkih pomagala omogućilo je sve dublje prodiranje u svemir. Danas su se granice toga područja toliko proširile da je astronomija pristupila temeljitom izučavanja ustrojstva svemira. Predsjednik Astronomskog društva Orion Muhamed Muminović za RSE kaže:
„Otvorite bilo koju internet stranicu - svaki dan najmanje dvije astronomske vijesti od 20 vijesti. Nije da neko to pravi tek tako. To je nešto što cijelu planetu fascinira. Odgovore na neka ključna, fundamentalna pitanja nauke, fizike, postanka života, svemira - možemo naći kroz astronomiju posmatrajući svemir i nebeska tijela.“
U vremenu društveno-političkog sivila, baviti se astronomijom u Bosni i Hercegovini je teško. Međutim, nedostatak infrastrukture, te manjak opšteg interesa prema ovoj oblasti, ne obeshrabruje bh. astronome:
„Napomenuću da smo prošle godine proslavili 50 godina rada tog društva. To smo ustvari nazvali 50 godina moderne atsronomije u BiH, s obzirom da nikakva druga praktično nije ni postojala. Budimo realni, astronomija nije masovna djelatnost, ali smo mi imali opservatoriju ovdje, koja je devastirana tokom opsade Sarajeva. Mi smatramo da je ta opservatorija bila jako dobra i najmodernija u regiji.“
Meteorska mreža BiH
Muminović navodi da je astronomska opservatorija na Trebeviću kod Sarajeva bila početna stanica za generacije astronoma amatera u regiji, od kojih su mnogi postali međunarodni stručnjaci:
„Ovdje je bio dvostruki astrograf kojim smo snimili sarajevski atlas neba, 800 ploča plavih i crvenih, cijelo nebo sjeverno od ekvatora nebeskoga je snimljeno. Te su sve ploče, nažalost, nestale u ratu. I danas nam se javljaju ljudi iz regije kojima je ovo bio svjetionik nekog vremena jer niko nije imao ovako nešto, pogotovo da je to napravila grupa mladih ljudi. Mi smo bili najveći, i dan-danas neprevaziđeni izdavač astronomskih knjiga, popularnih, stručnih i naučnih, u bivšoj Jugoslaviji. Oko 30 izdanja smo imali do danas.“
Formirana je Meteorska mreža Bosne i Hercegovine, navodi Subašić:
„Ja sanjam o tom momentu da uzmem u ruku neko strano tijelo koje nije sa planete Zemlje. Još ako znate odakle je došlo, primjerice sa Marsa, može i van Sunčevog sistema, i onda to ispitujete, to vam je kao da ste poslali sondu na Mars - i uštedjeli ste toliko novaca. Tako i država dobiva na vrijednosti, postaje poznatija u svijetu. Ali za sve što radite potrebna su sredstva. Mi tih sredstava nemamo.“
Nedavno je održana kampanja za finansijsku pomoć sarajevskom Astronomskom društvu Orion. Zahvaljujući inostranim donacijama, prikupljeno je više od 17.000 maraka, što će uveliko olakšati rad Društva. Muhamed Muminović navodi još jednu inicijativu:
„Naš plan je da obnovimo opservatoriju u dvije faze. Prva faza bi bila obnova austrougarske tvrđave. Ona bi koštala, zajedno sa svim instrumentima i infrastrukturom, oko 500.000 maraka. A onda bismo kasnije, u neka malo mirnija vremena, uradili i novu zgradu.“
Članica Astronomskog društva Orion Adela Subašić zaključuje da dolaze bolji dani za bh. astronomiju:
„Ne smijemo zavoriti vrata nauci. To je nešto najgore što može uraditi ova država. Mi imamo jako dobar položaj - imamo planine za izaći na posmatranje, za raditi neke ozbiljne projekte. Imamo tako lijepu poziciju i to treba iskoristiti.“
Svemir i kretanje nebeskih tijela fasciniraju Adelu Subašić još od djetinjstva. Kao studentica fizike odlučila je učlaniti se u Astronomsko društvo Orion. Svakog četvrtka jedan mali stan u centru Sarajeva postaje mjesto okupljanja pasioniranih astronoma - amatera:
