Uz frustracije mnogih Nijemaca zbog spore vakcinacije, nekoliko afera, od kojih posljednja uključuje dvojicu poslanika Bundestaga koji su se bogatili na poslovima s maskama, uticale su na pad popularnosti vladajućeg demohrišćanskog bloka (CDU-CSU) u takozvanoj “super-izbornoj godini” koja bi trebala rezultirati imenovanjem novog kancelara nakon više od 15 godina liderstva Angele Merkel, pišu svjetski mediji.
‘Kao u lošem filmu’
Navodi o korupciji i sve veća frustracija zbog sporog sprovođenja vakcinacije prijete da će naštetiti Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) Angele Merkel na izborima ove nedjelje (14. mart) u jugozapadnim pokrajinama Baden-Virtemberg i Porajnje - Falačka, napisao je Gardijan (The Guardian).
Posljednjih dana, stranka desnog centra pokušava se distancirati od poslanika u Bundestagu iz CDU i drugog iz sestrinske stranke, bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU), za koje se navodi da su preko svojih kompanija ostvarili dobit u poslovima nabavki maski tokom prošlogodišnjeg prvog vala pandemije.
"To je upravo ono što su birači čekali", napisao je komentator Torsten Krauel u novinama Velt (Die Welt) naglasivši da "dok su ostali zatvoreni kod kuće a hiljade samozaposlenih se suočilo s propašću, delegati iz konzervativnog bloka bavili su se maskama kao u lošem filmu."
Iako je, ukazuje Gardijan, vjerovatnije da će o pokrajinskim izborima u njemačkom federalizovanom sistemu više odlučivati regionalna nego nacionalna pitanja, simbolični porazi demohrišćana u njhova dva bivša uporišta mogli bi obuzdati ambiciju novog vođe CDU-a Armina Lašeta (Laschet) da postane kandidat bloka za izbor novog kancelara.
U međuvremenu će se konzervativni blok nadati da će nedostatak novih skandala i porast stope vakcinisanja poboljšati njihov ugled u javnosti, napisao je Gardijan.
Dodatni prihodi poslanika
Ovosedmični izbori u njemačkim jugozapadnim pokrajinama prvi su test novog lidera Hrišćansko-demokratske unije Armina Lašeta, napisao je Tajms (The Times) naglasivši da je podrška CDU pala na 30 odsto, što je najniži nivo od početka pandemije, šest mjeseci prije saveznih izbora koji će Njemačkoj dati prvog novog kancelara nakon gotovo 16 godina.
Lašetu je potreban uvjerljiv nastup na izborima u nedjelju (14.marta), ako želi pokazati desnom centru da je njihov najbolji kandidat za nasljednika kancelarke Angele Merkel. Međutim, ističe Tajms, ankete pokazuju da je CDU zaostao sedam bodova za Zelenim u Baden-Virtembergu, što sugeriše moguće lošije rezultate nego na posljednjim izborima prije pet godina. Također je izjednačen sa Socijaldemokratama lijevog centra za prvo mjesto u Porajnju-Falačkoj, gdje je CDU nekoć imao prednost od 11 poena.
List ističe da su neposredni izvor problema stranke poslanici koji su navodno zaradili stotine hiljada eura provizije na ugovorima za maske. Jedan od poslanika, Niklas Lebel (Nikolas Löbel), dao je ostavku u Bundestagu ove sedmice, ali drugi, Georg Nislajn (Nüsslein), rekao je da neće odstupiti do kraja svog poslaničkog mandata u septembru.
Istovremeno, naglašava Tajms, vodstvo stranke strahuje da bi moglo doći do dodatnih otkrića dok su njemački mediji ponovili prethodne tvrdnje o sumnjivom poslovanju u stranci. Objavljene su tabele koje pokazuju da prosječni poslanik iz CSU godišnje u privatnom sektoru zarađuje 126.000 eura povrh svoje parlamentarne plate od 116.000 eura, dok je prosječni dodatni prihod poslanika iz CDU iznosio je 43.700 eura godišnje.
Jedna od zamjenica čelnika CDU-a u Bundestagu, Gita Koneman (Gitta Connemann), rekla je da se stranka suočava s najtežim razdobljem od ozloglašene afere političkog finansiranja koja je okončala karijeru bivšeg kancelara Helmuta Kola (Kohl) 1999. "Povjerenje javnosti možemo povratiti samo ako odgovorimo svom dosljednošću i čvrstinom koju možemo prikupiti", izjavila je za Velt.
Fokus na regionalnim pitanjima
Početak super-izborne godine ipak nije toliko “super” za demohrišćane Angele Merkel, ocijenio je Politiko (Politico) naglasivši da su ovosedmična glasanja prvi od sedam izbora u Njemačkoj ove godine.
