Lore Mayerfeld pobjegla je od nacista 1941. godine. Kao četverogodišnja Židovka s majkom je napustila rodni grad Kassel u Njemačkoj, ponijevši s sobom samo odjeću i lutku Inge.
Utočište je pronašla u Sjedinjenim Državama, da bi kasnije emigrirala u Izrael.
Njezina lutka, dar bake i djeda koji su ubijeni u holokaustu, oduvijek je bila uz nju sve do 2018., kada ju je donirala izraelskom spomeniku holokausta Jad Vašemu (Yad Vashem).
Lore Mayerfeld: Svijet ništa nije naučio iz ovog prošlog rata
Više od 80 godina kasnije, lutka se vratila u Njemačku.
Od navečer 24. siječnja bit će izložena u parlamentu u Berlinu kao dio postavke i to nekoliko dana uoči 78. obljetnice oslobađanja logora smrti Auschwitz - 27. siječnja 1945.
Lutka Inge izložena je u Bundestagu.
Izložbom Šesnaest predmeta obilježava se i 70. godišnjica Jad Vašema, vraćajući u Njemačku predmete koje su Židovi ponijeli sa sobom kada su bježali od nacista.
Među njima su crni klavir, rokovnik, ručnik s crveno-bijelim uzorkom, stetoskop, večernja svjetlucava torbica, kao i menora.
Svetište Tora dio je izložbe s predmetima iz izraelskog spomenika holokaustu Jad Vašema u njemačkom Bundestagu.
Ovi predmeti izabrani su među više od 50.000 onih koje posjeduje Jad Vašem.
Predmeti na izložbi predstavljaju 16 njemačkih pokrajina. Iz svake dolazi po jedan.
Svi pripovijedaju jedinstvenu priču, ali i dijele teme o ljubavi, privrženosti, boli i gubitku.
Izložba je postavljena u glavnoj dvorani Paul-Loebe-Hausa njemačkog parlamenta Bundestaga nasuprot kancelara u Berlinu, Njemačka, 23. siječnja 2023.
"Sve su to apsolutno poznati njemački predmeti i takvi bi i ostali da se holokaust nije dogodio", ističe kustosica izložbe i predstavnica Jad Vašema u Njemačkoj, Ruth Ur.
Ruth Ur: Unijeti novu energiju u predmete i ispuniti prazninu
"Ideja ove izložbe je nakratko vratiti te predmete u Njemačku, unijeti novu energiju u same predmete, ali i u praznine koje su iza sebe ostavili", navodi Ur.
U jednoj od vitrina nalazi se komad tkanine. To je dio zastave koja je nekoć pripadala Anneliesei Borinski, članici židovske omladinske grupe u Ahrensdorfu pokraj Berlina.
Ona je pomogla svojoj grupi da se pripremi za emigraciju i život u onome što će kasnije postati država Izrael.
Nakon što su nacisti izdali naloge za deportaciju, 12 članova te skupine odlučilo je zastavu grupe mladih Maccabi Hatzair izrezati na 12 dijelova. Tada su jedni drugima obećali da će se nakon rata ponovno sastati u Izraelu, kako bi zastavu ponovno sastavili.
Samo troje njih je preživjelo holokaust. Borinski je bila jedina članica koja je uspjela svoj komadić zastave odnijeti u Izrael. Godine 2007. njezin sin je djelić zastave poklonio Jad Vašemu.
Drugi od predmeta je smeđi kožni kofer. Na jednoj njegovoj strani podebljanim bijelim slovima piše "Selma Sara Vellemann iz Bremena".
Kofer s imenom i datumom rođenja žrtve holokausta Selme Sare Vellemann iz Bremena.
Kofer je pronađen u Berlinu, nekoliko godina nakon rata.
Istraživači Jad Vašema nisu uspjeli utvrditi kako je dospio u njemačku prijestolnicu, ali su otkrili da je žena s istim imenom iz sjevernog grada Bremena živjela u jednom berlinskom domu za umirovljenike.
Godine 1942., u dobi od 66 godina, deportirana je u geto Theresienstadt, a dva mjeseca kasnije poslana u logor smrti Treblinka.
Večernja torbica žrtve holokausta Jenni Bachrach iz Essena.
Uz svaki izložbeni predmet kustosica Ruth Ur i njezin tim postavili su fotografije zgrada i uglova ulica u prirodnoj veličini u kojima su vlasnici predmeta živjeli prije dolaska nacista na vlast.
Slike prikazuju suvremene scene umjesto povijesnih, što je oštar kontrast razaranju koje je Treći Reich izazvao prije nekoliko desetljeća.
Šest milijuna europskih Židova ubili su nacisti i njihovi pristaše u holokaustu.
Menora za Hanuku izložena je uz fotografiju iz perioda kada je ovaj svijećnjak, koji je pripadao obitelji Posner iz Kiela, stajao uz prozor a nasuprot njega na fasadi ulice bila obješena nacistička zastava.
Neki preživjeli su i danas živi, ali njihov broj je sve manji zbog bolesti i starosti.
Mayerfeld, djevojčica koja je 1941. pobjegla s lutkom Inge, jedna je od njih. Ovaj tjedan vratila se u Njemačku kako bi prisustvovala otvorenju izložbe.
Gledajući svoju plavokosu lutku plavih očiju, ova 85-godišnjakinja ističe da ova igračka nosi pidžamu - istu onu koju je Lore Mayerfeld nosila kao dvogodišnja beba 9. studenog 1938. godine.
Tog se dana skrivala s majkom tijekom Kristalne noći, kada su nacisti - među njima i nekoliko običnih Nijemaca - terorizirali Židove, vandalizirali njihove tvrtke i spalili više od 1.400 sinagoga.
"To nije lutka s kojom se tako lako igraš jer je lomljiva. Svojoj djeci nisam dopustila da se njome igraju", rekla je Mayerfeld. "Sjedila bi na polici u mom domu i oni bi je gledali." Samo bi je gledali i uživaj u njoj - priča ona.
Pismo koje je 11-ogodišnji Sigi Rapaport napisao majci u koncentracijskom logoru Stutthof.
Lore Mayerfeld kaže da joj je važno vratiti se u Njemačku i upoznati javnost o svojoj lutki, njezinim životom i holokaustu.
"Svijet ništa nije naučio iz ovog prošlog rata", ocjenjuje ona. "Ima toliko ljudi koji kažu da se to nikada nije ni dogodilo. Ne mogu mi to reći. Bila sam tamo. Ja sam to proživjela."