„Članovi društva nisu samo fizičari. Mi imamo i umjetnika. Imamo i srednjoškolaca - to me mnogo raduje - koji uče da baviti se astronomijom ne mora značiti da se moraju znati neke vrhunske jednačine, niti kvantna mehanika, atomska i slično. Jednostavno potrebna je ljubav.“
Usavršavanje tehničkih pomagala omogućilo je sve dublje prodiranje u svemir. Danas su se granice toga područja toliko proširile da je astronomija pristupila temeljitom izučavanja ustrojstva svemira. Predsjednik Astronomskog društva Orion Muhamed Muminović za RSE kaže:
„Otvorite bilo koju internet stranicu - svaki dan najmanje dvije astronomske vijesti od 20 vijesti. Nije da neko to pravi tek tako. To je nešto što cijelu planetu fascinira. Odgovore na neka ključna, fundamentalna pitanja nauke, fizike, postanka života, svemira - možemo naći kroz astronomiju posmatrajući svemir i nebeska tijela.“
U vremenu društveno-političkog sivila, baviti se astronomijom u Bosni i Hercegovini je teško. Međutim, nedostatak infrastrukture, te manjak opšteg interesa prema ovoj oblasti, ne obeshrabruje bh. astronome:
„Napomenuću da smo prošle godine proslavili 50 godina rada tog društva. To smo ustvari nazvali 50 godina moderne atsronomije u BiH, s obzirom da nikakva druga praktično nije ni postojala. Budimo realni, astronomija nije masovna djelatnost, ali smo mi imali opservatoriju ovdje, koja je devastirana tokom opsade Sarajeva. Mi smatramo da je ta opservatorija bila jako dobra i najmodernija u regiji.“
Meteorska mreža BiH
Muminović navodi da je astronomska opservatorija na Trebeviću kod Sarajeva bila početna stanica za generacije astronoma amatera u regiji, od kojih su mnogi postali međunarodni stručnjaci:
„Ovdje je bio dvostruki astrograf kojim smo snimili sarajevski atlas neba, 800 ploča plavih i crvenih, cijelo nebo sjeverno od ekvatora nebeskoga je snimljeno. Te su sve ploče, nažalost, nestale u ratu. I danas nam se javljaju ljudi iz regije kojima je ovo bio svjetionik nekog vremena jer niko nije imao ovako nešto, pogotovo da je to napravila grupa mladih ljudi. Mi smo bili najveći, i dan-danas neprevaziđeni izdavač astronomskih knjiga, popularnih, stručnih i naučnih, u bivšoj Jugoslaviji. Oko 30 izdanja smo imali do danas.“
Formirana je Meteorska mreža Bosne i Hercegovine, navodi Subašić:
„Ja sanjam o tom momentu da uzmem u ruku neko strano tijelo koje nije sa planete Zemlje. Još ako znate odakle je došlo, primjerice sa Marsa, može i van Sunčevog sistema, i onda to ispitujete, to vam je kao da ste poslali sondu na Mars - i uštedjeli ste toliko novaca. Tako i država dobiva na vrijednosti, postaje poznatija u svijetu. Ali za sve što radite potrebna su sredstva. Mi tih sredstava nemamo.“
Nedavno je održana kampanja za finansijsku pomoć sarajevskom Astronomskom društvu Orion. Zahvaljujući inostranim donacijama, prikupljeno je više od 17.000 maraka, što će uveliko olakšati rad Društva. Muhamed Muminović navodi još jednu inicijativu:
„Naš plan je da obnovimo opservatoriju u dvije faze. Prva faza bi bila obnova austrougarske tvrđave. Ona bi koštala, zajedno sa svim instrumentima i infrastrukturom, oko 500.000 maraka. A onda bismo kasnije, u neka malo mirnija vremena, uradili i novu zgradu.“
Članica Astronomskog društva Orion Adela Subašić zaključuje da dolaze bolji dani za bh. astronomiju:
„Ne smijemo zavoriti vrata nauci. To je nešto najgore što može uraditi ova država. Mi imamo jako dobar položaj - imamo planine za izaći na posmatranje, za raditi neke ozbiljne projekte. Imamo tako lijepu poziciju i to treba iskoristiti.“