Uprkos skandalima oko poslanika koji su u vrijeme pandemije profitirali na maskama za lice, čini se da se novi lider Hrišćansko-demokratske unije, Armin Lašet, nada da će glasači u jugozapadnim njemačkim pokrajinama ove nedjelje više fokusirati na lokalna pitanja a ne na skandale u Berlinu.
"Još ne znamo kako će se odvijati [izbori]; ali oni su također i o regionalnim pitanjima, gdje se birači mogu razlikovati", rekao je Lašet naglasivši da neće dopustiti da modernizaciju CDU-a "unište postupci pojedinih članova parlamenta kojima na pamet ne pada ništa drugo nego zarađivanje novca".
Politiko također ukazuje da pandemija ironično može na jedan način pomoći CDU-u i Lašetu jer su zbog pandemije mnogi glasači odlučili glasati poštom - prije nego što su izbili najnoviji skandali. Njemački mediji su početkom sedmice javili da je čak jedno od troje glasača u Baden-Virtembergu već glasalo, dok je u Podrajni-Falačkoj brojka još veća - gotovo 37 odsto glasača.
Drugi skandali
Skandal s maskama, koji bi prema mišljenju pojedinih zastupnika iz CDU-a mogao dugotrajnije naštetiti stranci, poklopio se s "zapanjujućim brojem drugih skandala", ukazuje Fajnenšl tajms (The Financial Times).
CDU je već bio u problemima koja uključuju dva ministarstva - zdravstva i privrede - koja su potaknula vladine propuste tokom pandemije korona virusa. Jens Špan (Jens Spahn), ministar zdravstva, okrivljen je za spor ritam vakcinacije i neuspješno uvođenje brzih testova na korona virus, dok se ministar privrede Peter Altmaier našao na udaru zbog kašnjenja u raspodjeli finansijske pomoći firmama pogođenim tromjesečnim mjerama zatvaranja.
Dok tužioci u Minhenu istražuju navode o korupciji u slučaju maski, vlasti također istražuju CDU-ovog poslanika u Bundestagu Aksela Fišera (Axel Fischer) zbog sumnje da je skupa s drugim - bivšim i sadašnjim - poslanicima Bundestaga dobio novac od Azerbejdžana u zamjenu za glasanje za proazerbejdžanske prijedloge i rezolucije.
Poslanik CDU-a Filip Amtor (Philipp Amthor) također se našao pod lupom zbog svog lobiranja za američku tehnološku kompaniju Augustus intelidžens (Augustus Intelligence). Nakon što je u početku tvrdio da nije primio nikakvu uplatu za svoje usluge, kasnije je priznao da je od kompanije primio hiljade dionica.
Ali, prema ocjeni londonskog lista, CDU ima još jedan veliki problem: samu Merkel. Kancelarka zajedno s guvernerima 16 država te zemlje mjesecima oblikuje njemačku nacionalnu politiku u borbi protiv korona virusa. No, posljednjih nedjelja sve je teže i teže se snalazi. Stručnjaci kažu kako će se njen uticaj i dalje smanjivati uoči izbora u septembru nakon čega se obvezala povući iz politike.
Loš tajming
Tajming skandala s maskama na početku super-izborne godine za stranku Angele Merkel, koja se bori da zacrta novo poglavlje kako se bliži kraj više od 15 godina njezinog vodstva, katastrofalan je, ocjenjuje Vašington post (The Washington Post).
Nekada hvaljeni odgovor Njemačke na pandemiju korona virusa suočava se sa sve većim kritikama, ističe list. Britanija - koja se u Berlinu često spominjala kao primjer kako se ne treba nositi s pandemijom - sada ima manje dnevnih slučajeva od Njemačke s više od 30 odsto Britanaca koji su primili barem jednu dozu vakcine - u poređenju sa šest odsto Nijemaca.
Većina Nijemaca, ukazuje list, želi popuštanje mjera ograničenja jer se od novembra muče s različitim mjerama zabrane. Vlada je prošle sedmice najavila složenu mapu puta za ponovno otvaranje, čak i kad slučajevi rastu i zaraznija varijanta virusa, koja je prvi put identifikovana u Britaniji, postaje dominantnija.
U međuvremenu, ističe Vašington post, političari iz drugih stranaka u vladajućoj koaliciji zatražili su formiranje istražne komisije koja će ispitati nabavu maski, jer je njemački časopis Špigl (Der Spiegel) izvijestio da su i drugi političari uključeni.
Markus Zeder (Söder), lider Hrišćansko-socijalne unije i potencijalni kandidat za nasljednika Merkel, izjavio je nedavno za televiziju ZDF da bi Georg Nislajn trebao odmah podnijeti ostavku na mjesto poslanika u Bundestagu i donirati sva sredstva koja je zaradio s ugovorima o maskama.